Kuhada

Kuhada

pozesko-savonska-z-lovac

Državnim i zajedničkim lovištima gospodare lovačka društva i privatni lovozakupnici udruženi u Lovački savez Požeško-slavonske županije. "Zlatna kapljica" iz kutjevačkih vinograda, živopisni pejsaži i obilje divljači osvojit će srce svakog lovca. Velika populacija divljih svinja na obroncima Papuka, Krndije i Psunja jamči vrlo uspješne skupne lovove. Pojedinačni lovovi u lovištima "Zvečevo", "Južni Papuk" i "Zapadni Papuk" na gorskog jelena, srnjaka ili trofejnog vepra pružaju nezaboravan doživljaj slobodne prirode. U lovištima "Južna Krndija" obitava jelen lopatar, dok su lisica, divlja mačka, jazavac i kuna zlatica česti stanovnici šuma Slavonsko-požeške županije.

Oivičena planinskim masivima Papuka, Krndije, Psunja, Požeške i Dilj gore, smjestila se Požeška kotlina, još u rimsko doba poznata kao "Zlatna dolina". Požeško-slavonska županija prostire se na površini od 1.821 km2, s Požegom kao središtem kulturnog i gospodarskog života županije.

 

Lovačka društva Požeške kotline i okoline Lipika osiguravaju dobar lov na fazana, šljuku, prepelicu i zeca.

fazan-gnjetlovi_Phasianus_ZEC_Lepus_europaeus_Pall 

 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA



karlovacka-z-lovac

Karlovac, najčešće opisan kao "grad na četitri rijeke", s bogatom povijesnom i kulturnom trdicijom, administrativno je i gospodarsko središte Karlovačke županije.

Smještena na najjužnijem dijelu središnje Hrvatske, s prostornom površinom od 3.662 km2, sjecište je najvažnijih prometnica na relaciji Jadran - Podunavlje, spajajući tako Primorsku i Panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste (Karolina, Jozefina i Lousiana) danas je sijeku moderne prometnice, koje povezuju Jadran sa zemljama Srednje Europe. Karlovačka županija zemljopisno je vrlo slikovita i raznovrsna. Bogatstvo riječnog sliva Save čine bistre, ribom bogate rijeke - Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra. Sa 174.967 ha lovnih površina, od čega je 118.637 ha šumskog pokrova (što je gotovo 6% ukupnog šumskog fonda Hrvatske).

Karlovačka županija ima bogatu i raznovrsnu ponudu lovnog turizma. U lovištima, na obroncima Velike i Male Kapele, moguć je odstrel mrkog medvjeda, jelena i divlje svinje.

 Nizinska lovišta u dolinama rijeka nude odstrel srneće divljači, te lov na sitnu divljač (šljuka, fazan, divlja patka, prepelica i zec). Najatraktivniji skupni lovovi na divlje svinje organiziraju se u lovištima Petrove gore, Slunja, Pokupskog bazena, Bosiljeva. Karlovačka županija ulaže značajna sredstva i napore u razvoj i proširenje turističke ponude (jelolasica, razvijanje ruralnog turizma, zdravstveno - rekreativnog turizma, sportskog, zimskog, lovnog i ribolovnog turizma), od čega su najznačajnije turističke aktivnosti splavarenje, veslanje i kupanje u čistim vodama, zatim skijanje, planinarenje i rekreiranje planinskim područjem.

jelen_o1srna_obicnamuflon1.jpgdivlja_svinjafazan-gnjetlovi_Phasianus_snipe_lovacZEC_Lepus_europaeus_Pall 

 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA KARLOVAČKA ŽUPANIJA


 


