Europa: obnova brojnosti velikih zvijeri

Napisao/la  Srijeda, 31 Prosinac 2014 00:34

Smeđi medvjed, euroazijski ris, sivi vuk i žderonje blizu su vrhunca svoje brojnosti u Europi, navodi se prema istraživanju „Recovery of large carnivores in Europe’s modern human-dominated landscapes“  objavljenom u znanstvenom časopisu Science u prosincu 2014. godine.

Istraživanje je provelo čak 76 europskih stručnjaka iz 54 institucije i 26 zemalja Europe, među kojima je i Hrvatska (Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni zavod za zaštitu prirode). Valja napomenuti da istraživanje nije obuhvatilo europski dio Rusije, Bjelorusiju i Ukrajnu. Pri istraživanju korišteni su prijašnji zapisi o velikim zvijerima, kao i najsvježiji podaci o trenutnoj zemljopisnoj rasprostranjenosti velikih zvijeri, njihovim populacijama te brojnosti.

Prema navedenom istraživanju Europu nastanjuje:

  • Oko 17 000 smeđih medvjeda (Ursus arctos) iz 10 populacija u 22 zemlje
  • Oko 9 000 euroazijskih riseva (Lynx lynx)  iz 11 populacija u 23 zemlje
  • Oko 12 000 sivih vukova (Canis lupus) iz 10 populacija u 28 zemalja
  • Oko 1 250 žderonja (Gulo gulo) iz dvije populacije u tri zemlje Skandinavije

Velike zvijeri, prema tome, nastanjuju gotovo trećinu kontinentalne Europe. Ako se izuzmu Belgija, Danska, Nizozemska, Luksemburg te otočne države, svaka Europska zemlja ima stalnu populaciju barem jedne vrste velike zvijeri. Iako postoje lokalne varijacije u brojnosti, trenutna brojnost populacije navedenih zvijeri najveća je u posljednjih nekoliko stotina godina, i nastavlja rasti. Određene izolirane populacije velikih zvijeri ipak su ugrožene - npr. populacija vukova u Španjolskoj je gotovo pred izumiranjem.

Pet je glavnih razloga zašto se brojnost zvijeri povećala, kako napominje jedan od istraživača, G. Chapron, profesor na jednom švedskom sveučilištu:

  1. Povoljna zakonska legislativa država i međudržavna suradnja koja je odraz javne podrške zaštiti velikih zvijeri (ovdje je veliku ulogu doigrala Direktiva o staništima)
  2. Opća spremnost i volja ljudi na suživot s veliki zvijerima
  3. Dugotrajna politička stabilnost većine država u Europi, koja traje od Drugog svjetskog rata
  4. Prisutnost jakih institucija (agencije koje upravljaju šumarstvom, lovstvom i zaštitom okoliša) i vladavina prava
  5. Obnova šuma i divljih populacija preživača

Ono što je možda i najzanimljivije je činjenica da se brojnost obnovila u nezaštićenim područjima koja su gusto naseljena ljudima. Primjerice, vukovi svoj teritorij u prosjeku dijele s 37 ljudi po četvornom kilometru, risevi s 21 čovjekom, a medvjedi s njih 19. Prema istraživanju, primjećuje se da model dijeljenja prostora s velikim zvijerima ipak polučuje uspjeh, za razliku od američkog i afričkog modela koji nastoje prostorno razdvojiti populacije velikih grabežljivaca i ljudi.

No ipak nije sve „med i mlijeko“, i Europa je poprište sukoba između velikih zvijeri i ljudi – što se posebno odražava na stočare. Ali i tu se vide pomaci: stočari nastoje minimizirati štete uporabom električnih pastira i pasa čuvara stoke, te spremanjem stoke u zatvorene prostore noću, dok države nastoje kompenzirati štete novcem. Ključ dobrog suživota je prevencija konflikata, njihovo svođenje na što manju mjeru i riješavanje sukoba čim do njih dođe.

Ovo istraživanje pokazuje da je suživot velikih zvijeri i ljudi itekako moguć, čak i u gusto naseljenom području kao što je Europa, ukoliko postoji tolerancija prema njima i volja za njihovom zaštitom.

Dina Botta, prema News Discovery, Live Science, IFLS, Guardian

Zadnja izmjena Ponedjeljak, 29 Prosinac 2014 21:59
K2 Items

-

SO hunting tM

so hunting 1 2023 mala

fanzoj lovac info
ritosa lovac info
ma ra lovac infp

lovac kuhada reklama banner veliki2023