
Kuhada
Među najznačajnije kulturno-povijesne spomenike Varaždinske županije valja ubrojati pavlinski samostan i crkvu Sv.Marije u Ludbregu s baroknim slikarijama Ivana Rangera, a uščuvanošću i slikovitošću, izdvajaju se i njeni dvorci, Trakošćan i Maruševac. Termalni izvori, u vrijeme Rimljana poznati kao Aquae Iasae, danas Varaždinske toplice, još jedan su razlog za posjet ovoj županiji. Svojevrsni grad-muzej, Varaždin je po sačuvanosti svoje, barokno raskošne i razigrane urbane cjeline, pravi europski dragulj. Sa statusom Slobodnog kraljevskog grada od 1209. godine (povelja ugarskog kralja Andrije II.), Varaždin je u jednom razdoblju bio i glavni grad trojedne Hrvatske. Danas administrativno i gospodarsko središte županije, svojim "Baroknim večerima", nametnuo se i kao značajno kulturno i glazbeno središte Europe.
Ne čudi stoga, da se upravo u Varaždinu svake godine u listopadu održava međunarodni sajam lovnog i ribolovnog turizma . Današnje lovište "Zelendvor" ustanovio je još 1870. godine grof Marko Bambelles, koji je na svoj posjed, nedaleko od Varaždina, dopremio prve fazane iz Moravske. Vremenom je to postalo jedno od najpoznatijih uzgajališta i najbogatijih lovišta u Europi.
Uz fazana, danas se uzgaja i trčka, jarebica i virđinijska prepelica. U šumama "Zelendvora", kao i na desetak susjednih manjih lovišta, redovno se za domaće i inozemne lovce organiziraju atraktivni lovovi - posebice na zečeve, fazane, jarebice, divlje patke i drugu sitnu divljač, ali i na srne i divlje svinje. Nakon uzbudljivog lova, ljubazni domaćini će vam, uz kvalitetan smještaj, ponuditi i vrhunske kulinarske specijalitete od divljači. Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA |
Prirodni nastavak Kornata je Park prirode - Telaščica, 8.200 m dugi zaljev na južnoj strani Dugog otoka, s 25 uvala, 5 otočića i Slanim jezerom,s vodom znatno slanijom od obližnje morske. Područje između najvišeg vrha Velebita (Vaganski vrh 1.757 m) i mora proglašeno je Nacionalnim parkom, s jedinstvenim kanjonima Velike i Male Paklenice, i s liticama visokim i do 400 metara. Odlikuje se bogatstvom flore i faune, s mnogim endemičnim vrstama, i rijetkim bjeloglavim supom kao posebnom atrakcijom.
Stari povijesni grad Zadar,
nekad i glavni grad Dalmacije, danas je administrativno i kulturno
središte županije. Grad je do danas sačuvao antički raster i rimski
forum iz 1. stoljeća. Zaštitni znak grada je predromanička crkva sv.
Donata (9. stoljeće), a dobro su sačuvani i najljepši primjerci
romanike u Hrvatskoj: katedrala sv Stošije (13. stoljeće), crkva sv.
Krševana (12. stoljeće) i zvonik sv. Marije iz 1105. godine. Očuvani su
i gradski bedemi s reprezentativnim Lučkim i Kopnenim vratima (16.
stoljeće), Gradska loža i Gradska straža, Trg 3 bunara i Trg 5 bunara.
Zanimljivo je da je grad pod okriljem čak 4 sveca zaštitnika: sv. Šime,
sv. Stošije, sv. Krševana i sv.Zoila. U svjetskoj kulturi Zadar je
poznat po svojoj Stalnoj izložbi sakralne umjetnosti i već
tradicionalnoj manifestaciji "Glazbene večeri u sv. Donatu".