zagrebacka-z-lovac

Zagrebačka županija, popularno nazvana i "zagrebački prsten", prostire se na 3.078 km2, od čega 640 km2 zauzima sam grad Zagreb, administrativno, kulturno i gospodarsko središte, ne samo županije nego i cijele Hrvatske. Grad podno Medvednice, nikao još u srednjem vijeku na sjevernoj obali Save, istovremeno kao biskupski Kaptol i obrtnički i trgovački Gradec, koji je "Zlatnom bulom" kralja Bele IV. iz 1242. godine proglašen Slobodnim kraljevskim gradom, spojio se tek 1850. u jedinstvenu gradsku cjelinu - Zagreb. Tek sredinom 50-tih godina 20. stoljeća, Zagreb se "preselio" i na južnu obalu Save, stvarajući potpuno novu urbanu cjelinu, često s pravom nazivanu "najvećom gradskom spavaonicom".
Premda je Zagrebačka županija, kao administrativna cjelina pod nazivom Comitatus Zagrabiensis, postojala već u 18.stoljeću, svoj današnji status i izgled dobila je tek 1997.godine. Iako administrativna "cjelina", postoje velike razlike između visoko urbanog gradskog područja i ruralnih naselja njegove okoline. 
Upravo u tom dijelu sve više se razvija lovni turizam. Od krupne divljači lovišta u Žumberačkom gorju nude lov na divlju svinju i srnjaka. Nizinska lovišta u Turopolju i okolici Ivanić Grada, ispresijecana vodenim tokom Save i njenih pritoka, bogata su staništa divljih svinja, srnjaka, te na sitne divljači (fazan, šljuka, prepelica, patka, trčka i zec). U lovištu "Česma-Bolčanski lug", uz kvalitetan smještaj, pruža se mogućnost atraktivnog lova na jelena lopatara, jelena običnog, divlju svinju i srnjaka.

 

jelen_lopatar4.jpgjelen_o1divlja_svinjasrna_obicnafazan_gnjetlovi_Phasianus_skunic_Oryctolagus_cuniculus.jpg 

 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

lovni_turizam-bbz U srcu Hrvatske, na 2.638 km2, omeđeni šumovitim obroncima Bilogore na sjeveru, Moslavačke gore na jugu i Papuka na jugoistoku, prostiru se blagi brežuljci, polja i šume Bjelovarsko-bilogorske županije. Na svom putu prema rijeci Savi, planinski potoci Bilogore pretvaraju se u lijene rijeke Česmu i Ilovu, napajajući na svom putu niz ribnjaka.

Bjelovar, nekad jako vojno uporište iz vremena Marije Terezije, i danas je kulturno, gospodarsko i administrativno središte županije.

Sklonjena od glavnih prometnih pravaca, s idealnim staništima za sve vrste divljači, Bjelovarsko - bilogorska županija danas je jedna od vodećih županija u lovnom turizmu. Na 225.912 ha lovišta ustanovljena su 44 zajednička lovišta, te 14 državnih, od kojih su 2 ("Pisanička Bilogora" i "Žabljački lug-Česma") povjereni na gospodarenje Hrvatskim šumama - Uprava šuma Bjelovar. Ostalim lovištima gospodare lovačke udruge i privatni lovozakupnici udruženi u Lovački savez županije.

Visoko trofejna grla srnjaka, te skupni i pojedinačni lovovi na divlje svinje dio su bogate ponude županijskih lovišta. U ograđenom dijelu lovišta "Gradina-Krnjača" moguć je lov na jelena lopatara i muflona. Kvalitetna ponuda sitne divljači (fazan, patka, prepelica, šljuka, trčka i zec), u živopisnom kraju gostoljubivih domaćina, osigurat će vam nezaboravan užitak.

 

jelen_o1srna_obicnajelen_lopatar4divlja_svinja muflon1.jpg fazan-gnjetlovi_Phasianus_ trcka_Perdix_perdix ZEC_Lepus_europaeus_Pall  

Lovište "Garjevica", kojim gospodari Lovno gospodarstvo "Moslavina", uz kvalitetu staništa, veliku ljubav prema lovstvu, stručan rad i ulaganja, omogućilo je vlasniku-lovcu, Ivici Todoriću, u 2000. godini, stjecanje trofeja običnog jelena od 250,86 CIC točaka - novog hrvatskog rekordera. Danas se u lovištu uzgaja, osim jelena, i divlja svinja, muflon, srna i jelen lopatar. Zbog natprosječnih rezultata u gospodarenju lovištem, uzgoju divljači i brizi za okoliš, Skupština CIC-a dodijelila je lovištu "Garjevica" prestižnu nagradu "Edmond Blanc 2001." za najbolje lovište na svijetu.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA BJELOVARSKO BILOGORSKE ŽUPANIJE 

