Zanimljivosti iz prapovijesti Medvjednice

Kao što znamo kopno u davna vremena nije izgledalo kao danas. Prije 20 milijuna godina Sredozemno more je prodrlo u današnju Panonsku nizinu, a  Medvednica je bila otok.  Kad je Panonsko more izgubilo vezu s Sredozemljem bazen se pretvorio u niz slatkovodnih jezera koja su se postupno isušila i konačno postala kopno (prije 5 milijuna godina).

Iznad naselja Gajnice i Stenjevec već prije 35 tisuća godina živjele su skupine lovaca starijeg kamenog doba. Zakloni i nastambe bile su im pećine i spilje na šumovitim padinama Medvednice, najveća je Veternica.

Špilja Veternica nalazi se u jugozapadnom dijelu Medvednice, iznad sela Gornji Stenjevec. Udaljena je nepunih 9 km od centra Zagreba. Zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode od 1979. godine. Dobila je ime po struji vjetra koja se javlja na ulazu uslijed razlika u temperaturi zraka tijekom godine (stalna temperatura špilje je oko 10° C). Ulaz u špilju se nalazi na nadmorskoj visini od 320 m.

 

U Veternici su nađene lubanje neandertalca, neandertalac je od kamena i kostiju životinja izrađivao je oružje i oruđe. Poznavao je vatru. Živio je u skupinama i boravio u pećinama. Preživljavao je od lova i skupljanja plodova. Nije se doselio iz Afrike, već se razvio na tlu Europe. Neandertalce smatramo prvim Europljanima.

Ulaz u špilju Veternicu oduvijek je bio poznat okolnom stanovništvu. Naš poznati paleontolog i geolog Dragutin Gorjanović-Kramberger prvi je spominje u svom radu iz 1899. godine.

Paleontološka istraživanja u špilji Veternici rađena su u nekoliko navrata od pedesetih godina prošlog stoljeća. Iskopavanja je vodio akademik Mirko Malez. Nađeni brojni nalazi odjeknuli su u znanosti i svrstali špilju Veternicu među važna paleontološka nalazišta u ovom dijelu Europe.

U veternici je pronađeno oko 300 komada kamenog i koštanog oruđa i oružja: strugala, šiljke, oštrice, diskove i dr. i ostaci kostiju 94 životinje: nosoroga, leoparda, losa, dabra, divljeg goveda (tura), špiljske hijene, špiljske pantere, špiljskog medvjeda ( Ursus spelaeus )...

U spilji je otkriveno i 120 lubanja spiljskih medvjeda u kamenim nišama što upućuje na kult spiljskog medvjeda kome su se prinosile žrtve. Lov na spiljskog medvjeda bio je naporan i opasan, ali ulov je značio hranu i odjeću. Medvjeda su nastojali natjerati u pećinu u kojoj su bile zapreke i zamke od granja i kamenja. Dimom bi ga nagnali u zapreke, i izranjavali i dotukli. Ili su ga iz velike blizine pokušavali raniti i ubiti kopljem.

 

Izvor: www.pp-medvednica.hr