Lovišta Ravnih kotara pogodna su za lov na prepelicu, fazana i zeca, a zanimanje lovca može pobuditi i lov na prilično brojnog čaglja. Nađete li se u lovu na otoku Pagu, ne propustite kušati čuveni paški sir i pršut, a kao suvenir ponijeti svjetski poznatu pašku čipku.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA ZADARSKA ŽUPANIJA |
Na oranicama, livadama i bogatim pašnjacima, ispresijecanim stogodišnjim šumama poznatog slavonskog hrasta, u jugoistočnom dijelu Slavonije smjestila se, na prostoru od 2.448 km2, Vukovarsko-srijemska županija Nazvane i "Žitnicom Europe", nepregledne plodne slavonske ravnice, s prosječnom nadmorskom visinom od 78 metara, oivičene rijekama Savom i Dunavom, samo u predijelu oko Iloka prelaze u relativno nisko, vinorodno područje obronaka Fruške gore, s Ilokom, kao najistočnijim gradom Hrvatske. Po mnogo čemu povijesni grad, od najranije prethistorijske vučedolske kulture do najnovijih ratnih stradanja i razaranja, Vukovar je, uz atribut "grada heroja", dobio i službeni status administrativnog i kulturnog središta Vukovarsko-srijemske županije. Kad se uspavani stoljetni hrastovi prenu iz zimskog sna, probuđeni lavežom pasa i povicima goniča, ni jedno lovačko srce ne može odoljeti tom iskonskom zovu lova na divlje svinje. Kad zvukove lovačkog roga zamijene zvuci tamburice i slavonskog bećarca, ljubazni domaćini će vam ponuditi gastronomske specijalitete ovog kraja.
Šume bogate žirom idealno su stanište za jelene, divlje svinje i srne. Ljepotom nedirnute prirode i bogatstvom jelenske i crne divljači posebno se ističu lovišta Hrvatskih šuma - Uprave šuma Vinkovci: "Spačva jug", "Spačva sjever", te ograđeno lovište "Kunjevci", koje nudi i mogućnost odstrela trofejnih primjeraka muflona i jelena lopatara.
Lovačka društva, udružena u Lovački savez županije, nude lov na srneću divljač, te sitnu divljač (fazan, šljuka, patka, prepelica, guska i zec). Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA |
Podravska magistrala, kao glavna prometna arterija na putu Zapadna Europa - Istok, podijelila je Virovitičko-podravsku županiju na dvije reljefne cjeline: šumom i poljima bogatu dravsku dolinu na sjeveru, i sjeveroistočne obronke Bilogore i Papuka na jugu županije. Grad Virovitica središte je županije, koja se prostire na 2.021 km2. Ljepota gotovo netaknutih šuma, polja, čistih rijeka i jezera, skriva u svojim njedrima brojnu divljač, mameći svakog lovca da iskuša dobru kob.
Od krupne divljači, svojom brojnošću se izdvaja divlja svinja, a kvalitetom jelen i srnjak. Posebno je atraktivan ljetni lov na prepelicu. A kad sniježni pokrivač svojom bjelinom prekrije nizinska lovišta, iskusno oko lovca prepoznat će brojne tragove sitne divljači. Doba je za lov na zeca, fazana, trčku i divlju patku.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA |
Lovačka društva Požeške kotline i okoline Lipika osiguravaju dobar lov na fazana, šljuku, prepelicu i zeca.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA |
Karlovac, najčešće opisan kao "grad na četitri rijeke", s bogatom povijesnom i kulturnom trdicijom, administrativno je i gospodarsko središte Karlovačke županije.
Smještena na najjužnijem dijelu središnje
Hrvatske, s prostornom površinom od 3.662 km2, sjecište je najvažnijih
prometnica na relaciji Jadran - Podunavlje, spajajući tako Primorsku i
Panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste (Karolina, Jozefina i Lousiana)
danas je sijeku moderne prometnice, koje povezuju Jadran sa zemljama
Srednje Europe. Karlovačka županija zemljopisno je vrlo slikovita i
raznovrsna. Bogatstvo riječnog sliva Save čine bistre, ribom bogate
rijeke - Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra. Sa 174.967 ha lovnih površina,
od čega je 118.637 ha šumskog pokrova (što je gotovo 6% ukupnog šumskog
fonda Hrvatske).