STATUS

TIP

BROJ

IME

KONTAKT

državno

Uzgajalište

VII/1

BLATNICA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/2

BJELOVARSKA BILOGORA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/3

DUGAČKI GAJ

 

državno

Otvoreno lovište

VII/4

GARJEVICA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/5

GRADINA - KRNJAČA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/6

JASENOVA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/7

JAVORNIK

 

državno

Uzgajalište

VII/8

KONČANICA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/9

OBROVI

 

državno

Uzgajalište

VII/10

NARTA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/11

PISANIČKA BILOGORA

 

državno

Uzgajalište

VII/12

SISČANI

 

državno

Otvoreno lovište

VII/13

VIROVITIČKA BILOGORA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/14

VRANI KAMEN

 

državno

Otvoreno lovište

VII/15

ZAPADNA GARJEVICA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/16

ZDENAČKI GAJ

 

državno

Otvoreno lovište

VII/17

ŽABLJAČKI LUG - ČESMA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/18

TRUPINSKI - PAŠIJANSKI GAJ

 

državno

Otvoreno lovište

VII/19

VELIKI JANTAK

 

državno

Otvoreno lovište

VII/20

KRIVAJA

 

državno

Uzgajalište

VII/21

GAREŠNICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/101

ROVIŠĆE - VELIKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/102

ROVIŠĆE - KONJSKA RIJEKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/103

ZRINSKI TOPOLOVAC - CIGANICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/104

MOSTI - ZDELJA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/105

KAPELA - BILOGORA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/106

BJELOVAR - BEDENIK

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/107

BJELOVAR - PLAVNICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/108

TROJSTVO - DOBROVITA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/109

BJELOVAR - JASIK

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/110

BJELOVACKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/111

CIGLENSKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/112

RAVNEŠKA KOSA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/113

SEVERINSKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/114

DABRAVINE

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/115

GAJ

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/116

JASENOVA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/117

SELIŠTE - BABINČIĆ

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/201

ŠTEFANJE - NARTA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/202

KOMUŠEVAČKI LUG - BUKOVINA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/203

CERIK - GLOGOVNICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/204

ČAZMA - MATATINKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/206

MARTINSKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/207

BEREČKA KOSA - KRIVAJA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/301

BRŠLJANICA - ROGOŽA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/302

ZOBIKOVAC - ILOVSKI LUG

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/303

MLINSKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/304

PETKOVAČA - ME UVODE

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/305

RADMENOVAČA - TOMAŠICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/401

GR EVICA - KOVAČICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/402

PRESPINJAČA - BARNA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/403

IVANOVO SELO - ILOVA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/404

ZDENCI - ŠOVARNICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/405

DRAŽICA - KOSJEROVICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/501

KONČANICA - UR IČKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/502

DONJI DARUVAR - MAMINOVAC

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/503

BASTAJI - KRIVAJA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/504

ULOVAC - KLISA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/505

DARUVAR - DOLOVI

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/506

DARUVAR - DABROVICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/507

KONČANICA - TOPLICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/508

DEŽANOVAC - MALO BILO

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/509

ULJANIK - ČAVLOVICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/510

POLJODAR - SOVJAK

 

brodsko-posavska-z-lovacBrodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu Panonske nizine u istočnom području Hrvatske, zvanom Slavonija, a prostire se na 2.027 km2. Omeđena je na sjeveru planinom Psunj, Požeškim i Diljskim gorjem, a na jugu rijekom Savom, koja je ujedno i 165km duga granica s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Prosječna nadmorska visina županije je 90 m, s najnižom kotom od 83m u području Gundinaca, dok je najviši vrh Brezovo polje na Psunju sa 985 m nadmorske visine.

Industrijski najrazvijeniji grad, Slavonski Brod, ujedno je i administrativno središte županije. Kao organizirano naselje spominje se još u rimsko doba pod nazivom Marsonia. Ime Brod javlja se prvi put u XIII stoljeću.

