ࡱ>  KMBCDEFGHIJq`0bjbjqPqP.::MMMM<MavNNNNNNNNltntntntntntntwhyNntNNNNNntNNvHtHtHtNR NNltHtNltHtHtHtN|N p VYMW*Htlt1v0avHtyt"yHtyHt$NNHtNNNNNntnt&t"NNNavNNNNHMM HRVATSKI SABOR 3125 Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLA`ENJU PREKR`AJNOG ZAKONA Prograaavam Prekraajni zakon, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. listopada 2007. godine. Klasa: 011-01/07-01/127 Urbroj: 71-05-03/1-07-2 Zagreb, 10. listopada 2007. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi PREKR`AJNI ZAKON PRVI DIO MATERIJALNOPRAVNE ODREDBE Glava prva (I.) TEMELJNE ODREDBE Odreenje prekraaja lanak 1. Prekraajem se povreuje javni poredak, druatvena disciplina ili druge druatvene vrijednosti koje nisu zaatiene Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela. Na elo zakonitosti lanak 2. (1) Prekraaji i prekraajnopravne sankcije mogu se propisivati zakonom i odlukama jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. (2) Jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave mogu propisivati prekraaje i prekraajnopravne sankcije samo za povrede propisa koje ona donose na temelju svoje nadle~nosti utvrene Ustavom i zakonom i tu ovlast ne mogu prenijeti na drugoga. (3) Nitko ne mo~e biti ka~njen niti se prema njemu mo~e primijeniti druga prekraajnopravna sankcija za djelo koje prije nego je bilo po injeno nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave odreeno kao prekraaj i za koji zakonom ili odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave nije bilo propisano koja se vrsta i mjera prekraajnopravne sankcije po initelju mo~e izrei, odnosno primijeniti. Obvezna primjena bla~eg propisa lanak 3. (1) Prema po initelju prekraaja primjenjuje se propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekraaj po injen. (2) Ako se nakon po injenja prekraaja propis jedanput ili viae puta izmijeni, obvezno e se primijeniti propis koji je bla~i za po initelja. Na elo krivnje lanak 4. Nitko ne mo~e biti ka~njen niti se prema njemu mo~e primijeniti druga prekraajnopravna sankcija ako nije kriv za po injeni prekraaj. Vrste prekraajnopravnih sankcija lanak 5. (1) Prekraajnopravne sankcije koje se mogu propisati zakonom kojim se propisuje prekraaj i koje se mogu izrei odnosno primijeniti prema po initelju prekraaja su: 1. kazna (nov ana i zatvor), 2. zaatitne mjere, sukladno lanku 50. stavku 2. ovoga Zakona. (2) Prekraajnopravne sankcije koje se propisuju ovim Zakonom su: 1. mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda), 2. zaatitne mjere ( lanak 50. stavak 1.), 3. odgojne mjere. (3) Prekraajnopravna sankcija koja se mo~e propisati odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave kojom se propisuje prekraaj i izrei po initelju prekraaja jest nov ana kazna. (4) Za svaku vrstu prekraajnopravnih sankcija propisom se odreuje njihova visina, odnosno trajanje i nijedna se prekraajnopravna sankcija ne mo~e propisati ni izrei, odnosno primijeniti u neodreenoj visini ili na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije. Opa svrha prekraajnopravnih sankcija lanak 6. Opa svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekraajnopravnih sankcija jest da svi graani poatuju pravni sustav i da nitko ne po ini prekraaj, te da se po initelji prekraaja ubudue tako ponaaaju. Ograni enja u propisivanju i primjeni prekraajnopravnih sankcija lanak 7. Odreujui sadr~aj prekraajnopravnih sankcija i na in njihove primjene, po initelju prekraaja mogu biti ograni ene njegove slobode i prava samo u mjeri koja odgovara vrsti prekraajnopravne sankcije i njezinoj svrsi odreenoj zakonom, bez prouzro enja tjelesnih ili duaevnih patnji, ne ovje nog postupanja ili poni~avajueg odnosa, uz poatovanje ljudskog dostojanstva i osobnosti. Pravo na rehabilitaciju lanak 8. Po initelj prekraaja koji je pravomono proglaaen krivim i prema kojem je primjenjena prekraajnopravna sankcija ili je osloboen kazne ima pravo, nakon proteka odreenog vremena i pod uvjetima koji su odreeni ovim Zakonom, smatrati da nije po inio prekraaj a njegova prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda onih koji nisu po inili prekraaj. Glava druga (II.) PRIMJENA PREKR`AJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE Prekraajna neodgovornost djeteta lanak 9. (1) Osoba koja u vrijeme po injenja prekraaja nije navraila etrnaest godina ~ivota ne odgovara za prekraaj. (2) Kada se osoba iz stavka 1. ovoga Zakona u estalo ponaaa na na in kojim ostvaruje obilje~ja te~ih prekraaja, nadle~no dr~avno tijelo za postupanje povodom po injenih prekraaja obavijestit e o ponaaanju te osobe roditelje ili skrbnike i Centar za socijalnu skrb prema njezinu prebivaliatu ili boraviatu njezinih roditelja ili skrbnika. (3) Za po injeni prekraaj osobe iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se roditelj ili drugi tko je nadzire ako je taj prekraaj u izravnoj vezi s propuatenim nadzorom roditelja ili drugog tko je nadzirao tu osobu. Nemogunost primjene prekraajnog prava u posebnim slu ajevima lanak 10. Protiv po initelja prekraaja koji je ve u kaznenom postupku pravomono proglaaen krivim za kazneno djelo koje obuhvaa i obilje~ja po injenog prekraaja ne mo~e se pokrenuti prekraajni postupak za taj prekraaj, a ako je postupak pokrenut ili je u tijeku, ne mo~e se nastaviti i dovraiti. Primjena materijalnopravnih odredbi Prekraajnog zakona lanak 11. (1) Materijalnopravne odredbe ovoga Zakona odnose se na sve prekraaje propisane zakonima i drugim propisima kojima se propisuju prekraaji. (2) Ako zakonom nije odreeno druk ije, propisi o prekraajima koji se odnose na fizi ke osobe primijenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi, obrtnike i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Primjena prekraajnog prava Republike Hrvatske za prekraaje po injene na podru ju Republike Hrvatske, njezinu brodu ili zrakoplovu lanak 12. (1) Prekraajno pravo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko po ini prekraaj na njezinu podru ju. (2) Prekraaj je po injen na podru ju Republike Hrvatske kad je po initelj na tom podru ju radio ili bio du~an raditi ili kad je posljedica nastupila na njezinu podru ju. (3) Za prekraaj propisan odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave prekraajni e se postupak voditi ako je prekraaj po injen na podru ju te jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. (4) Propisi o prekraajima koji va~e na cijelom podru ju Republike Hrvatske primjenjivat e se i na svakoga tko izvan njezinog podru ja po ini prekraaj na domaem brodu ili zrakoplovu. Zastara prekraajnog progona, tijek i prekid zastare lanak 13. (1) Prekraajni se progon ne mo~e pokrenuti kad protekne dvije godine od po injenja prekraaja. (2) Posebnim se zakonom mo~e propisati dulji rok za pokretanje prekraajnog postupka za prekraaje propisane tim zakonom ali ne dulji od tri godine. (3) Zastara ne te e za vrijeme za koje se prema zakonu prekraajni progon ne mo~e poduzeti ili se ne mo~e nastaviti. (4) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom nadle~nog tijela koja se poduzima radi prekraajnog progona po initelja zbog po injenog prekraaja. (5) Nakon svakog prekida zastara po inje ponovno tei. (6) Zastara prekraajnog progona nastupa u svakom slu aju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu odreena zastara prekraajnog progona. (7) Propisi o zastari, njezinom tijeku i prekidu odnose se i na stegovne kazne koje sud izri e tijekom postupka. Zastara izvraenja prekraajnopravnih sankcija, tijek i prekid zastare lanak 14. (1) Izvraenje izre ene ili primjenjene prekraajnopravne sankcija ne mo~e zapo eti zbog zastare kad protekne dvije godine od dana pravomonosti odluke o prekraaju kojom je sankcija izre ena ili primijenjena. (2) Zastara izvraenja kazne i primjena drugih prekraajnopravnih sankcija po inje tei od dana pravomonosti odluke kojom je kazna izre ena ili odreena primjena drugih prekraajnopravnih sankcija. Ako se radi o kazni iz opozvane uvjetne osude, zastara po inje tei od dana pravomonosti odluke o opozivu. (3) Zastara izvraenja ne te e za vrijeme za koje se prema zakonu izvraenje kazne ili primjena druge prekraajnopravne sankcije ne mo~e zapo eti ili nastaviti. (4) Zastara izvraenja se prekida svakom radnjom nadle~nog tijela poduzetoj radi izvraenja kazne ili primjene druge prekraajnopravne sankcije. (5) Nakon svakog prekida zastara po inje ponovno tei. (6) Zastara izvraenja kazne i primjena druge prekraajnopravne sankcije nastupa u svakom slu aju kada proteknu tri godine od dana pravomonosti odluke kojom je izre ena kazna ili primijenjena druga prekraajnopravna sankcija. (7) Odredbe o zastari izvraenja prekraajnopravne sankcije primjenjuju se i na zastaru izvraenja stegovnih kazni koje sud izrekne tijekom postupka. Glava trea (III.) PREKR`AJ Na in po injenja prekraaja lanak 15. (1) Prekraaj se mo~e po initi injenjem ili ne injenjem. (2) Prekraaj je po injen ne injenjem ako je po initelj koji je pravno obvezan sprije iti nastupanje propisom opisane posljedice prekraaja to propustio u initi, a takvo je propuatanje po djelovanju i zna enju jednako po injenju tog djela injenjem. (3) Po initelj koji je prekraaj po inio ne injenjem mo~e se bla~e kazniti, osim ako se radi o prekraaju koji mo~e biti po injen samo ne injenjem. Vrijeme po injenja prekraaja lanak 16. Prekraaj je po injen u vrijeme kada je po initelj radio ili je bio du~an raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica prekraaja. Mjesto po injenja prekraaja lanak 17. Prekraaj je po injen u mjestu gdje je po initelj radio ili bio du~an raditi i u mjestu gdje je u cjelini ili djelomi no nastupila posljedica prekraaja, a u slu aju ka~njivog pokuaaja i gdje je posljedica trebala nastupiti. Nu~na obrana lanak 18. (1) Nema prekraaja kad je po initelj postupao u nu~noj obrani. (2) Nu~na obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da po initelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad. (3) Po initelj koji je prekora io granice nu~ne obrane mo~e se bla~e kazniti. Krajnja nu~da lanak 19. (1) Nema prekraaja kad je po initelj ostvario njegova propisana obilje~ja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi na in nije mogla otkloniti, a pri tom je u injeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. (2) Po initelj e se osloboditi od kazne za po injeni prekraaj kad je postupao radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi na in nije mogla otkloniti, a pri tom je u injeno zlo jednako onom koje je prijetilo. Sila ili prijetnja lanak 20. (1) Nema prekraaja kad je po initelj postupao pod djelovanjem neodoljive sile. (2) Ako je po initelj po inio prekraaj pod djelovanjem sile kojoj se moglo odoljeti ili pod djelovanjem prijetnje, primijenit e se odredba lanka 19. stavka 2. ovoga Zakona, uzimajui tu silu ili prijetnju kao neskrivljenu opasnost. Pokuaaj lanak 21. Pokuaaj prekraaja je ka~njiv samo ako je to propisom o prekraaju propisano. Pojedina ni po initelj prekraaja i sudionici lanak 22. (1) Po initelj prekraaja je osoba koja vlastitim injenjem ili ne injenjem ili posredstvom druge osobe po ini prekraaj. (2) Sudionici u po injenju prekraaja su poticatelj i pomagatelj. (3) Supo initelji prekraaja su dvije ili viae osoba (po initelji) koje na temelju zajedni ke odluke po ine prekraaj tako da svaka od njih sudjeluje u po injenju ili na drugi na in bitno pridonosi po injenju prekraaja. (4) Poticatelj i pomagatelj su sudionici koji ne vladajui po injenjem prekraaja, poticanjem ili pomaganjem pridonose njegovom po injenju. Odgovornost