50 godina biokovskih divokoza I: kako je planina nad Makarskom postala lovište divokoza

Napisao/la  Subota, 25 Listopad 2014 00:13

Jedan od zaštitnih znakova današnjeg Biokova su svakako divokoze, vrsta po kojoj je upravo ova planina najpoznatije lovište u ovom dijelu Europe – danas među stijenama živi, prema procjenama, oko 500 primjeraka divokoza, a upravo su na Biokovu u proteklim desetljećima odstrijeljeni neki od najtrofejnijih primjeraka ove vrste.

Novim generacijama ovaj će podatak možda biti i potpuna novost, no priča o biokovskim divokozama nije od onih koje sežu stoljećima u povijest ovog kraja – sasvim suprotno, upravo će se ovih dana napuniti zapravo ‘tek’ 50 godina otkako su, zahvaljujući inicijativi makarskih lovaca, prvi primjerci dovedeni kod nas.

Naime, 1. studenog 1964. godine prvih je 7 divokoza pušteno u divljinu, da bi do 23. listopada 1969. godine Biokovo postalo dom posljednjeg grla matičnog fonda od ukupno 48 jedinki. Ovdje moramo dodati napomenu da je tijekom istraživanja pećine Baba 1977. godine akademik Mirko Malez otkrio skeletne ostatke divokoza i kozoroga čija se starost procjenjuje na oko 12 000 godina, što ukazuje da je ova vrsta u dalekoj prapovijesti ipak obitavala na Biokovu, međutim sve do 1964. godine nije postojao nijedan zapis o postojanju divokoza na stijenama iznad Makarskog primorja.

Podaci su to na koje je ovih dana podsjetio Vilim Filip Šabić, lovac i nekadašnji direktor makarske Šumarije, a ujedno i jedan od najzaslužnijih za status Parka prirode ( inače prvog u Hrvatskoj), a Biokovo ga ponosno nosi od 1981. godine.

– Zbog proteka vremenskog roka od 50 godina od početka ovog uspješno provedenog projekta do danas, veći dio aktivnih sudionika i učesnika iz prvih dana provedbe ovog projekta naseljavanja danas, nažalost, nije više među živima. No zahvaljujući rezultatima rada njih i malog broja još živućih aktivnih sudionika iz tog razdoblja, kao i proteklom i sadašnjem radu brojnih članova lovačkih udruga Biokova, šumarskim i lovnim stručnjacima i djelatnicima Hrvatskih šuma, te sačuvanoj dokumentaciji o njihovu radu, divokoze predstavljaju danas stabilnu i najbrojniju populaciju ove vrste krupne divljači u Hrvatskoj, a i u našem širem okruženju- navodi Šabić te dodaje da je o naseljavanju (reinterdukciji) ove vrste krupne divljači tijekom posljednjih pola stoljeća napisano, snimljeno i objavljeno mnoštvo radova u svim vrstama medija, stručnih časopisa i knjiga u Hrvatskoj i inozemstvu.

Što se tiče broja primjeraka koji od naseljavanja do danas žive na Biokovu, podaci ukazuju da je najveći broj divokoza zabilježen 1990. godine kada je procijenjeno da je planina dom za oko 1 100 grla da bi se, ako gledamo posljednje podatke, njihov broj danas prepolovio. Najveći je pad zabilježen u godinama Domovinskog rata, zaključno sa 1995. godinom, a najnovije statistike , prema procjeni stručnih radnika u lovištima Biokova, predstavljaju blagi i planski porast broja biokovskih divokoza.

– Glavni razlog opadanja brojnog stanja u zadnjim godinama, uz ratne i poratne uvjete u lovištima Biokova, bila je i pojava velikog broja predatora, odnosno vukova. Također, razvojem izletničkog turizma u Parku prirode Biokovo danas je sve veći broj posjetitelja, tako i onih koji dolaze automobilima, što za popratnu pojavu uzrokuje ozbiljnu dislokaciju divokoza s planinskog platoa uz cestu Staza- Sv. Jure u manje pristupačne i mirnije centralne dijelove Biokova - objašnjava Vilim Filip Šabić.

Makarsko primorje, 19.10., O.F.
Zadnja izmjena Utorak, 18 Studeni 2014 01:31
K2 Items

-

SO hunting tM

so hunting 1 2023 mala

fanzoj lovac info
ritosa lovac info
ma ra lovac infp

lovac kuhada reklama banner veliki2023