Glavna cestovna prometnica na pravcu zapad - istok, dijeli lovišta županije na dvije prirodne cjeline. Sjeverno, na šumom obraslim obroncima gorja, ispresijecanim brzim planinskim potocima,smjestila su se lovišta: "Psunj", "Gradiška brda", "Bratljevci-Sjeverni Dilj" i "Južna Babja gora", bogata krupnom divljači (jelen, divlja svinja, srnjak, muflon). Južno, na području između autoceste i rijeke Save, prostire se pojas ratarskih površina, ispresijecanih pašnjacima i šumama jasena i hrasta lužnjaka. U središnjem dijelu Jelas polja smjestilo se lovište "Migalovci", a prema zapadu, tridesetak kilometara od Nove Gradiške, lovište Hrvatskih šuma - "Radinje".

jelen_o1srna_obicnamuflon1.jpgdivlja_svinjafazan-gnjetlovi_Phasianus_snipe_lovacZEC_Lepus_europaeus_Pall 

U ponudi lovnog turizma najzastupljeniji je skupni lov na divlje svinje, te pojedinačni lov na jelena, srnjaka i muflona. Od sitne divljači najviše se lovi fazan, divlja patka, crna liska, divlja guska, šljuka, prepelica i zec.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA

sisacko-moslavacka-z-lovac

Povijesni grad Sisak je administrativno, premda ne i jedino kulturno i gospodarsko središte županije. Županija je na sjeveru omeđena južnim padinama Moslavačke gore, na zapadu obroncima Petrove gore, a na jugu obuhvaća Zrin goru. Reljefnoj raznolikosti doprinosi bogati riječni sliv Save, koji jednim svojim dijelom stvara Lonjsko polje, najveće plavno, zaštićeno područje u Europi, u kome se još može pronaći orao štekavac i orao zmijar, čaplja i niz močvarica, pa i danas vrlo rijetka i zaštićena vidra. Zahvaljujući raznolikosti i bogatstvu životinjskog svijeta, lovstvo u ovoj županiji ima tisućljetnu tradiciju.

Bogata povijest Sisačko-moslavačke županije, koja se sa svojih 4.448 km2 prostrla duž obje obale rijeke Save, seže još u doba prethistorijske japodske kulture. Dolinom Save prolazila je i rimska cesta, uz koju su otkriveni i logori rimskih legionara, koji su u ovaj kraj donijeli i prvu vinovu lozu. Od početka osmanlijske najezde prema Srednjoj Europi, to je kraj krvavih sukoba, koji će zbog svoje povijesne uloge dobiti naziv "predziđe kršćanstva".

 

Danas je na području županije ustanovljeno 45 zajedničkih i 35 državnih lovišta, kojima gospodari 48 lovačkih društava, te privatni lovozakupnici, udruženi u Lovački savez županije. Hrvatske šume - Uprava šuma Sisak upravlja lovištima: "Brezovica" i "Posavske šume".

Isprepletenost šumskih, riječnih i brdskih krajolika, stvorilo je idealna staništa za brojne vrste divljači. Dominantna krupna divljač ovih prostora je jelen, divlja svinja i srnjak.

Uputite se u ova lovišta želite li steći kvalitetan trofej i uživati u slikovitosti moslavačkih pejsaža. A kad u jutarnja svitanja lepet krila divlje patke probudi lovački treptaj u vašem srcu Ne manji užitak jutarnjih svitanja pružit će vam lov na sitnu divljač (patka, šljuka, fazan, prepelica, trčka i zec).

 

 

 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA SISAČKO - MOSLAVAČKA  ŽUPANIJA


 

 

Promocija portala WWW.LOVAC.INFO

Četvrtak, 09 Studeni 2006 21:37

 

Izrađen je promotivni materijal (vizit karta)

 

Na LOVAC.INFO predstavlja svoje radove i radinost Željko Pejaković.

Majstor kada je u pitanju izrada ukrasnih predmeta u drvetu.

UREDBA o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, Šumarstva i vodnoga gospodarstva

Prema toj uredbi se:

Ovom Uredbom određuje se unutarnje ustrojstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), nazivi upravnih organizacija i drugih unutarnjih ustrojstvenih jedinica u sastavu Ministarstva, njihov djelokrug i način upravljanja, te okvirni broj državnih služ­be­ni­ka i namještenika potrebnih za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva, kao i druga pitanja od značenja za rad Ministarstva.

Postoji kabinet, odjel, tajništvo i više uprava, a pod brojem 13 i nama najvažnija:

13. Uprava za lovstvo

Članak 83.