i ka~njavanje sudionika lanak 23. (1) Svaki supo initelj odgovara u granicama svoje namjere ili nehaja. Poticatelj i pomagatelj odgovaraju u granicama svoje namjere. (2) Stvarne ili osobne okolnosti po initelja koje predstavljaju obilje~je prekraaja ili utje u na visinu propisane sankcije, primjenu sankcije i njezino odmjeravanje uzimaju se u obzir i sudionicima, a strogo osobne okolnosti zbog kojih propis isklju uje krivnju ili predvia ubla~avanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom po initelju ili sudioniku prekraaja kod kojega postoje. Poticanje i pomaganje lanak 24. (1) Tko drugog s namjerom potakne na po injenje prekraaja ili mu pomogne u njegovu po injenju bit e ka~njen kao da ga je sam po inio, a za pomaganje se mo~e i bla~e kazniti. (2) Nema prekraajne odgovornosti poticatelja i pomagatelja ako je prekraaj ostao u pokuaaju za koji nije propisana prekraajna odgovornost. (3) Pomaganjem u po injenju prekraaja smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako da se po ini prekraaj, stavljanje po initelju na raspolaganje sredstava za po injenje prekraaja, te unaprijed obeano prikrivanje prekraaja, po initelja, sredstava kojim je prekraaj po injen, tragova prekraaja ili predmeta pribavljenih prekraajem. Glava etvrta (IV.) KRIVNJA Sadr~aj krivnje lanak 25. (1) Kriv je za prekraaj po initelj koji je u vrijeme po injenja prekraaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio du~an i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekraaju propisana prekraajna odgovornost za taj oblik krivnje. (2) Iznimno, propisom o prekraaju mo~e se propisati odgovornost samo za namjeru. Neubrojivost i u znatnoj mjeri smanjena ubrojivost lanak 26. (1) Neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne mo~e izrei ili primijeniti prekraajnopravna sankcija. (2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obilje~ja prekraaja nije bila u mogunosti shvatiti zna enje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duaevne bolesti, privremene duaevne poremeenosti, nedovoljnoga duaevnog razvitka ili neke druge te~e duaevne smetnje. (3) Po initelj koji je u vrijeme po injenja prekraaja zbog nekog stanja iz stavka 2. ovoga lanka bio u znatnoj mjeri smanjeno ubrojiv mo~e se bla~e kazniti, ako do znatne mjere smanjene ubrojivosti nije doalo samoskrivljeno. Samoskrivljena neubrojivost lanak 27. Ne smatra se neubrojivim po initelj prekraaja koji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti zna enje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ili drugih sredstava ako je u vrijeme kada se dovodio u takvo stanje kod njega postojao nehaj glede prekraaja ato ga je po inio, odnosno namjera kada je propisom o prekraaju propisano ka~njavanje za taj oblik krivnje. Nehaj i namjera lanak 28. (1) Prekraaj se mo~e po initi svjesnim ili nesvjesnim nehajem. (2) Po initelj postupa svjesnim nehajem kad je svjestan da mo~e po initi prekraaj, ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprije iti. (3) Po initelj postupa nesvjesnim nehajem kada nije svjestan da mo~e po initi prekraaj iako je prema svojim osobnim svojstvima i okolnostima bio du~an i mogao biti svjestan te mogunosti. (4) Prekraaj se mo~e po initi izravnom ili neizravnom namjerom. (5) Po initelj postupa izravnom namjerom kad je svjestan svoga prekraaja i hoe njegovo po injenje. (6) Po initelj postupa neizravnom namjerom kad je svjestan da mo~e po initi prekraaj pa na to pristaje. Zabluda o protupravnosti prekraaja lanak 29. (1) Nije kriv po initelj koji iz opravdanih razloga nije znao i nije mogao znati da je djelo zabranjeno. (2) Ako je zabluda bila otklonjiva, po initelj se za po injeni prekraaj mo~e bla~e kazniti. (3) Zabluda e biti smatrana otklonjivom ako bi svatko pa i po initelj mogao lako spoznati protupravnost djela ili ako se radi o po initelju koji je s obzirom na svoje zvanje, zanimanje ili slu~bu bio du~an upoznati se s odgovarajuim propisom. Zabluda o biu prekraaja i zabluda o okolnostima koje isklju uju protupravnost lanak 30. (1) Nije kriv po initelj koji u vrijeme po injenja prekraaja nije bio svjestan nekoga njegovog zakonom ili drugim propisom odreenog obilje~ja. (2) Ako je po initelj bio u zabludi o propisanim obilje~jima prekraaja iz nehaja, kriv je za taj prekraaj. (3) Nema prekraaja iako je njegova propisana obilje~ja po initelj ostvario s namjerom, ako je u vrijeme po injenja djela pogreano smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno da su one stvarno postojale. (4) Ako je po initelj bio u zabludi o okolnostima koje isklju uju protupravnost iz nehaja, kaznit e se za po injenje prekraaja. Glava peta (V.) KAZNE I KA}NJAVANJE Vrste kazni lanak 31. (1) Za prekraaj propisan zakonom mo~e se po initelj kazniti: nov anom kaznom ili kaznom zatvora. (2) Za prekraaj propisan odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave mo~e se po initelj kazniti nov anom kaznom. (3) Kazna zatvora zakonom se mo~e propisati samo kao stro~a kazna uz propisanu nov anu kaznu. Svrha ka~njavanja lanak 32. Svrha je ka~njavanja da se, uva~avajui opu svrhu prekraajnopravnih sankcija, izrazi druatveni prijekor zbog po injenog prekraaja, utje e na po initelja i sve ostale da ubudue ne ine prekraaje, a primjenom propisanih kazni utje e na svijest graana o povredi javnog poretka, druatvene discipline i drugih druatvenih vrijednosti, te pravednosti ka~njavanja njihovih po initelja. Nov ana kazna lanak 33. (1) Za prekraaj propisan zakonom, za po initelja prekraaja pravnu osobu ne mo~e biti propisana ni izre ena nov ana kazna u iznosu manjem od 2000,00 kuna ni veem od 1.000.000,00 kuna. (2) Za prekraaj propisan zakonom, za po initelja prekraaja fizi ku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je po inila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti ne mo~e biti propisana ni izre ena nov ana kazna u iznosu manjem od 1000,00 kuna ni veem od 500.000,00 kuna. (3) Za prekraaj propisan zakonom, za po initelja prekraaja fizi ku osobu ne mo~e biti propisana ni izre ena nov ana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni veem od 50.000,00 kuna. (4) Za prekraaj propisan odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, za po initelja prekraaja pravnu osobu ne mo~e biti propisana ni izre ena nov ana kazna u iznosu manjem od 500,00 kuna ni veem od 10.000,00 kuna. (5) Za prekraaj propisan odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, za po initelja prekraaja fizi ku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je po inila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti ne mo~e biti propisana ni izre ena nov ana kazna u iznosu manjem od 300,00 kuna ni veem od 5.000,00 kuna. (6) Za prekraaj propisan odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, za po initelja prekraaja fizi ku osobu ne mo~e biti propisana ni izre ena nov ana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni veem od 2.000,00 kuna. (7) Za najte~e prekraaje propisane zakonom u podru ju ugro~avanja prirodnih bogatstava, okoliaa i o uvanja prirode, sigurnosti i zdravlja na radu, rada i zapoaljavanja na crno, socijalne sigurnosti, poreza, carine i financija, telekomunikacija (elektroni kih komunikacija), ugro~avanja tr~ianog natjecanja, dr~avnih robnih pri uva, bioloake raznolikosti te unoaenja u okolia i stavljanja na tr~iate genetski modificiranih organizama ili proizvoda od njih te u podru ju graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu mo~e se propisati i izrei nov ana kazna u visini najviae do dvostrukih opih maksimuma propisanih stavcima 1. do 3. ovoga lanka, a za prekraaj u podru ju ugro~avanja prirodnih bogatstava, okoliaa i o uvanja prirode iznimno je mogue propisati i izrei nov anu kaznu do 1.000.000,00 kuna okrivljeniku fizi koj osobi. (8) Za prekraaj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist po initelj se mo~e stro~e kazniti, najviae do dvostruko propisane kazne za taj prekraaj. (9) Propisom o prekraaju mo~e se, za najte~e prekraaje iz stavka 7. ovoga lanka, propisati i izrei nov ana kazna u postotku od 1% do 10% prema povrijeenoj zaatienoj vrijednosti, s naznakom posebnog minimuma i maksimuma postotka nov ane kazne. U tom slu aju ne vrijede ograni enja o maksimumu nov ane kazne iz stavka 1. do 8. ovoga lanka, ni prigodom utvrivanja kazne ni prigodom izricanja ukupne nov ane kazne. (10) Rok za plaanje nov ane kazne odreuje sud u samoj presudi vodei ra una o visini nov ane kazne. Rok ne mo~e biti krai od osam dana ni dulji od tri mjeseca, a u opravdanim slu ajevima (ovisno o visini nov ane kazne i imovinskim prilikama okrivljenika) sud mo~e odrediti obro nu otplatu nov ane kazne u vremenu do aest mjeseci, osim ako propisom o prekraaju za to nije odreen dulji rok. Ako se radi o okrivljeniku iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona, rok plaanja izre ene nov ane kazne se mo~e odrediti odmah. (11) Opi minimumi nov ane kazne propisani ovim lankom primjenjuju se i prilikom utvrivanja nov ane kazne za prekraaje u stjecaju. Prisilna naplata i zamjena nov ane kazne lanak 34. (1) Ako nov ana kazna nije u roku odreenom odlukom o izricanju nov ane kazne plaena u cijelosti ili djelomi no naplatit e se prisilno, sukladno odredbama ovoga Zakona. (2) Ako se nov ana kazna u cijelosti ili djelomi no ne naplati ni prisilno u roku od godine dana od kada je nadle~no tijelo za prisilnu naplatu primilo za to zahtjev, nadle~ni e sud, osim pravnoj osobi i maloljetnom osueniku, zamijeniti je zatvorom ra unajui svakih zapo etih tristo kuna kazne za jedan dan zatvora, time da se zatvor ne mo~e odrediti u vremenu kraem od tri dana ni duljem od aezdeset dana. Nee se protiv okrivljenika iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona pokretati postupak prisilne naplate neplaene nov ane kazne. U tom slu aju e sud koji je donio pravomonu odluku o prekraaju odmah zamijeniti neplaenu nov anu kaznu kaznom zatvora na na in predvien ovim Zakonom. (3) Ako to ocijeni opravdanim s obzirom na te~inu prekraaja i visinu neplaene nov ane kazne sud mo~e umjesto kazne zatvora, prema pravilu iz stavka 2. ovoga lanka, odrediti rad za ope dobro na slobodi. Odredbe ovoga Zakona o radu za ope dobro na slobodi ne primjenjuju se protiv okrivljenika iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona. (4) Ako se radi o odluci tijela dr~avne uprave kojom je izre ena nov ana kazna, na zahtjev toga tijela e nadle~ni sud odlu iti prema stavku 2. ili 3. ovoga lanka. (5) Ako osuenik nakon donoaenja rjeaenja iz stavaka 2. do 3. ovoga lanka plati nov anu kaznu u cjelini, rjeaenje e se staviti izvan snage i obustaviti daljnji postupak izvraenja, a ako plati dio nov ane kazne, rjeaenje e se preina iti tako ato e se uvijek neplaeni dio nov ane kazne zamijeniti zatvorom odnosno radom za ope dobro na slobodi primjenom pravila o tome iz stavka 2. i 3. ovoga lanka. Kazna zatvora lanak 35. (1) Kazna zatvora se mo~e propisati i izrei u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana a za najte~e oblike prekraaja i do aezdeset dana. (2) Za prekraaje nasilja u obitelji, druge prekraaje povezane s nasiljem, teake prekraaje protiv okoliaa i teake prekraaje vezane za zloporabu opojnih droga zakonom se mo~e propisati kazna zatvora do devedeset dana. (3) Kaznu zatvora po initelju prekraaja mo~e izrei samo sud. (4) Kazna zatvora izri e se na pune dane. Ope pravilo o izboru vrste i mjere kazne lanak 36. (1) Izbor vrste i mjere kazne po initelju prekraaja odreuje sud u granicama koje su odreene propisom za po injeni prekraaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe ka~njavanja. (2) Odreujui vrstu i mjeru kazne koju e primijeniti, sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utje u da kazna po vrsti i mjeri bude lakaa ili te~a za po initelja prekraaja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekraaj po injen, ranije ponaaanje po initelja, njegovo ponaaanje nakon po injenog prekraaja, te ukupnost druatvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli po injenju prekraaja. Izri ui po initelju prekraaja nov anu kaznu, sud e uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje. Ubla~avanje kazne lanak 37. Kazna propisana za odreeni prekraaj mo~e se ubla~iti kad to ovaj Zakon izri ito propisuje ili kad sud smatra da se s obzirom na postojanje posebno izra~enih olakotnih okolnosti svrha ka~njavanja mo~e postii i bla~om kaznom od propisane, pa sud mo~e: 1. umjesto kazne u propisanom iznosu ili trajanju, izrei kaznu ispod propisanog posebnog minimuma kazne, ali ne ispod opeg zakonskog minimuma za tu vrstu kazne predvienu za odgovarajuu vrstu okrivljenika ( lanak 33. stavci 1.  