Euroazijski dabar (Castor fiber L.) – eng. Euroasian beaver

Subota, 22 Studeni 2014 01:32

Dabar je glodavac koji prema lovačkoj podjeli spada u sitnu dlakavu divljač. Na njega je zakonom propisan trajan lovostaj – trajno je zaštićena divljač. Na svijetu žive samo dvije vrste dabra – europski i kanadski.

Opis: naš najveći glodavac, zbijen i snažan, zadnji dio tijela je jače razvijen od prednjega, krzno je smeđe boje na leđnoj a svjetlije na trbušnoj strani, pokrovna dlaka je grublja i oštra dok je poddlaka mekana i vrlo fina, noge su kratke i vrlo snažne, pandže su oštre i tanke, ima plivaće kožice, u blizini anusa nalaze se dvije žlijezde snažnog mirisa, rep je ljuskav (služi za manevriranje i uzbunjivanje), glodnjaci veliki, crvene boje

Veličina: duljina tijeka do metar, rep oko 30 cm, visina 30 cm

Težina: 20 do 30 kg

Životni vijek: do 20 godina

Rasprostranjenost: u prošlosti je naseljavao vodene prostore gotovo čitave Europe ali je izlovljen tijekom stoljeća pa tako i u Hrvatskoj, reintroduciran u Hrvatsku 1996. godine i danas široko rasprostranjen na vodotocima središnje Hrvatske – prirodno se raširio i u Bosnu, Mađarsku i Sloveniju

Stanište: rijeke, jezera, močvare, svijetle prozračne šume bjelogoričnih sastojina (breza, topola, vrba) – važan je povoljan vodostaj tijekom cijele godine i odsustvo jakih struja

Prehrana: biljojed je, hrani se lišćem, grančicama, izbojima i korom, sprema zimnicu obarajući drveće i spremajući ga u mulj, obara stabla jakim glodnjacima

Ponašanje: aktivan tijekom cijelog dana, ako ga se uznemiruje onda aktivan noću, živi u parovima – obiteljima i monogaman je, obitelj je jako povezana i čini ju nekoliko generacija, teritorijalne su životinje, obara stabla radi hrane i građevnog materijala (gradnja nastambe), pregrađivanjem vodotokova grade akumulacijska jezerca, nastamba se nalazi kraj vode (jazbina) ili u vodi, u nju vodi nekoliko ulaza i oni su obično potopljeni, u sredini nastambe nalazi se suha komora prekrivena suhom travom u kojoj dabrovi žive, izvana je nastamba oblijepljena blatom; sluh i njuh dobro razvijeni, vid slabiji, na tlu ponešto nespretan a u vodi jako okretan, pljuskanjem repom po površini vode upozorava ostale na opasnost

Parenje: pari se jednom godišnje u rano proljeće (siječanj- ožujak), ženka nosi gotovo dva mjeseca i u travnju/svibnju okotu do pet mladih, mlade jedinke postižu spolnu zrelost s 2,5 godine starosti, tada se mladi dabrovi odvajaju se od roditelja i zasnivaju svoju vlastitu familiju,

Neprijatelji: vuk, ris, kune i lisice za mlade

Problematika: europskog dabra može ugroziti kanadski koji je nešto prilagodljiviji, zna raditi štete u šumarstvu i poljoprivredi, povoljno utječe na ekosustav

Lovac.info
Zadnja izmjena Utorak, 26 Travanj 2016 22:13

Srodni sadržaj (po oznakama)

K2 Items