Uprava za lovstvo izrađuje nacrte podzakonskih akata iz djelokruga lovstva; prati provedbu međunarodnih konvencija i ugovora, te stanje u djelokrugu planiranja lovstva; nadzire upravne i stručne poslove u svezi s provedbom propisa lovnogospodarskih osnova, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači; brine o prirodnom odnosu između vrsta, zaštiti divljači i očuvanju njenih prirodnih staništa, te poduzima odgovarajuće mjere; prati stanje u djelokrugu lovstva koji se odnosi na lovišta i uzgajališta divljači, te inicira rješavanje pojedinih pitanja iz ovih područja; brine o provedbi zakona, propisa i drugih općih akata u dijelu koji se odnosi na koncesiju prava lova, zakup lovišta i izvršavanje prava lova; pomaže pri provođenju javnih natječaja; sastavlja ugovore o gospodarenju lovištima i prati njihovo provođenje; radi na pripremi i izradi dokumenata, smjernica i stručnih podloga vezanih uz razvoj lovstva; daje stručna mišljenja i objašnjenja o načinu provedbe zakona. Za obavljanje poslova Uprave utvrđuju se sljedeće ustrojstvene jedinice:

13.1. Odjel gospodarenja lovištima; i 13.2. Odjel lovne inspekcije.

13.1. Odjel gospodarenja lovištima

Članak 84.

Odjel gospodarenja lovištima prati izvršenje zakona, propisa i drugih općih akata u okviru nadležnosti; radi na izradi nacrta provedbenih propisa iz djelokruga lovstva; nadzire i provodi upravne i stručne poslove u svezi s provedbom propisa lovnogospodarskih osnova i programa; koordinira rad tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave i uprave u djelatnosti lovstva; obav­lja poslove u svezi s davanjem koncesija i zakupa prava lova, te prati ostvarivanje prava lova; provodi postupak odobravanja lovnogospodarskih osnova, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači i njihovih revizija; vodi evidencije i izrađuje iskaze o brojnosti divljači, površinama lovišta, stanju zakupljenosti lovišta u Republici Hrvat­skoj i dostavlja ih nadležnim tijelima; prati ugovore o zakupu i koncesijama u državnim lovištima; raspoređuje lovozakupnine za državna lovišta; izrađuje prijedlog za rakid ugovora o zakupu ili koncesiji prava lova na državnim lovištima, izrađuje izvješća i dostavlja ih nadležnim tijelima; priprema natječaje i sudjeluje u provedbi davanje lovišta na gospodarenje; inicira rješavanje pojedinih pitanja iz područja lovstva i priprema dokumente vezane za razvoj lovstva; prati provedbu međunarodnih ugovora, konvencija i ograničenja EU, te uskla­đuje propise i ugovore vezane uz razvoj lovstva; surađuje sa domaćim i stranim institucijama oko pripreme i provedbe mjera za razvoj lovstva; daje stručne upute i pruža pomoć odgova­raju­ćim, pravnim i fizičkim osobama; obavlja druge poslove koji mu se stave u nadležnost.

13.2. Odjel lovne inspekcije

Članak 85.

Odjel lovne inspekcije obavlja inspekcijske poslove i nadzire primjenu propisa iz djelokruga rada Uprave lovstva; daje stručna mišljenja i naputke inspektorima; planira, prati, analizira i nadzire rad inspektora; surađuje sa pravosudnim, policijskim i drugim tijelima državne uprave; rješava o žalbama protiv prvostupanjskih rješenje inspektora; vodi propisane evidencije, te obavlja druge poslove inspekcije.

Ovdje je dan samo izvadak iz uredbe, koji govori za što je nadležna uprava za lovstvo.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 989 Na temelju članka 60. stavaka 1. i 2. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 75/93, 48/99, 15/2000, 59/2001 i 199/2003) i članka 27. stavka 1. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 199/2003 i 30/2004), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 26. ožujka 2004. godine donijela je ovu uredbu.

 

    • Autor: A. E. HARTINK
    • Izdanje: 320 stranica, tvrdi uvez
    • Izdavač: Veble commerce p.o. Zagreb (1999. godine)
    • ISBN:
    • Dimenzije:
    • Cijena : 250,00  212,50 Kn
    • Napomena : dobavljivo (pritisnite na sličicu knjige)

 

K2 Items

-


helia 11 2022

fanzoj lovac info
ritosa lovac info
ma ra lovac infp
HELIA 42 RF 728x90px CRO