Nizinska lovišta u dolinama rijeka nude odstrel srneće divljači, te lov na sitnu divljač (šljuka, fazan, divlja patka, prepelica i zec). Najatraktivniji skupni lovovi na divlje svinje organiziraju se u lovištima Petrove gore, Slunja, Pokupskog bazena, Bosiljeva. Karlovačka županija ulaže značajna sredstva i napore u razvoj i proširenje turističke ponude (jelolasica, razvijanje ruralnog turizma, zdravstveno - rekreativnog turizma, sportskog, zimskog, lovnog i ribolovnog turizma), od čega su najznačajnije turističke aktivnosti splavarenje, veslanje i kupanje u čistim vodama, zatim skijanje, planinarenje i rekreiranje planinskim područjem.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA KARLOVAČKA ŽUPANIJA |
Premda je Zagrebačka županija, kao administrativna cjelina pod nazivom Comitatus Zagrabiensis, postojala već u 18.stoljeću, svoj današnji status i izgled dobila je tek 1997.godine. Iako administrativna "cjelina", postoje velike razlike između visoko urbanog gradskog područja i ruralnih naselja njegove okoline.Upravo u tom dijelu sve više se razvija lovni turizam. Od krupne divljači lovišta u Žumberačkom gorju nude lov na divlju svinju i srnjaka. Nizinska lovišta u Turopolju i okolici Ivanić Grada, ispresijecana vodenim tokom Save i njenih pritoka, bogata su staništa divljih svinja, srnjaka, te na sitne divljači (fazan, šljuka, prepelica, patka, trčka i zec). U lovištu "Česma-Bolčanski lug", uz kvalitetan smještaj, pruža se mogućnost atraktivnog lova na jelena lopatara, jelena običnog, divlju svinju i srnjaka.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA |
U srcu Hrvatske, na 2.638 km2, omeđeni šumovitim obroncima Bilogore na
sjeveru, Moslavačke gore na jugu i Papuka na jugoistoku, prostiru se
blagi brežuljci, polja i šume Bjelovarsko-bilogorske županije. Na svom
putu prema rijeci Savi, planinski potoci Bilogore pretvaraju se u
lijene rijeke Česmu i Ilovu, napajajući na svom putu niz ribnjaka.
Bjelovar, nekad jako vojno uporište iz vremena Marije Terezije, i danas je kulturno, gospodarsko i administrativno središte županije.
Sklonjena od glavnih prometnih pravaca, s idealnim staništima za sve vrste divljači, Bjelovarsko - bilogorska županija danas je jedna od vodećih županija u lovnom turizmu. Na 225.912 ha lovišta ustanovljena su 44 zajednička lovišta, te 14 državnih, od kojih su 2 ("Pisanička Bilogora" i "Žabljački lug-Česma") povjereni na gospodarenje Hrvatskim šumama - Uprava šuma Bjelovar. Ostalim lovištima gospodare lovačke udruge i privatni lovozakupnici udruženi u Lovački savez županije.
Visoko trofejna grla srnjaka, te skupni i pojedinačni lovovi na divlje svinje dio su bogate ponude županijskih lovišta. U ograđenom dijelu lovišta "Gradina-Krnjača" moguć je lov na jelena lopatara i muflona. Kvalitetna ponuda sitne divljači (fazan, patka, prepelica, šljuka, trčka i zec), u živopisnom kraju gostoljubivih domaćina, osigurat će vam nezaboravan užitak.
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
Lovište "Garjevica", kojim gospodari Lovno gospodarstvo "Moslavina", uz kvalitetu staništa, veliku ljubav prema lovstvu, stručan rad i ulaganja, omogućilo je vlasniku-lovcu, Ivici Todoriću, u 2000. godini, stjecanje trofeja običnog jelena od 250,86 CIC točaka - novog hrvatskog rekordera. Danas se u lovištu uzgaja, osim jelena, i divlja svinja, muflon, srna i jelen lopatar. Zbog natprosječnih rezultata u gospodarenju lovištem, uzgoju divljači i brizi za okoliš, Skupština CIC-a dodijelila je lovištu "Garjevica" prestižnu nagradu "Edmond Blanc 2001." za najbolje lovište na svijetu.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA
LOVIŠTA BJELOVARSKO BILOGORSKE ŽUPANIJE
STATUS |
TIP |
BROJ |
IME |
KONTAKT |
državno |
Uzgajalište |
VII/1 |
BLATNICA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/2 |
BJELOVARSKA BILOGORA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/3 |
DUGAČKI GAJ |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/4 |
GARJEVICA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/5 |
GRADINA - KRNJAČA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/6 |
JASENOVA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/7 |
JAVORNIK |
|
državno |
Uzgajalište |
VII/8 |
KONČANICA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/9 |
OBROVI |
|
državno |
Uzgajalište |
VII/10 |
NARTA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/11 |
PISANIČKA BILOGORA |
|
državno |
Uzgajalište |
VII/12 |
SISČANI |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/13 |
VIROVITIČKA BILOGORA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/14 |
VRANI KAMEN |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/15 |
ZAPADNA GARJEVICA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/16 |
ZDENAČKI GAJ |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/17 |
ŽABLJAČKI LUG - ČESMA |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/18 |
TRUPINSKI - PAŠIJANSKI GAJ |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/19 |
VELIKI JANTAK |
|
državno |
Otvoreno lovište |
VII/20 |
KRIVAJA |
|
državno |
Uzgajalište |
VII/21 |
GAREŠNICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/101 |
ROVIŠĆE - VELIKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/102 |
ROVIŠĆE - KONJSKA RIJEKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/103 |
ZRINSKI TOPOLOVAC - CIGANICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/104 |
MOSTI - ZDELJA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/105 |
KAPELA - BILOGORA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/106 |
BJELOVAR - BEDENIK |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/107 |
BJELOVAR - PLAVNICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/108 |
TROJSTVO - DOBROVITA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/109 |
BJELOVAR - JASIK |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/110 |
BJELOVACKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/111 |
CIGLENSKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/112 |
RAVNEŠKA KOSA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/113 |
SEVERINSKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/114 |
DABRAVINE |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/115 |
GAJ |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/116 |
JASENOVA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/117 |
SELIŠTE - BABINČIĆ |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/201 |
ŠTEFANJE - NARTA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/202 |
KOMUŠEVAČKI LUG - BUKOVINA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/203 |
CERIK - GLOGOVNICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/204 |
ČAZMA - MATATINKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/206 |
MARTINSKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/207 |
BEREČKA KOSA - KRIVAJA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/301 |
BRŠLJANICA - ROGOŽA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/302 |
ZOBIKOVAC - ILOVSKI LUG |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/303 |
MLINSKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/304 |
PETKOVAČA - ME UVODE |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/305 |
RADMENOVAČA - TOMAŠICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/401 |
GR EVICA - KOVAČICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/402 |
PRESPINJAČA - BARNA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/403 |
IVANOVO SELO - ILOVA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/404 |
ZDENCI - ŠOVARNICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/405 |
DRAŽICA - KOSJEROVICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/501 |
KONČANICA - UR IČKA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/502 |
DONJI DARUVAR - MAMINOVAC |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/503 |
BASTAJI - KRIVAJA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/504 |
ULOVAC - KLISA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/505 |
DARUVAR - DOLOVI |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/506 |
DARUVAR - DABROVICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/507 |
KONČANICA - TOPLICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/508 |
DEŽANOVAC - MALO BILO |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/509 |
ULJANIK - ČAVLOVICA |
|
županijsko |
Zajedničko lovište |
VII/510 |
POLJODAR - SOVJAK |
Glavna cestovna prometnica na pravcu zapad - istok, dijeli lovišta županije na dvije prirodne cjeline. Sjeverno, na šumom obraslim obroncima gorja, ispresijecanim brzim planinskim potocima,smjestila su se lovišta: "Psunj", "Gradiška brda", "Bratljevci-Sjeverni Dilj" i "Južna Babja gora", bogata krupnom divljači (jelen, divlja svinja, srnjak, muflon). Južno, na području između autoceste i rijeke Save, prostire se pojas ratarskih površina, ispresijecanih pašnjacima i šumama jasena i hrasta lužnjaka. U središnjem dijelu Jelas polja smjestilo se lovište "Migalovci", a prema zapadu, tridesetak kilometara od Nove Gradiške, lovište Hrvatskih šuma - "Radinje".
U ponudi lovnog turizma najzastupljeniji je skupni lov na divlje svinje, te pojedinačni lov na jelena, srnjaka i muflona. Od sitne divljači najviše se lovi fazan, divlja patka, crna liska, divlja guska, šljuka, prepelica i zec. Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA |
Danas je na području županije ustanovljeno 45 zajedničkih i 35 državnih lovišta, kojima gospodari 48 lovačkih društava, te privatni lovozakupnici, udruženi u Lovački savez županije. Hrvatske šume - Uprava šuma Sisak upravlja lovištima: "Brezovica" i "Posavske šume". Isprepletenost šumskih, riječnih i brdskih krajolika, stvorilo je idealna staništa za brojne vrste divljači. Dominantna krupna divljač ovih prostora je jelen, divlja svinja i srnjak. Uputite se u ova lovišta želite li steći kvalitetan trofej i uživati u slikovitosti moslavačkih pejsaža. A kad u jutarnja svitanja lepet krila divlje patke probudi lovački treptaj u vašem srcu Ne manji užitak jutarnjih svitanja pružit će vam lov na sitnu divljač (patka, šljuka, fazan, prepelica, trčka i zec).
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA LOVIŠTA SISAČKO - MOSLAVAČKA ŽUPANIJA |