Rehabilitirani osuđenik ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost

Napisao  Srijeda, 25 Veljača 2015 16:07

Kao dio demokratske baštine europ­ske pravne stečevine svakako je institut potpune i pune pravne rehabilitacije državljana Republike Hrvat­ske - lovaca koji su pravomoćno bili osuđe­ni za pojedini prekršaj ili kazneno djelo.

Zakon o prekršajima (Narodne novine 107/07) u svom članku 8. propisuje -počinitelj prekršaja koji je pravomoćno proglašen krivim i prema kojem je primi­jenjena prekršajno-pravna sankcija ili je oslobođen kazne ima pravo nakon proteka određenog vremena i pod uvjetima koji su određeni čl. 77. Zakona smatrati da nije počinio prekršaj, a njegova prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda onih koji nisu počinili prekršaj.

Integralni tekst članka 77. Prekršajnog zakona glasi:

Nakon izdržane, oproštene ili zastarje­le kazne zatvora odnosno maloljetničkog zatvora, osuđenik ima sva prava utvrđena Ustavom, zakonom ili drugim propisom i može stjecati sva prava osim onih koja su mu ograničena zaštitnom mjerom, a jed­nako se to odnosi i na počinitelja prekršaja kojem je primijenjena mjera upozorenja ili je odlukom o prekršaju oslobođen kazne.

Protekom tri godine odpravomoćnos­ti odluke o prekršaju počinitelj prekršaja smatra se neosuđivanim po toj odluci o prekršaju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao počinitelju prekršaja zabranje­na je i nema nikakav pravni učinak. Rehabilitirani osuđenik ima pravo nijeka­ti prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost, niti može imati bilo kakve pravne posljedice.

Rehabilitacija iz stavka 1. i 2. ovoga članka nastupa po sili zakona. Kaznenim zakonom (Narodne novine 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11) također je propisan institut rehabilitacije i to član­kom 85. koji u cijelosti glasi:

Nakon izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora osuđene osobe imaju sva prava građanina utvrđena Ustavom, zakonom ili drugim propisima, te mogu stjecati sva prava osim onih koja su im ograničena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne posljedice osude.

Odredba stavka 1. ovoga članka odno­si se i na počinitelja kaznenog djela prema kojem je primijenjena mjera upozorenja ili ga je sud oslobodio kazne.

Odredba iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na osobe na uvjetnom otpustu ako njihova prava nisu ograničena poseb­nim propisima o uvjetnom otpustu s izdr­žavanja kazne zatvora.

Protekom rokova određenih u stavku 5. ovoga članka počinitelj kaznenog djela smatra se neosuđivanim i svaka uporaba podataka o građaninu kao počinitelju kaznenog djela zabranjena je, a u slučaju uporabe nema pravni učinak. Rehabiliti­rani građanin ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost niti može imati bilo kakve pravne posljedice.

Pod uvjetom da počinitelj kaznenog djela nije ponovno osuđen zbog novoga kaznenog djela rehabilitacija nastupa po sili zakona kad proteknu ovi rokovi: -petnaest godina od dana izdržane, zastar­jele ili oproštene kazne kod osude na kaznu dugotrajnog zatvora,

- deset godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora od deset godina ili težu kaznu, -pet godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu

- tri godine od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora do pet godina, kaznu maloljetnič­kog zatvora i novčanu kaznu, od isteka roka provjeravanja kod uvjetne osude i od pravomoćnosti odluke o sudskoj opomeni ili oslobođenju od kazne. (6) Rehabilitacija ne može nastupiti za vrijeme trajanja sigurnosnih mjera. Dakle, razvidno je i ne dopušta nikak­vu dvojbu ili mogućnost drugačije in­terpretacije da je protekom vremena u kojem nije počinjen novi prekršaj ili kazneno djelo za građanina ostvarena blagodat kojom se smatra neosuđiva­nim te mu se ne mogu uskratiti bilo kakva građanska prava utvrđena Usta­vom Republike Hrvatske ili zakonima koji su usklađeni s tim Ustavom pa tako ni pravo na dobivanje nabavne dozvole za držanje i nošenje lovačkog oružja. Štoviše policiji je izričito zabra­njeno kao organu represije koja vodi evidenciju o osuđivanosti da te podat­ke sama koristi na štetu građanina ili da ih ustupi drugim pravnim ili fizič­kim osobama.

Na žalost, praksa pokazuje da je veliki broj slučajeva gdje su hrvatski državljani lovci bili šikanirani od pojedinih djelat­nika policijskih uprava ili postaja koji su protuzakonito odbijali njihov zahtjev za nabavku lovačkog oružja smatrajući da oni imaju diskreciono pravo procjene da bi ranije osuđivana osoba mogla počiniti kazneno djelo ili prekršaj. Skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju gdje je vladavina prava temeljno načelo hrvatski državljani lovci bit će u povoljnijem položaju nego što su to sada jer međunarodni sud pravde u Stras-bourgu svojim odlukama energično štiti prava i slobode građana od šikane orga­na prisile i državne administracije.

Autor: Mladan VIDOVIĆ, mag.iur. - Objavljeno i u Glas Lova i Ribolova, ožujak 2012.
K2 Items

-

SO hunting tM

so hunting 1 2023 mala

fanzoj lovac info
ritosa lovac info
ma ra lovac infp

lovac kuhada reklama banner veliki2023

Novo objavljeno