6.). 2. ako je za prekraaj zakonom propisana nov ana kazna ili kao stro~a kazna zatvora, sud mo~e na na in iz to ke 1. ovoga lanka ubla~iti svaku od tih kazni koju izri e, 3. ako je za prekraaj propisan poseban minimum nov ane kazne u iznosu veem od opeg minimuma nov ane kazne, nov ana se kazna mo~e, na na in prema to ki 1. ovoga lanka, ubla~iti najviae do jedne treine propisanog posebnog minimuma nov ane kazne, ali ne ispod odnosnoga opeg minimuma nov ane kazne, 4. za prekraaje iz koristoljublja nov ana se kazna mo~e ubla~iti do polovice propisanog minimuma nov ane kazne, ali ne ispod opeg minimuma nov ane kazne. Osloboenje od kazne lanak 38. (1) Sud e po initelja prekraaja osloboditi od kazne kad to zakon izri ito propisuje. (2) Sud mo~e po initelja prekraaja osloboditi od kazne kad zakon propisuje takvu mogunost. (3) Kad zakon propisuje mogunost osloboenja od kazne, sud mo~e umjesto osloboditi od kazne po initelja prekraaja bla~e ga kazniti na na in propisan lankom 37. ovoga Zakona. (4) Sud mo~e osloboditi od kazne i po initelja prekraaja koji je nakon po injenja prekraaja u cijelosti nadoknadio atetu u injenu prekraajem ili platio propisana davanja zbog ijeg je ne plaanja pokrenut prekraajni postupak. Stjecaj prekraaja i produljeni prekraaj lanak 39. (1) Ako po initelj prekraaja s jednom ili viae radnji po ini viae prekraaja za koje mu se istodobno sudi i sud se odlu io kazniti ga, sud e za svaki po injeni prekraaj utvrditi kaznu prema zakonu a zatim e za sve te prekraaje izrei ukupnu kaznu, pri tome sud je du~an dr~ati se ovih pravila: 1. ako je za svaki prekraaj utvrdio kaznu zatvora, izrei e ukupnu kaznu zatvora koja je jednaka zbroju pojedina no utvrenih kazni zatvora, time da ona ne mo~e premaaiti sto dvadeset dana, 2. ako je za svaki prekraaj utvrdio nov anu kaznu, izrei e ukupnu nov anu kaznu koja je jednaka zbroju pojedina no utvrenih nov anih kazni, time da ona ne mo~e premaaiti dvostruke ope maksimume nov ane kazne propisane odredbom lanka 33. stavcima 1. do 8. ovoga Zakona (osim u slu aju iz lanka 33. stavka 9.), 3. ako je za neke prekraaje utvrdio pojedina ne kazne zatvora a za neke nov ane kazne, izrei e ukupnu kaznu zatvora i ukupnu nov anu kaznu, sukladno pravilima iz to ke 1. i 2. ovoga stavka, 4. u slu aju iz to ke 3. ovoga stavka, ako se ukupna nov ana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, ta kazna zatvora i izre ena ukupna kazna zatvora skupa ne mogu premaaiti stodvadeset dana. (2) Odredbe o stjecaju prekraaja nee se primijeniti kod produljenog prekraaja. (3) Produljeni prekraaj je po injen kad je po initelj po inio viae istih ili istovrsnih prekraaja koja s obzirom na na in po injenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti ato ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu. Ura unavanje zadr~avanja lanak 40. (1) Vrijeme provedeno u zadr~avanju i svako oduzimanje slobode u svezi s prekraajem ura unava se u izre enu kaznu zatvora, maloljetni kog zatvora i nov anu kaznu. (2) Ako je okrivljenik u tijeku kaznenog postupka bio zadr~an ili u pritvoru, a kazneni je postupak potom obustavljen, ili je donesena odbijajua ili oslobaajua presuda, vrijeme koje je bio liaen slobode ura unat e se u kaznu izre enu za istu radnju u prekraajnom postupku. (3) Ura unavanjem po odredbama ovoga lanka izjedna avaju se: 1. svako vrijeme uhienja po policiji s jednim danom kazne zatvora, kazne maloljetni kog zatvora i 300,00 kuna nov ane kazne, 2. svaki zapo eti dan zadr~avanja ili pritvora s jednim danom kazne zatvora, kazne maloljetni kog zatvora i 300,00 kuna nov ane kazne. Glava aesta (VI.) MJERE UPOZORENJA Vrste mjera upozorenja lanak 41. Mjere upozorenja koje se propisuju ovim Zakonom jesu: opomena i uvjetna osuda. Svrha mjera upozorenja lanak 42. (1) Svrha je opomene da se po initelju prekraaja uputi takva vrsta prijekora kad se s obzirom na sve okolnosti koje se ti u prekraaja i po initelja radi ostvarenja svrhe prekraajnopravnih sankcija ne mora primijeniti ka~njavanje. (2) Svrha je uvjetne osude da se po initelju prekraaja uputi takva vrsta prijekora kojom se omoguava ostvarenje svrhe prekraajnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvraenja. Opomena lanak 43. (1) Opomena je prekraajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja mo~e primijeniti prema po initelju prekraaja za koji je propisana kao jedina kazna nov ana kazna do 5.000,00 kuna ako se prema postupanju po initelja, njegovoj krivnji i prouzro enoj posljedici radi o o ito lakom obliku tog prekraaja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se ti u po initelja ili posebno njegova odnosa prema oateeniku i naknadi atete prouzro ene prekraajem steknu uvjeti za postignue svrhe mjere upozorenja bez ka~njavanja. (2) Opomena se mo~e primijeniti i za prekraaje po injene u stjecaju ako su se za svaki od tih prekraaj stekli uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka. Uvjetna osuda lanak 44. (1) Uvjetna je osuda prekraajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja sastoji od izre ene kazne zatvora ili maloljetni kog zatvora i roka u kojem se ta kazna ne izvraava pod uvjetima odreenim ovim Zakonom. (2) Sud mo~e primijeniti uvjetnu osudu kad ocijeni da se i bez izvraenja kazne mo~e o ekivati ostvarenje svrhe ka~njavanja, posebno imajui u vidu odnos po initelja prekraaja prema tom prekraaju ili prema oateeniku i naknadi atete prouzro ene prekraajem. (3) Uvjetnom osudom odgaa se izvraenje izre ene kazne za vrijeme koje ne mo~e biti krae od tri mjeseca niti dulje od jedne godine. Obveze uvjetno osuene osobe lanak 45. (1) Uz primjenu uvjetne osude sud mo~e po initelju prekraaja odrediti jednu ili viae obveza i to: 1. da nadoknadi atetu koju je prouzro io, 2. da vrati korist koju je prekraajem pribavio, ili 3. da ispuni druge obveze predviene zakonom koje su primjerene naravi prekraaja. (2) Rok za ispunjenje obveze iz stavka 1. ovoga lanka odreuje sud unutar odmjerenog vremena provjeravanja. Opoziv uvjetne osude lanak 46. (1) Sud mo~e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvraenje izre ene kazne ako ka~njenik u vrijeme provjeravanja po ini jedan ili viae prekraaja za koje mu je izre ena ista ili te~a kazna od izre ene uvjetnom osudom. (2) Kad opozove uvjetnu osudu i odredi izvraenje izre ene kazne u slu ajevima iz stavka 1. ovoga lanka, glede izre enih kazni postupit e sud prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za prekraaje u stjecaju. (3) Kad sud ne opozove uvjetnu osudu za novi prekraaj mo~e izrei kaznu ili primijeniti uvjetnu osudu. Ako primijeni uvjetnu osudu, sa prije izre enom i novom izre enom kaznom postupit e se prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za prekraaje u stjecaju, ali e se odrediti novi rok u kojem se ukupna izre ena kazna nee izvraiti. (4) Sud e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvraenje izre ene kazne ako osuenik tijekom provjeravanja ne izvrai obveze koje su mu odreene, a mogao ih je izvraiti. U slu aju da se utvrdi nemogunost izvraenja obveza, sud te obveze mo~e zamijeniti drugima, ili osuenika osloboditi obveza. (5) Bez obzira na razloge za opoziv, uvjetna osuda se ne mo~e opozvati nakon ato je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja. Uvjetna osuda sa zaatitnim nadzorom lanak 47. (1) U slu aju kad su ostvareni uvjeti za primjenu uvjetne osude, ali s obzirom na okolnosti u kojima po initelj prekraaja ~ivi i s obzirom na njegovu li nost sud ocijeni da mu je potrebna pomo, zaatita i nadzor radi ostvarenja obveze da u roku provjeravanja ne po ini novi prekraaj, mo~e primijeniti uvjetnu osudu sa zaatitnim nadzorom. (2) Zaatitni nadzor obavljaju stru ne osobe dr~avnog tijela koje je nadle~no za izvraenje kaznenopravnih sankcija. (3) Zaatitni nadzor mo~e trajati za sve vrijeme provjeravanja, ali se odlukom suda mo~e ukinuti i prije, ako su prestale potrebe pomoi, zaatite i nadzora. Posebne obveze uz zaatitni nadzor lanak 48. Primjenjujui uvjetnu osudu sa zaatitnim nadzorom, pored obveza iz lanka 45. stavka 1. ovoga Zakona, sud mo~e odrediti po initelju prekraaja jednu ili viae obveza tijekom provjeravanja, i to: 1. podvrgavanje lije enju koje je nu~no radi otklanjanja tjelesnih ili duaevnih smetnji koje mogu poticajno djelovati za po injenje novog prekraaja, 2. podvrgavanje odvikavanju od ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama u zdravstvenoj ustanovi ili terapijskoj zajednici, 3. sudjelovanje u postupku psihosocijalne terapije u specijaliziranim ustanovama u okviru nadle~nih dr~avnih tijela radi otklanjanja nasilni kog ponaaanja, 4. da ne posjeuje odreena mjesta, lokale i priredbe, koje mogu biti prilika i poticaj za po injenje novog prekraaja. Opoziv uvjetne osude sa zaatitnim nadzorom lanak 49. Za opoziv uvjetne osude sa zaatitnim nadzorom primjenjuju se u cijelosti odredbe ovoga Zakona o opozivu uvjetne osude, time da se u pogledu posebnih obveza uz zaatitni nadzor ima postupiti kao s ostalim obvezama uz uvjetnu osudu ( lanak 46. stavak 4. ovoga Zakona). Glava sedma (VII.) ZA`TITNE MJERE Vrste zaatitnih mjera lanak 50. (1) Zaatitne mjere koje ovaj Zakon propisuje i sud mo~e jednu ili viae njih po initelju prekraaja primijeniti su: 1. obvezno psihijatrijsko lije enje, 2. obvezno lije enje od ovisnosti, 3. zabrana obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili du~nosti fizi koj osobi, 4. zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi, 5. protjerivanje stranca iz zemlje, 6. oduzimanje predmeta, 7. zabrana upravljanja motornim vozilom. (2) Osim zaatitnih mjera propisanih ovim Zakonom (stavak 1. ovoga lanka), zakonom se mogu propisati i druge vrste zaatitnih mjera, koje prema trajanju i svrsi moraju biti usklaene s odredbama ovoga Zakona. Te se zaatitne mjere primjenjuju pod jednakim uvjetima propisanim za primjenu zaatitnih mjera iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Zaatitne mjere propisane ovim Zakonom i posebnim zakonima mogu se, ako ovim Zakonom nije propisano druk ije, propisati i primijeniti u trajanju koje ne mo~e biti krae od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine. Zaatitna mjera oduzimanja predmeta primjenjuje se trajno. (4) Zaatitne mjere predviene za fizi ku osobu primjenjuju se i na odgovornu osobu u pravnoj osobi, obrtnika ili drugu osobu koja obavlja samostalnu djelatnost. Svrha zaatitnih mjera lanak 51. Svrha je zaatitnih mjera da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omoguavaju