Divlja svinja – Sus scrofa L. – eng. Wild boar

Subota, 18 Listopad 2014 00:52

Divlja svinja pripada porodici svinja (Suidae) i predak je pitome svinje. Vepar je muška jedinka, krmača ženska, prasad je starosti do godine dana a nazimad od godine do dvije dana. Zanimljivo je da je zbog velikih šteta koje je činila gotovo istrijebljena na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće – tamanilo ju se svim sredstvima! Trofej predstavljaju očnjaci - kljove vepra.

Divlja svinja – Sus scrofa L. – eng. Wild boar

U donjoj vilici su sjekači a u gornjoj brusači i rastu neprestano. Međusobnim brušenjem ograničava se njihov rast. Očnjaci krmače nazivaju se klicama i nemaju trofejnu vrijednost. Spada u krupnu dlakavu divljač visokog lova.

Opis: snažnog i zbijenog tijela prekrivenog tamnosmeđom i crnom oštrom dlakom (čekinje) koje se na krajevima račvaju. Zimi je razvijena i vunasta poddlaka (malje). Prednji dio tijela je osobito snažno razvijen. Glava završava mišićavim rilom kojim ruje, uši su okruglaste i obično uspravne, rep je dugačak i tanak te završava čupercima dlake. Prasad ima karakterističnu obojenost – žutosiva dlaka s prugama i točkama (livreja). Trag sličan jelenjem (papci + zapapci) – zapapci su smješteni nisko i vidljivi su u gotovo svakom tragu. Veprovi se raspoznaju po kljovama, istaknutom grebenu (tzv. slin- vezivnohrskavično zadebljanje pod kožom na plećima), jako odlakanom repu i dlakama na spolovilu. Krmače su više valjkastog oblika, manje dlakave, klice slabo istaknute.

Veličina: 90 do 110 cm visina, duljina do 150 cm

Težina: vepar i do 300 kg, krmača do 150 kg

Životni vijek: 20 do 25 godina

Rasprostranjenost: široko rasprostranjena po čitavoj Europi i Aziji (prilagodljivost), autohtona vrsta Hrvatske, nalazimo ju na čitavom teritoriju pa i na otocima (nepoželjna), umjetno nanesena u obje Amerike i Australiju gdje postaje i prava napast. Prirodni ograničavajući faktor je klima – niske temperature i debeli snježni pokrivač.

Stanište: vlažne bjelogorične šume bogate hranom (teški šumski plodovi), močvarna područja, zalazi u područja pod poljoprivrednim kulturama. Vjerna je staništu ako ima dovoljno hrane i mira. Vrlo prilagodljiva!

Prehrana: svejed je, hrani se teškim šumskim plodovima i šumskim voćem, zeljastim biljkama, žitaricama, korijenjem, gomoljima, malim sisavcima, kukcima, ličinkama, žabama, ranjenom divljači i strvinama. Nije preživač!

Ponašanje: vrlo društvena životinja – svako krdo je obiteljska zajednica nekoliko krmača s prasadi i nazimicama. Muška nazimad i mlađi veprovi okupljanju se u manja krda a stari veprovi žive osamljeničkim životom. U krdima je jasno izražena hijerarhija. Dnevna je divljač ali može promjeniti obrase ponašanja u slučaju uznemiravanja. Vole kaljužanje i češanje o stabla. Vrlo prilagodljiva što se staništa i promjena u njemu tiče! Osjetila izvanredno razvijena – posebno sluh i njuh, dok je vid slabiji. Oprezna je životinja, plaha, dok joj ne prijeti direktna opasnost od čovjeka - tada se veprovima i krmačama s mladima treba micati s puta na vrijeme!

Parenje: parenje divljih svinja zove se bucanje, a traje od sredine jeseni do prosinca (na višim nadmorskim visinama počinje i završava kasnije). Prvo se bucaju starije krmače pa mlađe, ako ne dođe do oplodnje bucanje se ponavlja za tri tjedna. Veprovi su tada razdraženi i ratoborni, sline, i međusobno se žestoko bore (od ozbiljnijih ozljeda štiti ih slin). Pobjednik se pari sa svim krmačama koje se tjeraju. Krmača nosi oko 4 mjeseca pa u ožujku ili travnju oprasi od 4 do 12 praščića. Krmača prije prasenja radi gnjezdo kako bi prasad bila zaštićena od vremenskih nepogoda od kojih i najviše stradava. Prasad je spolno zrela već sa 9 mjeseci pa nije rijetkost da se prase i nazimice.

Neprijatelji: eventualno smeđi medvjed, vuk i ris za mlađe jednike, najviše stradava od vremenskih nepogoda

Problematika: lovno atraktivna i tražena, čini štete na usjevima (manje pojede a više polomi) pa joj se brojnost mora kontrolirati, postoji mogućnost parenja s domaćom svinjom (npr. ako ih se pušta u šumu) čime se smanjuje genska raznolikost i trofejna jakost divljih svinja, potrebno je pravilno odstrijeljivati i održavati dobnu strukturu populacije

Lovac.info
Zadnja izmjena Subota, 01 Kolovoz 2015 21:30
K2 Items
Kettner akcija SIJEČANJ
Lapis Plus nočne optike za lovce
swarovski optika
fanzoj trgovina zagreb
Ritoša Trgovine
optium optic trade
Oružarnica Zagreb
Ma-ra Trgovina i Servis oružjem
Rusan puškarstvo
Domjanković trgovina
Las učilište i streljana
Kuhada hosting i web usluge
M-90 ponuda streljiva
BGS pjeskarenje stakla
swarovski optika