Smeđi medvjed - Ursus arctos – engl. Brown bear

Srijeda, 26 Studeni 2014 09:24

Medvjed koji obitava u Hrvatskoj jedna je od osam vrsta medvjeda koji nastanjuju Zemlju. Iako je prema sistematici i anatomiji zvijer, radi se o svejedu koji se većinom hrani biljkama.  Prema lovačkoj i zakonskoj podjeli medvjed spada u krupnu dlakavu divljač. U starijoj literaturi naziva se mrkim medvjedom.

Opis: najveća kopnena zvijer, zdepastog i krupnog tijela, velika glava s malenim zaobljenim ušima, prekrivenog dugom tamnom dlakom (tamnosmeđa, čokoladna, sivkasta) koja je na izraženom hrptu svijetlija, nešto viši u kukovima nego u ramenima, pri hodu dodiruje tlo punim stopalom, na prstima ima duge pandže koje se ne daju uvući u mekuši, ima karakterističan trag (otisak stražnje noge vrlo slična čovjekovoj bosoj nogi), iako djeluje nezgrapno vrlo je dobro prilagođen svom stanišu, može brzo trčati i dobar je plivač, dobro razvijen njuh i sluh, nešto slabije vidi, vrlo snažne životinje

Veličina: dužina tijela 160 do 250 cm u mužjaka, 120 do 200 cm u ženke, visina 100 do 120 cm

Težina: ženka prosječno oko 100 – 150 kg , mužjak 150 do 300 kg – pred zimu teži

Životni vijek: 10 do 20 godina

Rasprostranjenost: nekada rasprostranjen širom Europe, danas istrijebljen u zapadnoj Europi, a slobodnoživuće populacije obitavaju na Apeninima, u Skandinaviji, na Karpatima i Dinaridima; u Hrvatskoj rasprostranjen u Gorskom kotaru i Lici, povremeno ga se nalazi na Ćićariji i Žumberku, prirodnim koridorima povezan s populacijama Slovenije i Bosne i Hercegovine

Stanište: brdske i planinske miješane i bjelogorične šume, livade – mora pružati dovoljno prostora, hrane i zaklona

Prehrana: iako spada u mesoždere zapravo je svejed, većinom se hrani biljnom hranom, jede zeljaste biljke i trave, plodovi, bobice, ličinke, beskralježnjake, strvine – rijetko kad lovi (moguće da će uhvatiti tele ili lane), vrlo prilagodljiv

Ponašanje: samotna vrsta, obično aktivni tijekom cijelog dana (ovisno o uznemiravanju), relativno vjerni staništu (mužjaci imaju veće teritorije od ženki), u ljeto i jesen nakuplja masne naslage kako bi preživio zimu, zimu provode u brlogu (stijene, pećine, podnožje velikog stabla) gdje si rade ugodan ležaj od lišća i trave, nisu pravi hibernatori (kao npr. puh) ali većinu zime prespavaju, iz brloga izlaze u ožujku/travnju, ako je zima blaga moguće da će medvjedi biti aktivni cijele godine, znatiželjne životinje

Parenje: ženke se pare svake dvije godine, kraj svibnja do polovice srpnja, mužjaci se bore za naklonost ženki, ženke se mogu pariti s nekoliko mužjaka, gravidnost traje čak 7 mjeseci (ali se zametak usporeno razvija prih nekoliko mjeseci - embriotenija), dva do četiri medvjedića rađaju se sredinom zime u brlogu - slijepi, bez dlake i potpuno ovisni o majci, progledaju s 4-5 tjedana, mladunci su vezani za majku dvije godine, spolno sazrijevaju s 3 do 4 godine

Glasanje: brundanje, režanje

Neprijatelji: eventualno  vukovi u čoporu, najviše stradavaju od prometa

Problematika: čine štetu na voćnjacima i košnicama, povremeno i na domaćoj stoci, iako je na razini Europe strogo zaštićena vrsta, Hrvatska ima stabilnu populaciju (više od 1000 jedinki) pa se njime lovno gospodari, medvjed se lovi od 1. ožujka do 15. svibnja, te od 16. rujna do 15. Prosinca i to u skladu s Planom gospodarenja smeđim medvjedom te Akcijskim planom gospodarenja smeđim medvjedom za pojedinu godinu, u osnovi nije opasan za čovjeka, medvjedice s mladima mogu biti zaštitnički nastrojene - treba mu dati mjesta i vremena za uzmak

Zadnja izmjena Utorak, 26 Travanj 2016 22:30
K2 Items