ili poticajno djeluju na po injenje novog prekraaja. Obvezno psihijatrijsko lije enje lanak 52. (1) Zaatitna mjera obveznog psihijatrijskog lije enja mo~e se primijeniti samo prema po initelju koji je prekraaj po inio u stanju znatno smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i u budunosti poticajno djelovati za po injenje novog prekraaja. (2) Zaatitna mjera obveznog psihijatrijskog lije enja mo~e se pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka primijeniti za vrijeme izvraenja kazne zatvora, kazne maloljetni kog zatvora ili uz zamjenu za kaznu zatvora odnosno maloljetni kog zatvora ili uz uvjetnu osudu. (3) Obvezno psihijatrijsko lije enje traje do prestanka razloga zbog kojih je primijenjeno, ali u svakom slu aju do prestanka izvraenja kazne zatvora odnosno kazne maloljetni kog zatvora, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, ali u svim ovim slu ajevima ne mo~e trajati dulje od godine dana. (4) Prema po initelju prekraaja koji se ne podvrgne psihijatrijskom lije enju na slobodi uz uvjetnu osudu, uz zamjenu za kaznu zatvora odnosno maloljetni kog zatvora mo~e se postupiti prema odredbi lanka 46. stavka 4. ovoga Zakona. Obvezno lije enje od ovisnosti lanak 53. (1) Zaatitna mjera obveznog lije enja od ovisnosti mo~e se primijeniti prema po initelju prekraaja koji je prekraaj po inio pod odlu ujuim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga kad postoji opasnost da e zbog te ovisnosti ponovno po initi neki prekraaj. (2) Zaatitna mjera obveznog lije enja od ovisnosti mo~e se pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka primijeniti uz iste prekraajnopravne sankcije, u jednakom trajanju i na isti na in kako je ovim Zakonom odreeno za zaatitnu mjeru obveznoga psihijatrijskog lije enja. (3) Prema po initelju prekraaja koji se ne podvrgne obveznom lije enju od ovisnosti uz uvjetnu osudu, uz zamjenu za kaznu zatvora odnosno maloljetni kog zatvora mo~e se postupiti prema lanku 46. stavku 4. ovoga Zakona. Zabrana obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili du~nosti fizi koj osobi lanak 54. (1) Zaatitna mjera zabrane obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili du~nosti fizi koj osobi mo~e se primijeniti prema po initelju koji je prekraaj po inio u obavljanju zvanja, odreene djelatnosti, poslova ili du~nosti, ako postoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati za po injenje novog prekraaja zlouporabom zvanja, odreene djelatnosti, poslova ili du~nosti. (2) Zabrana obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili du~nosti mo~e se primijeniti u odnosu na jedno ili viae zvanja, jednu ili viae djelatnosti, poslova ili du~nosti u ijem obavljanju je prekraaj po injen. (3) Zaatitna mjera zabrane obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili du~nosti ne mo~e se primijeniti u trajanju kraem od jednog mjeseca niti duljem od jedne godine, time da se vrijeme izvraenja kazne zatvora, zatvora odreenog u zamjenu za neplaenu nov anu kaznu ili maloljetni kog zatvora ne ura unava u vrijeme trajanja ove mjere. (4) Prema po initelju prekraaja kojem je zabranjeno obavljanje zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili du~nosti uz uvjetnu osudu uz zamjenu za kaznu zatvora odnosno maloljetni kog zatvora, ako ne postupi prema toj zabrani mo~e se postupiti prema lanku 46. stavku 4. ovoga Zakona. Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi lanak 55. (1) Zaatitna mjera zabrane obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi mo~e se primijeniti prema pravnoj osobi koja je po inila prekraaj u obavljanju odreenih djelatnosti ili poslova, ako postoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati za po injenje novog prekraaja. (2) Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova mo~e se primijeniti u odnosu na sve ili pojedine djelatnosti ili poslova u ijem obavljanju je prekraaj po injen. (3) Zaatitna mjera zabrane obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova ne mo~e se primijeniti u trajanju kraem od tri mjeseca niti duljem od jedne godine. (4) Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova ne mo~e se primijeniti prema jedinicama lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i politi kim strankama. Protjerivanje stranca iz zemlje lanak 56. (1) Zaatitna mjera protjerivanja stranca iz zemlje mo~e biti primijenjena prema po initelju prekraaja koji nije dr~avljanin Republike Hrvatske za kojeg postoji opasnost da e nastaviti initi prekraaje. (2) Zaatitna mjera protjerivanja stranca iz zemlje ne mo~e biti primijenjena u trajanju kraem od tri mjeseca, niti duljem od tri godine. Oduzimanje predmeta lanak 57. (1) Zaatitna mjera oduzimanja predmeta mo~e se primijeniti glede predmeta koji je bio namijenjen ili uporabljen za po injenje prekraaja ili je nastao po injenjem prekraaja, kad postoji opasnost da e se taj predmet ponovno uporabiti za po injenje prekraaja, ili kad se oduzimanje predmeta ini prijeko potrebnim zbog zaatite ope sigurnosti, zdravlja ljudi, ili iz moralnih razloga. (2) Zakonom se u odreenim slu ajevima mo~e propisati obvezno oduzimanje predmeta. (3) Primjena ove zaatitne mjere ne utje e na pravo treih osoba za naknadu atete zbog oduzetog predmeta prema po initelju prekraaja. (4) Predmeti iz stavka 1. ovoga lanka oduzet e se i kad postupak ne zavrai odlukom o prekraaju kojom se okrivljenik proglaaava krivim ako je to prijeko potrebno zbog zaatite ope sigurnosti, zdravlja ljudi, ili iz moralnih razloga kao i kada je to odreeno zakonom. (5) Predmeti koje prema zakonu okrivljenik ili druga osoba ne mo~e imati ili predmeti namijenjeni prometu ali se u promet mogu pustiti samo pod posebnim uvjetima (s nadzornim markicama i sl.), oduzet e se i kada postupak ne zavrai odlukom o prekraaju kojom se okrivljenik proglaaava krivim. Zabrana upravljanja motornim vozilom lanak 58. (1) Zaatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom mo~e biti primijenjena prema po initelju prekraaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ponovno po initi takav prekraaj. (2) Zaatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka mo~e se primijeniti samo za odreenu vrstu ili kategoriju ili za sve vrste ili kategorije motornih vozila, a primjenjujui ovu mjeru sud e imati u vidu i okolnost je li po initelj prekraaja voza  motornog vozila po zanimanju. (3) Zaatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ne mo~e se primijeniti u trajanju kraem od jednog mjeseca ni duljem od dvije godine. Glava osma (VIII.) PRIMJENA PREKR`AJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE PREMA PRAVNIM OSOBAMA I S NJOM IZJEDNA ENIM SUBJEKTIMA Prekraajna odgovornost pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama lanak 59. (1) Ovim se Zakonom odreuju pretpostavke za prekraajnu odgovornost pravnih osoba te odgovornih osoba u pravnim osobama. (2) Prekraajna odgovornost pravne osobe prestaje prestankom njezina postojanja, a u slu aju postojanja njezina pravnog sljednika, za prekraaj odgovara njezin sveopi pravni sljednik. Ako je sljednika viae, sud e utvrditi koji od njih, s obzirom na narav sljedniatva, odgovara za prekraaj. (3) Prestane li pravna osoba postojati nakon pravomonosti odluke o prekraaju, prekraajne sankcije izvrait e se u odnosu na pravnog sljednika. Pojedine sankcije nee se u tom slu aju izvrait ako to o ito ne bi bilo pravi no. O izvraenju prekraajne sankcije protiv pravnog sljednika sud e donijeti posebno rjeaenje. (4) Odredbe ovoga Zakona kao i drugih propisa koji se odnose na prekraajnu odgovornost pravne osobe i u njoj odgovorne osobe primjenjuju se i na s njima izjedna ene subjekte: podru~nice i predstavniatva domaih i stranih pravnih osoba, druge subjekte koji nemaju pravnu osobnost ali samostalno nastupaju u pravnom prometu te na odgovorne osobe u tim subjektima. Temelj odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi lanak 60. (1) Pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekraajno su odgovorni za skrivljene povrede propisa o prekraaju. (2) Propisom o prekraaju mo~e se za prekraaj propisati prekraajna odgovornost samo pravne osobe. (3) Sud e utvrditi prekraajno odgovornom pravnu osobu i u slu aju kada se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrivanje odgovornosti odgovorne osobe, ili se ne mo~e utvrditi tko je odgovorna osoba. Odgovorna osoba lanak 61. (1) Odgovorna osoba u smislu ovoga Zakona je fizi ka osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje odreenih poslova iz podru ja djelovanja pravne osobe. (2) Propisom o prekraaju mo~e se odrediti koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za odreeni prekraaj. (3) Odgovorna osoba prekraajno odgovara za po injeni prekraaj i u slu aju ako nakon po injenja prekraaja prestane raditi u pravnoj osobi ili ako je nakon po injenja prekraaja pravna osoba prestala postojati. Isklju enje i ograni enje odgovornosti pravnih osoba lanak 62. (1) Republika Hrvatska ne mo~e prekraajno odgovarati. (2) Jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave odgovaraju za prekraaje koji su po injeni radnjama koje ne ulaze u izvraavanje njihovih javnih ovlasti. (3) Prekraajna neodgovornost dr~avnih tijela i jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave prema stavku 1. i 2. ovoga lanka, ne isklju uje mogunost prekraajne odgovornosti odgovorne osobe za taj prekraaj u tijelima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. Glava deveta (IX.) PRIMJENA MATERIJALNOPRAVNIH ODREDBI OVOGA ZAKONA PREMA MALOLJETNIM PO INITELJIMA PREKR`AJA Primjena prekraajnoga materijalnog zakonodavstva prema maloljetnicima lanak 63. Prema maloljetnim po initeljima prekraaja primjenjuju se materijalnopravne odredbe ovoga Zakona osim ako odredbama ove glave nije druk ije propisano. Pojam maloljetnika lanak 64. (1) Maloljetnik je osoba koja je navraila etrnaest a nije navraila osamnaest godina ~ivota. (2) Mlai maloljetnik je osoba koja je navraila etrnaest a nije navraila aesnaest godina ~ivota. (3) Stariji maloljetnik je osoba koja je navraila aesnaest a nije navraila osamnaest godina ~ivota. Vrste sankcija lanak 65. (1) Prema osobi koja je prekraaj po inila kao maloljetnik, kao prekraajnopravne sankcije primjenjuju se odgojne mjere, zaatitne mjere i kazne (nov ana kazna i maloljetni ki zatvor). (2) Prema osobi koja je po inila prekraaj kao mlai maloljetnik, kao prekraajnopravne sankcije za po injeni prekraaj mogu se primijeniti samo odgojne mjere. (3) Prema osobi koja je po inila prekraaj kao stariji maloljetnik, kao prekraajnopravne sankcije za po injeni prekraaj mogu se primijeniti odgojne mjere, a uz uvjete predviene ovim Zakonom mogu se izrei nov ana kazna i maloljetni ki zatvor. (4) Zaatitne mjere prema maloljetnim po initeljima prekraaja mogu se primijeniti uz uvjete odreene ovim Zakonom. Svrha odgojnih mjera i maloljetni kog zatvora lanak 66. Uz opu svrhu prekraajnopravnih sankcija, svrha je posebnih maloljetni kih sankcija pru~anjem zaatite, brige, pomoi i nadzora te osiguranjem ope izobrazbe maloljetnog po initelja prekraaja utjecati na njegov odgoj, razvijanje njegove cjelokupne li nosti i ja anje njegove osobne odgovornosti. Vrste odgojnih mjera lanak 67. (1) Odgojne mjere su: 1. sudski ukor, 2. posebne obveze, 3. upuivanje u centar za odgoj. (2) Odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se kada je potrebno utjecati na maloljetnikovu li nost i ponaaanje mjerama upozorenja, usmjeravanjem ili drugim primjerenim mjerama. Sudski ukor lanak 68. (1) Sud e