Zec (Lepus europeaus)

Nedjelja, 20 Travanj 2014 00:08

Često se za europskog zeca smatra da je glodavac ali nije- on je dvojezubac (lagomorf) što znači da ima drugi par sjekutića iz prvog para i rastu im cijeli život. Autohtona vrsta Europe i Hrvatske, nalazi se na čitavom teritoriju izuzev nekih otoka i najviših planinskih vrhova.

Divlji kunić (Oryctolagus cuniculus)

Ponedjeljak, 21 Travanj 2014 00:49

Divlji kunić (Oryctolagus cuniculus) – engl. European rabbit, Brown rabbit

Divlji kunić također je dvojezubac s dva para sjekutića koja rastu cijeli život. Često ga se pogrešno imenuje zecom. Kunić se lovi tokom cijele godine. Izvorno to je vrsta zapadnog Mediterana koja je unešena u Hrvatsku. Divlji kunići su pretci svih vrsta i varijeteta domaćih kunića. 

Pino Peteh iz Žminja u lovištu "Zec" Žminj, 25. ožujka pronašao je šljuku kako sjedi na jajima. Šljuka se digla tek kada je došao na udaljenosti od nje cca 1 m. Drugog dana pokušalo se šljuku fotografirati, ali je ista poletjela kada se došlo na udaljenost od 7 – 8 metara. U gnijezdu se nalazilo 4 komada jaja. Prije nekoliko dana mjesto gniježđenja ponovo se obišlo ali u njemu su bile samo – ljuske. Ženka je ptiće vjerojatno premjestila na drugo mjesto. Ne samo da je to prvi takav zabilježen slučaj u Istri, već je to izuzetno rijedak nalaz za Hrvatsku.

Oporavljena ženka surog orla, koja se više od godinu dana liječila od ozljeda zadobivenih od udarca u zaštitnu ogradu na autocesti, vraćena je u prirodu 02. travnja. Puštena je na Velebitu kod Baških Oštarija, a pustili su je ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP) Matija Franković i Emilio Menđušić iz Sokolarskog centra. Mlada ženka surog orla stradala je  u blizini Perušića, udarivši u zaštitnu ogradu na autocesti i  od  4. siječnja 2013. nalazi se na liječenju i oporavku u Sokolarskom centru.

Često se na lovačkim štrekama mogu vidjeti odstrijeljene lisice položene iza ostale ulovljene divljači, sukladno lovačkoj tradiciji i običajima. Neki lovci do mjesta obavljanja počasti čak i prevoze lisice s ostalom divljači. Predstavljaju li lisice „bombu“ na štreki budući da su prijenosnici mnogih bolesti (leptospiroza, šuga, bjesnoća)? Lisice, između ostalog, prenose i lisičju trakavicu (Echinococcus multilocularis) koja može biti prisutna na krznu, oko njuške i analnog otvora...

borba-bjelorepanaOvaj video prikazuje koliko samo mužjaci jelena mogu biti agresivni prilikom parenja. Američki lovac je zapazio mužjaka bjelorepog jelena i počeo snimati. Nakon toga svjedočio je borbi koja je trajala više od 40 minuta. U borbi za dominaciju i pravo parenja veći mužjak je pritisnuo manjega na tlo i stao ga opetovano probadati.

zamrznuti-jeleniU nekim stručnim krugovima postoji mišljenje da ne treba prihranjivati jelensku i srneću divljač tijekom zime budući da nemaju određene bakterije u svojem probavnom traktu kojima bi mogli probaviti datu im hranu. Da li zimsko hranjenje sijenom i žitaricama šteti divljači? Kada su im na raspolaganju sijeno ili žitarice, jeleni i srne se mogu „prežderati“ novim izvorom hrane. To šokira njihov probavni trakt i može prouzročiti ozbiljne probleme pa čak i smrt – ugibaju punoga želuca. Divljač je evoluirala tako da se tijekom jeseni tovi kako bi lakše pregrmila zimu, i navikla je zimi jesti malo i slabo. Zato neke struje smatraju da je najbolji način pomaganja divljači održavanje povoljnog staništa tijekom cijele godine.

Ponovno-slobodaUlaskom Hrvatske u članstvo Europske unije 1. srpnja zateklo je nespremnim Ministarstvo poljoprivrede. Iako je proteklo tri godine od donošenja Pravilnika o lovostaju (Narodne novine 67/10), ono nije pravovremeno, a sukladno član­ku 9. istog, donijelo Plan gospodarenja mačkom divljom (Felis silvestris Schr) u Hrvatskoj i Akcijski plan gospoda­renja mačkom divljom. Za tu je svojtu od 1. srpnja utvr­đena lovostaja za vrijeme od 1. siječnja do 31. prosinca, budući da je Direktivom Vijeća Europske zajednice broj 43/92 od 21. svibnja 1992. u prilogu br. IV, a koja govori o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune proglašena zaštićenom divljom vrstom...

bizonKamere su instalirane na šumskom proplanku na sjevernom rubu šume Bialowieza u  Poljskoj, na mjestu gdje šumari ostavljaju zimsku hranu za europske bizone. Osim bizona, proplanak često posjećuju i jeleni obični, zečevi, kune, divlja svinja. Ukoliko nema bizona, kamere prikazuju druge proplanke gdje se znaju zadržavati manje životinje nakon sumraka i hranilice za ptice i tamo se mogu vidjeti šojke, zelenduri, sjenice i strnadice.

divokozaHrvatska država još uvijek na žalost nema registar životinjskih vrsta koje žive ili su živjele na području njenih današnjih granica, a koji bi bio verificiran od znastvenika i stručnjaka (biologa, zoologa, genetičara...). Zašto je to bitno? U ustavnim načelim Republike Hrvatske biljni i životinjski svijet je opće dobro koje uživa posebnu zaštitu države. Ako ne zna­mo čime raspolažemo, kako da provedemo ustavnu obve­zu o zaštiti tog dobra? Taj registar je nužan da bi se mogle primijeniti odredbe Zakona o zaštiti prirode koje načelno govore o autohtonim i alohtonim životinjskim vrstama, a poglavito je to nužno da bi se moglo pravilno prim­jenjivati i provoditi odredbe Zakona o lovstvu u dijelu životinjskih vrsta koje se smatraju divljači.

K2 Items

PROMOCIJE

K18i 2 350x250px CRO
lovac camo corner2
fanzoj-lovac-info.jpg
lovac kuhada reklama banner veliki2023