primijeniti sudski ukor ako se iz maloljetnikovog odnosa prema po injenom prekraaju i njegovoj spremnosti da ne ini prekraaje mo~e zaklju iti da e i samim prijekorom biti postignuta svrha odgojne mjere. (2) Pri primjeni ukora sud e maloljetniku ukazati na druatvenu neprihvatljivost i atetnost njegova ponaaanja te da mu se za slu aj ponovnog po injenja prekraaja mo~e primijeniti i te~a sankcija. Posebne obveze lanak 69. (1) Sud mo~e maloljetniku odrediti jednu ili viae posebnih obveza ako ocijeni da e njihovom primjenom pozitivno utjecati na maloljetnika i njegovo ponaaanje. (2) Sud mo~e maloljetniku odrediti obvezu: 1. da se ispri a oateeniku, 2. da prema vlastitim mogunostima popravi ili nadoknadi atetu nastalu prekraajem, 3. da se uzdr~i od posjeivanja odreenih mjesta i kloni druatva odreenih osoba koje na njega atetno utje u, 4. da se uz suglasnost maloljetnikovoga zakonskog zastupnika podvrgne odvikavanju i lije enju od droge ili drugih ovisnosti, 5. da se radi u enja ili provjere znanja prometnih propisa uputi u nadle~nu ustanovu za osposobljavanje voza a, 6. da se uklju i u rad humanitarnih organizacija ili na poslove komunalnog ili ekoloakog zna enja, 7. da se uklju i u rad aportskih i drugih sekcija uz pedagoaki nadzor u akoli, 8. da se uklju i u pojedina ni ili skupni rad u savjetovaliatu za mlade. (3) Odreene posebne obveze mogu trajati najdulje aest mjeseci i ne smiju ometati maloljetnikovo akolovanje ili zaposlenje. (4) U okviru obveze iz stavka 2. to ke 2. ovoga lanka sud e odrediti oblike i na in popravljanja naknade atete, no pri tome osobni rad maloljetnika ne smije trajati viae od 20 sati unutar roka od mjesec dana i mora biti tako rasporeen da ne ometa akolovanje ili zaposlenje maloljetnika. (5) Pri odreivanju posebnih obveza sud e maloljetnika posebno upozoriti da ga se zbog skrivljenog neispunjavanja obveza mo~e uputiti u centar za odgoj. (6) Izvraenje posebnih obveza provodi se uz nadzor centra za socijalnu skrb koji o tome izvjeatava sud. (7) Centar za socijalnu skrb du~an je voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika prema kojem je sud primijenio odgojnu mjeru. Upuivanje u centar za odgoj lanak 70. (1) Sud e primijeniti mjeru upuivanja maloljetnika u centar za odgoj kada ocijeni da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera potrebno poja anim mjerama utjecati na njegovu li nost i ponaaanje. (2) Maloljetnika prema kojem je primijenjena mjera iz stavka 1. ovoga lanka sud mo~e uputiti u centar: 1. na odreen broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje osam, a najdulje etrnaest dana, 2. na neprekidni boravak u trajanju od osam dana. (3) Pri primjeni mjere iz stavka 1. ovoga lanka pazit e se da radi njezina izvraenja maloljetnik ne izostane s redovitog akolovanja ili s radnog mjesta. (4) Boravak maloljetnika u centru mora biti ispunjen djelatnostima primjerenim njegovim osobinama i usmjeren na razvijanje osjeaja odgovornosti. Nov ana kazna lanak 71. (1) Nov anu kaznu sud mo~e izrei po initelju prekraaja starijem maloljetniku koji ostvaruje osobne prihode vlastitim radom ili imovinom ako utvrdi da s obzirom na narav i te~inu po injenog prekraaja treba izrei tu kaznu. (2) Neplaena nov ana kazna ne mo~e se zamijeniti mjerom zatvora ni radom za ope dobro na slobodi, ali e se prisilno naplatiti na imovini maloljetnika, njegova roditelja ili druge osobe koja za njega skrbi. Maloljetni ki zatvor lanak 72. (1) Po initelju prekraaja starijem maloljetniku mo~e se izrei kazna maloljetni kog zatvora za prekraaj za koji je zakonom propisana kao te~a kazna zatvor, ako sud utvrdi da je s obzirom na narav i te~inu prekraaja i visok stupanj krivnje potrebno izrei tu kaznu. (2) Kazna maloljetni kog zatvora izri e se u okviru kazne zatvora propisane za odreeni prekraaj, time da ne mo~e biti kraa od tri dana ni dulja od deset dana. (3) Prije izricanja kazne maloljetni kog zatvora, sud mo~e prethodno pribaviti mialjenje nadle~nog centra za socijalnu skrb o primjerenosti te kazne. Primjena odgojnih mjera za stjecaj prekraaja lanak 73. (1) Za prekraaje u stjecaju za koje odlu i primijeniti odgojne mjere sud e primijeniti samo jednu odgojnu mjeru. (2) Prema odredbi stavka 1. ovoga lanka sud e postupiti i kada nakon primijenjene odgojne mjere utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njezine primjene po inio prekraaj. Izricanje kazne maloljetni kog zatvora za prekraaje u stjecaju lanak 74. (1) Za prekraaje u stjecaju sud e izrei ukupnu kaznu maloljetni kog zatvora u granicama iz lanka 72. stavka 2. ovoga Zakona bez prethodnog utvrivanja kazne za svaki pojedini prekraaj. Ako smatra da za neki prekraaj maloljetnika treba kazniti kaznom maloljetni kog zatvora, a za drugi primijeniti odgojnu mjeru, sud e izrei samo kaznu maloljetni kog zatvora. (2) Kad sud nakon izricanja kazne maloljetni kog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije izricanja te kazne po inio neki prekraaj, postupit e po odredbi stavka 1. ovoga lanka. Izricanje nov ane kazne za prekraaje u stjecaju lanak 75. (1) Za prekraaje u stjecaju sud e izrei ukupnu nov anu kaznu prema pravilu iz lanka 39. stavka 1. to ke 1. ovoga Zakona a bez prethodnog utvrivanja kazne za svaki pojedini prekraaj. Ako smatra da za neki prekraaj maloljetniku treba izrei nov anu kaznu, a za drugi primijeniti odgojnu mjeru, sud e izrei samo nov anu kaznu. (2) Ako smatra da za neki prekraaj maloljetniku treba izrei nov anu kaznu, a za drugi kaznu maloljetni kog zatvora, sud e izrei samo kaznu maloljetni kog zatvora. (3) Kad sud nakon izricanja nov ane kazne utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije izricanja te kazne po inio neki prekraaj postupit e po odredbi stavka 1. i 2. ovoga lanka. Glava deseta (X.) ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, REHABILITACIJA, PODACI IZ PREKR`AJNE EVIDENCIJE I PRAVNA POSLJEDICA OSUDE Oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekraajem lanak 76. (1) Nitko ne mo~e zadr~ati imovinsku korist ostvarenu prekraajem. (2) Imovinska korist ostvarena prekraajem oduzima se odlukom o prekraaju kojom se utvruje da je prekraaj po injen. Kad se utvrdi nemogunost oduzimanja imovinske koristi u cijelosti ili djelomi no, prekraajni e sud obvezati po initelja prekraaja na isplatu odgovarajue protuvrijednosti u nov anom iznosu. (3) Imovinska korist ostvarena prekraajem oduzet e se i kad se po bilo kojem pravnom temelju nalazi kod tree osobe ako je ona prema okolnostima pod kojima je ostvarila korist znala ili je mogla znati da su vrijednosti ostvarene prekraajem. (4) Posebnim se zakonom mo~e propisati ato se smatra imovinskom koristi ostvarenom prekraajem. Rehabilitacija lanak 77. (1) Nakon izdr~ane, oproatene ili zastarjele kazne zatvora odnosno maloljetni kog zatvora, osuenik ima sva prava utvrena Ustavom, zakonom ili drugim propisom i mo~e stjecati sva prava osim onih koja su mu ograni ena zaatitnom mjerom, a jednako se to odnosi i na po initelja prekraaja kojem je primijenjena mjera upozorenja ili je odlukom o prekraaju osloboen kazne. (2) Protekom tri godine od pravomonosti odluke o prekraaju po initelj prekraaja smatra se neosuivanim po toj odluci o prekraaju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao po initelju prekraaja zabranjena je i nema nikakav pravni u inak. Rehabilitirani osuenik ima pravo nijekati prijaanju osuivanost i zbog toga ne mo~e biti pozvan na odgovornost niti mo~e imati bilo kakve pravne posljedice. (3) Rehabilitacija iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nastupa po sili zakona. Podaci iz prekraajne evidencije lanak 78. (1) Podaci iz prekraajne evidencije mogu se dati samo sudovima, tijelima dr~avne uprave koja vode prekraajni postupak i dr~avnim tijelima  ovlaatenim tu~iteljima kad se radi o prekraajnom postupku protiv po initelja prekraaja za kojeg se tra~e podaci. (2) Podaci iz prekraajne evidencije mogu se dati i drugim dr~avnim tijelima na njihov obrazlo~eni zahtjev kad se radi o povjeravanju odreenih poslova i zadataka u dr~avnoj slu~bi ili kada je to potrebno za ostvarivanje odreenih prava osobe za koju se tra~e podaci kod tijela dr~avne uprave ili tijela lokalne i podru ne (regionalne) samouprave u upravnom postupku iz njihove nadle~nosti. U postupku javne nabave tijela koja je provode mogu zatra~iti podatke iz prekraajne evidencije samo putem nadle~nog tijela dr~avne uprave. (3) Prekraajnom evidencijom mogu se u okviru svoje zakonske ovlasti koristiti i tijela unutarnjih poslova radi otkrivanja po initelja prekraaja. Navedeni podaci smatraju se slu~benom tajnom. (4) Nitko nije du~an podnositi dokaze o svojoj prekraajnoj osuivanosti ili neosuivanosti. (5) Svatko ima pravo tra~iti podatke iz prekraajne evidencije za sebe samo ako doka~e da su mu ti podaci potrebni radi ostvarivanja prava u stranoj dr~avi. (6) Podaci o prekraaju za koji je nastupila rehabilitacija ne mogu se nikome dati a ni koristiti za bilo koje potrebe. Pravne posljedice osude lanak 79. (1) Pravne posljedice osude, koje se sastoje od gubitka ili zabrane stjecanja odreenih prava, propisuju se zakonom. (2) Pravna posljedica osude koja se sastoji u stjecanju negativnih prekraajnih bodova propisuje se zakonom. Propisivanje negativnih prekraajnih bodova lanak 80. (1) Negativni prekraajni bodovi kao pravna posljedica osude mogu se propisati za po initelja koji je pravomono proglaaen krivim za osobito teake prekraaje. (2) Pravna posljedica negativni prekraajni bodovi nastupa danom pravomonosti odluke kojom je utvreno da je po injen prekraaj za koji su zakonom propisani negativni prekraajni bodovi. (3) Za jedan prekraaj mo~e se propisati najviae do tri negativna prekraajna boda. Primjena pravne posljedice negativnih prekraajnih bodova lanak 81. (1) Nakon proteka dvije godine od dana pravomonosti odluke na temelju koje je po initelj prikupio negativne prekraajne bodove, ti se bodovi prestaju ura unavati. (2) Za izvraenje posljedice prema stavku 1. ovoga lanka smisleno se primjenjuju odredbe o zastari izvraenja prekraajnopravnih sankcija prema ovom Zakonu. DRUGI DIO POSTUPOVNE ODREDBE Glava jedanaesta (XI.) UVODNE ODREDBE Temeljna svrha postupovnih odredbi lanak 82. (1) Postupovnim odredbama ovoga Zakona utvruju se pravila kojima se pred prekraajnim sudovima i svim drugim tijelima koja vode prekraajni postupak, osigurava pravi no voenje prekraajnog postupka, zaatita ljudskih prava, pravilno utvrivanje injenica i zakonito odlu ivanje o prekraajnoj odgovornosti tako da nitko nedu~an ne bude osuen, a da se po initelju prekraaja izrekne kazna ili primijeni druga prekraajnopravna sankcija. (2) Prije donoaenja pravomone odluke o prekraaju okrivljenik mo~e biti ograni en u svojoj slobodi i drugim pravima samo uz uvjete koje odreuje ovaj Zakon. (3) Ako ovaj Zakon ne sadr~i odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na odgovarajui e se na in, kada to bude primjereno svrsi prekraajnog postupka, primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku. Pokretanje i voenje postupka lanak 83. Ako ovim Zakonom nije druk ije odreeno, prekraajni se postupak mo~e pokrenuti i provesti samo na zahtjev ovlaatenog tu~itelja. Nedu~nost lanak 84. Svatko je nedu~an i nitko ga ne mo~e smatrati krivim za prekraaj dok mu se pravomonom odlukom o prekraaju ne utvrdi krivnja. Pravo na obranu lanak 85. (1) Okrivljenik mora ve na prvom ispitivanju biti obavijeaten o prekraaju za koji se tereti i dokazima koji ga terete. Smatra se da je okrivljenik obavijeaten o prekraaju za koji se tereti ako je uredno primio optu~ni prijedlog. (2) Okrivljeniku se mora omoguiti da se o ituje o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist. (3) Okrivljenik nije du~an iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja. Zabranjeno je i ka~njivo od okrivljenika ili druge osobe koja sudjeluje u postupku iznuivati priznanja ili druge izjave. Prava uhiene ili zadr~ane osobe lanak 86. (1) Osoba uhiena ili zadr~ana pod sumnjom da je po inila prekraaj mora biti odmah upoznata o razlozima uhienja ili zadr~avanja, na njezin e zahtjev nadle~no tijelo o uhienju ili zadr~avanju izvijestiti njezinu obitelj ili drugu osobu koju ona odredi, a ako se ispituje kao osumnji enik ili okrivljenik i pou iti da nije du~na iskazivati te da ima pravo na stru nu pomo branitelja kojeg mo~e sama izabrati. (2) Pod uhienjem ili zadr~avanjem se smatra svaka mjera ili radnja koja uklju uje liaenje slobode osobe pod sumnjom da je po inila prekraaj. Jezik i pismo u postupku lanak 87. (1) U prekraajnom postupku u uporabi je hrvatski jezik i latini no pismo, ako za uporabu u pojedinim podru jima sudova nije zakonom uveden i drugi jezik ili pismo. (2) Stranke, sudionici u postupku, svjedoci i ostale osobe koje sudjeluju u postupku imaju se pravo slu~iti svojim jezikom. Ako se postupak ili pojedina radnja u postupku ne vodi na jeziku te osobe, osigurat e se na zahtjev tih osoba usmeno prevoenje onoga ato ona odnosno drugi iznose te isprava i drugoga pisanoga dokaznog materijala. Ako osoba ne razumije jezik na kojem se vodi postupak, u svakom e se slu aju osigurati prevoenje. Prevoenje obavlja tuma . (3) Pozive i odluke upuuje sud na hrvatskom jeziku i latini nom pismu. Na hrvatskom jeziku i latini nom pismu dostavljaju se sudu optu~ni prijedlog, ~alba i drugi podnesci. Ako je na pojedinom sudskom podru ju u slu~benu uporabu zakonom uveden i drugi jezik ili pismo, podnesci se mogu sudu dostavljati i na tom jeziku ili pismu. (4) Okrivljeniku koji je u zadr~avanju kao i osobi na izdr~avanju kazne dostavit e se prijevod poziva, odluka i podnesaka na jeziku kojim se slu~i u postupku. (5) Stranac koji je zadr~an zbog sumnje da je po inio prekraaj, ili se nalazi u pritvoru ili u zatvoru zbog kaznenog djela ili je iz drugih razloga liaen slobode, mo~e od zapo injanja postupka do njegova dovraetka dostavljati sudu podneske na svom jeziku, a prije i nakon toga samo pod uvjetom uzajamnosti. Du~nost utvrivanja svih va~nih injenica lanak 88. (1) Sud je du~an na temelju izvedenih dokaza potpuno i to no utvrditi injenice koje su od va~nosti za donoaenje zakonite odluke i s jednakom pa~njom utvruje injenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. (2) Sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje injenica i pri tome nije ograni en ili vezan nikakvim dokaznim pravilima. Ekonomi nost postupka i sprje avanje zlouporabe prava iz ovoga Zakona lanak 89. (1) Sud je du~an postupak provesti brzo i bez odugovla enja, uz izbjegavanje svih nepotrebnih radnji i troakova te onemoguiti svaku zlouporabu prava ato pripadaju strankama i sudionicima u postupku. (2) Stranci i sudioniku u prekraajnom postupku koji o igledno odugovla i postupak ili na drugi na in zlouporabljuje prava iz ovoga Zakona sud e rjeaenjem uskratiti pravo na tu radnju. }alba protiv toga rjeaenja ne odgaa njegovo izvraenje. Nezakoniti dokazi lanak 90. (1) Sudske se odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit na in (nezakoniti dokazi). (2) Nezakoniti su oni dokazi koji su: 1. pribavljeni kraenjem Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom zajam enih prava: a) obrane, b) na dostojanstvo, c) na ugled i ast, te d) na nepovredivost osobnog i obiteljskog ~ivota, 2. pribavljeni povredom odredaba prekraajnog postupka i koji su izri ito predvieni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo. Pouka o pravima u postupku lanak 91. Okrivljenika ili drugog sudionika u postupku, koji iz o itog neznanja bi mogao propustiti kakvu radnju ili se zbog toga ne bi koristio svojim pravima, sud e pou iti o pravima koja mu prema ovom Zakonu pripadaju i o posljedicama propuatanja radnje. Prethodno pitanje lanak 92. Ako primjena propisa o prekraaju ovisi o prethodnom rjeaenju kakvoga pravnog pitanja za ije je rjeaenje nadle~an sud u kojem drugom postupku ili koje drugo dr~avno tijelo, prekraajni sud ili tijelo dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak mo~e samo rijeaiti i to pitanje prema odredbama koje va~e za dokazivanje u prekraajnom postupku. Rjeaenje toga pravnog pitanja ima u inak samo za prekraajni predmet o kojem se raspravlja. Glava dvanaesta (XII.) NADLE}NOST SUDOVA I TIJELA DR}AVNE UPRAVE Stvarna nadle~nost suda i tijela dr~avne uprave lanak 93. (1) U prekraajnim predmetima sude prekraajni sudovi i Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske. Posebnim se zakonom mo~e propisati stvarna nadle~nost tijela dr~avne uprave za voenje prekraajnog postupka u prvom stupnju, osim u postupku po prigovoru protiv obaveznog prekraajnog naloga ( lanci 239. do 244. ovoga Zakona). (2) Maloljetnim po initeljima prekraaja uvijek sude sudovi, osim ako ovim Zakonom nije propisano druk ije. Nadle~nost prekraajnih sudova lanak 94. Prekraajni sudovi su nadle~ni: 1. suditi u prvom stupnju za sve prekraaje osim za one za koje je posebnim zakonom propisana stvarna nadle~nost tijela dr~avne uprave, 2. odlu ivati o zahtjevu za obnovu prekraajnog postupka: a) u predmetima u kojima su sudili, b) protiv pravomonih prekraajnih naloga ovlaatenih tu~itelja ako je rije  o prekraajima iz stvarne nadle~nosti suda, te c) protiv svih pravomonih obaveznih prekraajnih naloga. 3. pru~ati pravnu pomo prema odredbama meunarodnih ugovora i ovoga Zakona, 4. obavljati i druge poslove propisane zakonom. Nadle~nost Visokoga prekraajnog suda Republike Hrvatske lanak 95. Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske nadle~an je: 1. odlu ivati u drugom stupnju o ~albama protiv odluka prekraajnih sudova i tijela dr~avne uprave, 2. odlu ivati o izvanrednim pravnim lijekovima u slu ajevima propisanim ovim Zakonom, 3. odlu ivati o sukobu nadle~nosti izmeu sudova, 4. odlu ivati o zahtjevima za izuzeem predsjednika sudova, 5. obavljati i druge poslove propisane zakonom. Nadle~nost tijela dr~avne uprave lanak 96. Tijela dr~avne uprave nadle~na su: 1. odlu ivati u prvom stupnju o prekraajima kada je to propisano posebnim zakonom, 2. odlu ivati o zahtjevima za obnovu prekraajnog postupka: a) u predmetima iz svoje nadle~nosti; te b) protiv pravomonih prekraajnih naloga u predmetima za koje je za voenje prekraajnog postupka predvieno prvostupanjsko odlu ivanje toga tijela dr~avne uprave. 3. obavljati i druge poslove propisane zakonom. Sastav sudova lanak 97. (1) U prekraajnom sudu odluku o prekraaju i druge odluke donosi sudac pojedinac. (2) Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske odlu uje u vijeima sastavljenim od tri suca. Mjesna nadle~nost lanak 98. (1) Mjesno je nadle~an sud na ijem je podru ju prekraaj po injen ili pokuaan. (2) Zakonom se mo~e odrediti jedan prekraajni sud koji e odlu ivati u odreenoj vrsti prekraaja iz nadle~nosti prekraajnih sudova s podru ja viae prekraajnih sudova ili na podru ju Republike Hrvatske. (3) Ako je prekraaj po injen ili pokuaan na podru jima raznih sudova ili granici tih podru ja, ili se ne zna na kojem je podru ju po injen ili pokuaan, nadle~an je onaj od tih sudova koji je prvi zapo eo postupak, a ako postupak joa nije zapo et  sud kojem je prije podnesen optu~ni prijedlog. (4) Ako je prekraaj po injen na brodu ili zrakoplovu, dok se nalazi u domaoj luci ili pristaniatu, nadle~an je sud na ijem se podru ju nalazi ta luka ili pristaniate. U ostalim slu ajevima kad je prekraaj po injen na brodu ili zrakoplovu, nadle~an je sud na ijem se podru ju nalazi mati na luka domaeg broda odnosno zrakoplova ili domae pristaniate u kojem se brod odnosno zrakoplov (domai ili strani) prvi put zaustavi, ako posebnim zakonom nije odreeno druk ije. (5) Ako je prekraaj po injen tiskom, nadle~an je sud na ijem je podru ju spis tiskan. Ako to mjesto nije poznato ili je spis tiskan izvan podru ja Republike Hrvatske, nadle~an je sud na ijem se podru ju tiskani spis raspa ava. (6) Ako prema propisu za prekraaj odgovara sastavlja  spisa, nadle~an je i sud mjesta u kojem sastavlja  ima prebivaliate ili boraviate, odnosno sjediate ili sud mjesta gdje se dogodio dogaaj na koji se spis odnosi. (7) Odredbe stavka 4. ovoga lanka primijenit e se odgovarajue ako je spis ili izjava objavljena preko radija, televizije ili drugog elektroni kog medija. (8) Ako nije poznato mjesto po injenja prekraaja, nadle~an je sud na ijem podru ju okrivljenik ima prebivaliate ili boraviate, odnosno sjediate. Nakon zapo injanja postupka, ostaje nadle~nim taj sud i ako se nakon toga saznalo za mjesto po injenja prekraaja. (9) Ako se prema odredbama ovoga Zakona ne mo~e utvrditi koji je sud mjesno nadle~an, Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske odredit e jedan od prekraajnih sudova pred kojim e se provesti postupak. Spajanje postupka lanak 99. (1) Ako je ista osoba okrivljena za viae prekraaja za koja su nadle~na dva ili viae sudova, nadle~an je onaj sud koji je na zahtjev ovlaatenog tu~itelja prvi zapo eo postupak, a ako postupak joa nije zapo et, sud kojem je prije podnesen optu~ni prijedlog. (2) Prema odredbama stavka 1. ovoga lanka odreuje se nadle~nost i ako je oateenik istodobno po inio prekraaj prema okrivljeniku. (3) Za supo initelje nadle~an je, u pravilu, sud koji je kao nadle~an za jednog od njih prvi zapo eo postupak. (4) Sud koji je nadle~an za po initelja prekraaja nadle~an je, u pravilu, i za sudionike (poticatelja i pomaga a). (5) U svim slu ajevima iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka provest e se, u pravilu, jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda. (6) Jedinstveni e se postupak, u pravilu, provesti i jedna presuda donijeti i protiv okrivljenika pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi. (7) Sud mo~e odlu iti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda i kad je viae osoba okrivljeno za viae prekraaja, ali samo ako izmeu po injenih prekraaja postoji meusobna veza i ako postoje veina istih dokaza. (8) Sud mo~e odlu iti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda ako se pred istim sudom vode odvojeni postupci protiv iste osobe za viae prekraaja ili protiv viae osoba za isti prekraaj. (9) O spajanju postupka rjeaenje donosi sud koji je nadle~an za provoenje jedinstvenog postupka. (10) Protiv rjeaenja o spajanju postupka nije dopuatena ~alba. Razdvajanje postupka lanak 100. (1) Sud nadle~an sukladno lanku 99. ovoga Zakona mo~e iz va~nih razloga ili iz razloga svrhovitosti do zavraetka glavne rasprave odnosno postupka donijeti rjeaenje kojim se postupak za pojedine prekraaje ili protiv pojedinih okrivljenika razdvaja. Tako razdvojene postupke dovrait e sam ili ih predati drugom nadle~nom sudu. (2) Protiv rjeaenja o razdvajanju postupka nije dopuatena ~alba. Prenoaenje nadle~nosti lanak 101. (1) Kad je nadle~ni sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprije en da postupa, du~an je o tome izvijestiti Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske koji e za postupanje odrediti drugi stvarno nadle~ni sud. (2) Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske mo~e rjeaenjem za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadle~ni sud, ako je o ito da e se tako lakae provesti postupak ili ako za to postoje drugi va~ni razlozi. (3) Rjeaenje iz stavka 2. ovoga lanka sud mo~e donijeti na prijedlog suca prekraajnog suda ili dr~avnog odvjetnika ako je tu~itelj u postupku. (4) U prekraajnom postupku pred tijelom dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak, rjeaenje iz stavka 3. ovoga lanka donosi nadle~no ministarstvo. Nenadle~nost lanak 102. (1) Sud je du~an paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadle~nost te e se, im primijeti da nije nadle~an, rjeaenjem proglasit nenadle~nim. Nakon pravomonosti rjeaenja sud e ustupiti predmet nadle~nom sudu, odnosno drugom nadle~nom prekraajnom tijelu. (2) Nakon zapo injanja postupka, sud se ne mo~e proglasiti mjesno nenadle~nim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadle~nosti. (3) Nenadle~ni sud du~an je poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. Sukob nadle~nosti lanak 103. (1) Ako sud kojemu je ustupljen predmet na temelju lanka 102. stavka 1. ovoga Zakona smatra da nije nadle~an, pokrenut e postupak za rjeaavanje sukoba nadle~nosti. (2) Kad je u povodu ~albe protiv rjeaenja suda kojim se on proglasio mjesno nenadle~nim ( lanak 102. stavak 1.) Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske svojim rjeaenjem odlu io koji je sud nadle~an, taj je sud vezan za tu odluku o nadle~nosti. (3) O sukobu nadle~nosti izmeu prekraajnih sudova odlu uje Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske. (4) O sukobu nadle~nosti izmeu tijela dr~avne uprave koja vode prekraajni postupak odlu uje nadle~no ministarstvo, a ako je rije  o sukobu nadle~nosti izmeu tijela dr~avne uprave razli itih ministarstava, Vlada Republike Hrvatske. (5) O sukobu nadle~nosti sudova i tijela dr~avne uprave koja vode prekraajni postupak odlu uje Ustavni sud Republike Hrvatske. (6) Pri odlu ivanju o sukobu nadle~nosti Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske, odnosno nadle~no ministarstvo ili Vlada Republike Hrvatske mogu istodobno s rjeaenjem o sukobu nadle~nosti po slu~benoj du~nosti donijeti odluku o prenoaenju mjesne nadle~nosti, ako je udovoljeno uvjetima predvienim lankom 101. ovoga Zakona. (7) Dok se ne rijeai sukob nadle~nosti, sud je du~an poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. Glava trinaesta (XIII.) IZUZEE Isklju enje i otklon lanak 104. (1) Sudac je isklju en od obavljanja sudske du~nosti: 1. ako je oateen prekraajem, 2. ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tu~itelj, oateenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoenik ili predstavnik pravne osobe bra ni drug ili srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobo noj liniji do etvrtog stupnja, odnosno u tazbinskom srodstvu do drugog stupnja, 3. ako je s okrivljenikom ili njegovim braniteljem ili okrivljenikovim bra nim drugom, tu~iteljem, oateenikom ili predstavnikom pravne osobe u odnosu skrbnika, atienika, posvojitelja, posvojenika, udomitelja ili udomljenika, 4. ako je u istome predmetu vodio prvostupanjski postupak ili u prvostupanjskom postupku sudjelovao kao: donositelj neke odluke u postupku, tu~itelj, branitelj, zakonski zastupnik ili opunomoenik oateenika odnosno tu~itelja ili je ispitan kao svjedok ili vjeatak, ili je sudjelovao u inspekcijskom ili drugom nadzoru na temelju kojega je pokrenut prekraajni postupak. (2) Sudac mo~e biti otklonjen od obavljanja sudske du~nosti ako se izvan slu ajeva navedenih u stavku 1. ovoga lanka navedu i doka~u okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost. (3) Sudac im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz stavka 1. ovoga lanka ili okolnosti koje opravdavaju njegov otklon (stavak 2. ovoga lanka), du~an je odmah o tome izvijestiti predsjednika suda koji e mu odrediti zamjenu. Ako je rije  o izuzeu ili otklonu predsjednika suda, on e odrediti sebi zamjenika izmeu sudaca toga suda, a ako to nije mogue, postupit e prema lanku 101. stavku 1. ovoga Zakona. (4) Kad sudac sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, du~an je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako je rije  o otklonu iz stavka 2. ovoga lanka mo~e do donoaenja rjeaenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode. Zahtjev stranaka za izuzeem lanak 105. (1) Izuzee mogu tra~iti i stranke. (2) Stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzee do zapo injanja prekraajnog postupka ( lanak 157. stavak 2.), a ako su za razlog isklju enja ( lanak 104. stavak 1.) saznale kasnije, zahtjev podnose odmah nakon saznanja. (3) Zahtjev za izuzee suca Visokoga prekraajnog suda Republike Hrvatske mo~e se staviti u ~albi, ali najkasnije do po etka sjednice vijea toga suda. (4) Stranka mo~e tra~iti izuzee samo poimeni no odreenog suca koji u predmetu postupa, odnosno suca Visokog prekraajnog suda Republike Hrvatske. (5) Stranka je du~na u zahtjevu navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzee. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u prijaanjem zahtjevu za izuzee koji je odbijen. Odlu ivanje o zahtjevu za izuzee lanak 106. (1) O zahtjevu za izuzee iz lanka 105. ovoga Zakona odlu uje predsjednik prekraajnog suda. Ako se tra~i izuzee i predsjednika suda, o tom zahtjevu odlu uje zamjenik predsjednika suda. (2) Ako se tra~i izuzee predsjednika suda koji nema zamjenika, odluku o izuzeu donosi predsjednik Visokoga prekraajnog suda Republike Hrvatske, a ako se tra~i izuzee predsjednika Visokog prekraajnog suda Republike Hrvatske, odluka o izuzeu donosi se na sjednici svih sudaca toga suda na kojoj pri donoaenju odluke o izuzeu ne mo~e sudjelovati predsjednik suda. (3) Prije donoaenja rjeaenja o izuzeu pribavit e se izjava suca odnosno predsjednika suda, a prema potrebi provest e se i drugi izvidi. (4) Ako je zahtjev za otklon iz lanka 104. stavka 2. ovoga Zakona podnesen nakon zapo injanja postupka ili je zahtjev za izuzee podnesen protivno odredbi lanka 105. stavka 4. i 5. ovoga Zakona, zahtjev e se rjeaenjem odbaciti u cijelosti ili djelomi no. Rjeaenje mo~e donijeti i sudac odnosno predsjednik suda ije se izuzee zahtjeva. (5) Ako sudac ili predsjednik prekraajnog suda smatra da je zahtjev za njegovim izuzeem o ito neosnovan, mo~e takav zahtjev sam odbiti i nastaviti postupak. U tom slu aju ne primjenjuje se odredba stavka 3. ovoga lanka. (6) Protiv rjeaenja o zahtjevu za izuzee nije dopuatena posebna ~alba, ali se razlozi za izuzee mogu isticati u ~albi na presudu. Izuzee ostalih sudionika u postupku lanak 107. (1) Odredbe o izuzeu suca primjenjivat e se i na dr~avne odvjetnike i osobe koje su na temelju Zakona o dr~avnom odvjetniatvu ovlaatene da dr~avnog odvjetnika zastupaju u postupku, osobe koje u postupku zastupaju druge tu~itelje, zapisni are, tuma e, branitelje, druge stru ne osobe i na vjeatake ako za njih nije ato drugo odreeno. Razlog za izuzee ne postoji u slu aju kada okrivljenika, oateenika i druge tu~itelje zastupaju osobe koje su njima u srodstvu. (2) O izuzeu zapisni ara, tuma a, stru ne osobe, vjeataka i branitelja te osobe koja zastupa tu~itelja odlu uje sud pred kojim se vodi postupak. (3) O zahtjevu za izuzee dr~avnog odvjetnika i osobe koja ga zamjenjuje obavijestit e se nadle~ni dr~avni odvjetnik te e mu se dati rok da, ako to smatra potrebnim, odredi drugu osobu koja e ga u postupku zamjenjivati. U obavijesti, dat e se i upozorenje o posljedicama koje Zakon predvia za sudjelovanje u postupku osoba koje su trebale biti izuzete. Glava etrnaesta (XIV.) SUBJEKTI PREKR`AJNOG POSTUPKA Stranke i sudionici u postupku lanak 108. (1) Stranke u prekraajnom postupku su: 1. ovlaateni tu~itelj, 2. okrivljenik. (2) Sudionici u prekraajnom postupku su: 1. branitelj okrivljenika, 2. zakonski zastupnik ili opunomoenik, 3. oateenik, 4. druga osoba koje se ti e voenje odreenog prekraajnog postupka. Ovlaateni tu~itelj lanak 109. (1) Ovlaateni tu~itelji su: 1. dr~avni odvjetnik, 2. tijelo dr~avne uprave, 3. pravna osoba s javnim ovlastima, 4. oateenik. (2) Ako je dva ili viae ovlaatenih tu~itelja podnijelo optu~ni prijedlog protiv istog okrivljenika i za isti prekraaj prije nego je zakazana glavna rasprava ili okrivljenik pozvan na ispitivanje, a jedan od podnositelja je dr~avni odvjetnik, postupak e se voditi po zahtjevu dr~avnog odvjetnika. (3) Ako su optu~ne prijedloge protiv istog okrivljenika i za isti prekraaj u roku iz stavka 2. ovoga lanka podnijeli ovlaateni tu~itelji tijelo dr~avne uprave odnosno pravna osoba s javnim ovlastima i oateenik, postupak e se voditi na temelju optu~nog prijedloga tijela dr~avne uprave odnosno pravne osobe s javnim ovlastima. (4) Ako je istim prekraajem okrivljenika viae oateeno osoba i samo je neka ili su sve u roku iz stavka 1. ovoga lanka podnijele protiv tog okrivljenika optu~ni prijedlog, postupak e se spojiti po svim podnesenim optu~nim prijedlozima i provesti jedinstven postupak i donijeti jedna presuda. (5) Ako tijekom postupka tu~itelj na temelju ijeg se optu~nog prijedloga vodi postupak odustane od optu~nog prijedloga, postupak e se nastaviti na temelju ve podnesenog optu~nog prijedloga drugog ovlaatenog tu~itelja, prema pravilima stavaka 2. do 4. ovoga lanka. Ako u ovom slu aju drugi ovlaateni tu~itelj nije ve bio, u smislu stavaka 2. do 4. ovoga lanka, podnio optu~ni prijedlog, samo je dr~avni odvjetnik ovlaaten preuzeti prekraajni progon ili podnijeti novi optu~ni prijedlog protiv istog okrivljenika i za isti prekraaj. (6) Ako je optu~ni prijedlog podnijelo viae ovlaatenih tu~itelja, sud nee postupati po onim optu~nim prijedlozima po kojima sukladno ovome lanku ne vodi postupak. Te e optu~ne prijedloge po pravomonosti odluke o prekraaju rjeaenjem odbaciti. Protiv tog rjeaenja nije dopuatena ~alba. (7) Tu~itelj mo~e odustati od optu~nog prijedloga do donoaenja nepravomone odluke o prekraaju. (8) Prema ovome Zakonu, tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave imaju iste ovlasti, prava i obveze kada je rije  o prekraajima iz njihove nadle~nosti. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na tijela dr~avne uprave, na odgovarajui se na in primijenjuju i na tijela jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave kada je rije  o prekraajima iz njihove nadle~nosti. Dr~avni odvjetnik lanak 110. (1) Dr~avni odvjetnik mo~e podnijeti optu~ni prijedlog za sve prekraaje. (2) Za prekraajni progon pred prekraajnim sudom stvarno je nadle~an opinski dr~avni odvjetnik. (3) Mjesno je nadle~an onaj opinski dr~avni odvjetnik prema odredbama koje va~e za nadle~nost suda onoga podru ja za koje je dr~avni odvjetnik postavljen. (4) Pred Visokim prekraajnim sudom Republike Hrvatske postupa Glavni dr~avni odvjetnik Republike Hrvatske. (5) Dr~avni odvjetnik poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaaten sam ili preko osoba koje su na temelju zakona ovlaatene da ga zastupaju u prekraajnom postupku. Tijelo dr~avne uprave lanak 111. (1) Tijelo dr~avne uprave koje je ovlaateno neposredno provoditi ili nadzirati provoenje propisa kojim je predvien prekraaj ovlaateno je za prekraaj iz tog propisa podnijeti optu~ni prijedlog. Ako to tijelo ne podnese optu~ni prijedlog, mo~e to u initi tijelo dr~avne uprave viaeg stupnja koje nadzire provoenje istog propisa o prekraaju. (2) Tijelo dr~avne uprave kao podnositelj optu~nog prijedloga poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaateno putem ovlaatene osobe. Pravna osoba s javnim ovlastima lanak 112. (1) Pravne osobe koje imaju javne ovlasti, ovlaatene su za prekraajni progon za one prekraaje koji su propisani u podru ju javnih ovlasti koje imaju. (2) Pravna osoba s javnim ovlastima u tijeku prekraajnog postupka poduzima sve radnje na koje je po zakonu ovlaatena putem osobe koju za to ovlasti kao svog predstavnika. Oateenik tu~itelj lanak 113. (1) Oateenik, kojem je prekraajem povrijeeno ili ugro~eno kakvo imovinsko ili osobno pravo, ovlaaten je sudu za taj prekraaj podnijeti optu~ni prijedlog. (2) Oateenik se u postupku mo~e ispitati kao svjedok. (3) Oateenik tu~itelj poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaaten sam ili putem ovlaatenog opunomoenika odnosno predstavnika. (4) Za oateenika maloljetnika ili osobu liaenu poslovne sposobnosti optu~ni prijedlog podnosi njihov zakonski zastupnik i poduzima sve radnje u postupku a mo~e za to imati i ovlaatenog opunomoenika. (5) Oateenik stariji maloljetnik (osoba s navraenih aesnaest godina ~ivota) mo~e i sama podnijeti optu~ni prijedlog i u vezi s tim obavljati radnje u postupku. (6) Ako oateenik tu~itelj umre u tijeku roka za podnoaenje optu~nog prijedloga ili u tijeku postupka koji se vodi po njegovu optu~nom prijedlogu, njegov bra ni drug, izvanbra ni drug, djeca, roditelji, braa i sestre, posvojitelj i posvojenik mogu u roku od mjesec dana poslije njegove smrti podnijeti optu~ni prijedlog ili dati izjavu da postupak nastavljaju. Okrivljenik lanak 114. (1) Okrivljenik u prekraajnom postupku jest: 1. fizi ka osoba, 2. fizi ka osoba obrtnik i osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnoau. Ako propisom o prekraaju nije predvieno sankcioniranje i kazna za okrivljenika fizi ku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnoau, prekraajno odgovara kao okrivljenik fizi ka osoba. 3. pravna osoba i s njom izjedna eni subjekti, 4. odgovorna osoba u pravnoj osobi. (2) Okrivljenici iz stavka 1. to aka 1., 2. i 4. ovoga lanka svoju obranu iznose sami, a druge radnje u postupku mogu obavljati sami ili putem opunomoenog branitelja. (3) Ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije, za okrivljenika pravnu osobu i s njom izjedna eni subjekt obranu daje isklju ivo njihov ovlaateni predstavnik a druge radnje u postupku poduzimaju putem ovlaatenog predstavnika ili putem opunomoenog branitelja. (4) Ako se istodobno vodi prekraajni postupak za isti prekraaj protiv pravne osobe i njegove odgovorne osobe a radi se o slu aju kada je odgovorna osoba jedini ovlaateni predstavnik i zaposlenik pravne osobe, ta odgovorna osoba je ujedno i predstavnik pravne osobe. (5) Za okrivljenu pravnu osobu i s njom izjedna en subjekt, izvan slu aja stavka 4. ovoga lanka, u prekraajnom postupku sudjeluje njezin predstavnik koji je ovlaaten poduzimati sve radnje koje mo~e poduzeti okrivljenik. Okrivljena pravna osoba mo~e imati samo jednog predstavnika, kojeg tijekom postupka mo~e zamijeniti. (6) Sud e u prvom pozivu okrivljenu pravnu osobu pozvati da pisanim putem imenuje svog predstavnika i dostavi dokaze da je ta osoba sukladno ovome Zakonu ovlaatena predstavljati tu pravnu osobu. Pravna osoba odluku o imenovanju predstavnika dostavlja prije zapo injanja postupka ili tu odluku prilikom poduzimanja prve radnje u postupku sudu predaje sam predstavnik pravne osobe. (7) Za okrivljenu pravnu osobu i s njom izjedna enog subjekta mo~e se predstavnikom u prekraajnom postupku imenovati: 1. osoba upisana u sudskom ili drugom registru kao osoba ovlaatena za zastupanje, 2. zaposlenik ili lan pravne osobe kojeg direktor ili druga elna osoba okrivljene pravne osobe i s njom izjedna enog subjekta imenuje kao predstavnika pravne osobe. (8) Ako okrivljena pravna osoba i s njom izjedna en subjekt ne postupi sukladno stavku 6. i 7. ovoga lanka, ili sud ocijeni da u slu aju iz stavka 4. ovoga lanka postoji sukob interesa izmeu pravne osobe i odgovorne osobe, sud e rjeaenjem odrediti njezina predstavnika u prekraajnom postupku prema odredbi stavka 7. ovoga lanka. Ako takve osobe nema, sud e odredit rjeaenjem pravnoj osobi branitelja po slu~benoj du~nosti koji e imati sve ovlasti predstavnika pravne osobe. Protiv tako postavljenog branitelja ne mogu se primjenjivati prisilne mjere koje se prema zakonu mogu primijeniti prema predstavniku okrivljenika  pravne osobe. (9) Nee se, prema stavku 8. ovoga lanka, odreivati predstavnik pravne osobe ako su ispunjeni uvjeti za voenje postupka bez nazo nosti okrivljene pravne osobe. (10) Protiv rjeaenja donesenih na temelju stavka 8. ovoga lanka nije dopuatena posebna ~alba. Branitelj lanak 115. (1) Branitelj okrivljenika mo~e biti samo odvjetnik kojeg u postupku mo~e zamijeniti odvjetni ki vje~benik s polo~enim pravosudnim ispitom. (2) Branitelj je du~an sudu prije poduzimanja prve radnje u postupku predati od okrivljenika potpisanu punomo, a okrivljenik mo~e branitelju dati i usmenu punomo na zapisniku kod suda koji vodi postupak. (3) Prava i du~nosti branitelja prestaju kad okrivljenik opozove punomo i o tome obavijesti sud a u svakom slu aju s pravomonim dovraetkom prekraajnog postupka. (4) Branitelja okrivljeniku, osim ako se on tome izri ito ne protivi, mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik, bra ni ili izvanbra ni drug, srodnik u uspravnoj liniji, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra ili hranitelj. (5) Jedan odvjetnik mo~e u istom ili odvojenim postupcima biti zajedni ki branitelj za dva ili viae okrivljenika samo ako to nije protivno probitcima njihovih obrana. (6) Branitelj ne mo~e biti: 1. oateenik prekraajem, odnosno oateenikov bra ni ili izvanbra ni drug, ni njegov srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja, u pobo noj liniji do etvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja, 2. oateenik tu~itelj, odnosno njegov bra ni ili izvanbra ni drug, ni njegov srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja, u pobo noj liniji do etvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja, 3. osoba koja je u postupku pozvana kao svjedok, osim ako je prema ovom Zakonu osloboena du~nosti svjedo enja i izjavila je da nee svjedo iti ili ako je u postupku okrivljenik stavio zahtjev da se njegov branitelj ispita kao svjedok, 4. osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudac ili dr~avni odvjetnik, odnosno kao neki od drugih ovlaatenih tu~itelja ili sudjelovala u pripremi za podnoaenje optu~nog prijedloga, 5. predstavnik pravne osobe koja je okrivljena u prekraajnom postupku, 6. osoba koja je suokrivljenik u istom prekraajnom postupku, 7. osoba koja je tuma  u postupku. (7) Branitelj mo~e u postupku u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje mo~e poduzimati i okrivljenik, osim ato ne mo~e za okrivljenika dati obranu. (8) Nakon ato je sudu podnesen optu~ni prijedlog, branitelj ima pravo razgledati spise i pribavljene predmete koji slu~e za utvrivanje injenica u postupku. Oateenik i drugi sudionici u postupku lanak 116. (1) Osoba koja je oateena prekraajem, a postupak se ne vodi po njezinom optu~nom prijedlogu, sudionik je prekraajnog postupka u kojem svoja prava ostvaruje na na in i pod uvjetima prema ovom Zakonu. (2) Oateenik ima pravo do zavraetka postupka staviti sudu zahtjev da okrivljenika presudom obve~e da mu nadoknadi atetu koja mu je prouzro ena prekraajem i s tim u vezi predlagati sudu izvoenje potrebnih dokaza, predlagati dokaze radi utvrivanja krivnje okrivljenika za prekraaj, prigodom ispitivanja postavljati pitanja okrivljeniku, svjedocima i vjeatacima te stavljati primjedbe na njihove izjave, te davati druge izjave i prijedloge. (3) Oateenik mo~e svoja prava u postupku ostvarivati sam ili putem ovlaatenog opunomoenika. Za oateenika koji nije navraio aesnaest godina ~ivota ili mu je oduzeta poslovna sposobnost radnje u postupku poduzima zakonski zastupnik koji mo~e imati opunomoenika. (4) Oateenika se mo~e tijekom postupka ispitati kao svjedoka o prekraaju i ateti koju je pretrpio te o drugi injenicama koje se utvruju u postupku. (5) Kada je oateenik pravna osoba, za nju e se na okolnosti iz stavka 4. ovoga lanka ispitati njezin ovlaateni predstavnik. (6) Sudac e, kada to oateenik tra~i ili ako je o ito neuk, upoznati oateenika s njegovim pravima u smislu ovoga lanka i drugim pravima koje ima prema ovom Zakonu. (7) Sudionik u postupku je i osoba koja nije oateena prekraajem ali je od nje privremeno oduzet kakav predmet ili se predla~e oduzimanje njezinog predmeta kao predmeta kojim je po injen prekraaj ili je nastao prekraajem ili se predla~e da se od nje oduzme imovinska korist pribavljena prekraajem, ili je ve donesena takva odluka. Svoja prava u postupku ostvaruje na na in i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Glava petnaesta (XV.) PODNESCI I ZAPISNICI Podnesci lanak 117. (1) Optu~ni prijedlog, prijedlozi, pravni lijek i druge izjave i priopenja podnose se pisano ako ovim Zakonom nije druk ije propisano. (2) Podnesci iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti razumljivi i sadr~avati sve ato je potrebno da bi se na temelju njih moglo postupiti. (3) Podnesci koji se prema ovom Zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i drugu stranku. Ako podnesak nije predan u dovoljnom broju primjeraka, sud e isti umno~iti na troaak podnositelja podneska. (4) Ako u ovom Zakonu nije druk ije propisano, sud e rjeaenjem odbaciti podnesak koji je nerazumljiv ili ne sadr~i ato je potrebno da bi se na temelju njega moglo postupati. Podnositelj mo~e ponovo podnijeti podnesak, osim ako njegovo podnoaenje nije vezano za rok koji je ve protekao. (5) Protiv rjeaenja iz stavka 4. ovoga lanka kojim se podnesak odbacuje, pravo ~albe ima njegov podnositelj. Vrijeanje u podnesku lanak 118. (1) Sud mo~e rjeaenjem kazniti nov anom kaznom do 5.000,00 kuna svakoga tko u podnesku vrijea sud ili osobu koja sudjeluje u postupku. (2) Rjeaenje o ka~njavanju donosi sud kojem se podnesak podnosi ili kojemu je podnesak dostavljen. (3) O ka~njavanju odvjetnika, odnosno odvjetni kog vje~benika izvijestit e se Hrvatska odvjetni ka komora a o ka~njavanju slu~benika dr~avne uprave nadle~ni ministar. (4) Dr~avni odvjetnik se nee kazniti za podnesak iz stavka 1. ovoga lanka ali e se o podnesku izvijestiti Glavni dr~avni odvjetnik Republike Hrvatske. (5) Protiv rjeaenja iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo ~albe onaj prema kojem je izre ena kazna. (6) Ka~njavanje prema stavku 1. ovoga lanka ne utje e na progon i izricanje prekraajnopravne sankcije za prekraaj po injen vrijeanjem. Zapisnik o radnjama u postupku i njegov sadr~aj lanak 119. (1) O svakoj radnji poduzetoj tijekom prekraajnog postupka sastavit e se zapisnik istodobno kad se radnja obavlja, a ako to nije mogue, onda neposredno nakon toga. (2) Zapisnik piae zapisni ar. Samo kad se obavlja pretraga stana ili osoba ili se radnja poduzima izvan slu~benih prostorija tijela, a zapisni ar se ne mo~e osigurati, zapisnik mo~e pisati osoba koja poduzima radnju. (3) Kad zapisnik piae zapisni ar, zapisnik se sastavlja tako da osoba koja poduzima radnju govori glasno zapisni aru ato e unijeti u zapisnik, osim u slu ajevima kada po ovom Zakonu zapisnik mo~e sastaviti sudski savjetnik ili suda ki vje~benik. (4) Osobi koja se ispituje mo~e se dopustiti da sama kazuje odgovore u zapisnik. U slu aju zlouporabe to joj se pravo mo~e uskratiti. (5) U zapisnik se unosi naziv dr~avnog tijela pred kojim se obavlja radnja, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad je radnja zapo eta i zavraena, imena i prezimena nazo nih osoba i u kojem su svojstvu nazo ne te naznaka prekraajnog predmeta u kojem se poduzima radnja. (6) Zapisnik treba sadr~avati bitne podatke o tijeku i sadr~aju poduzete radnje. U zapisnik se ubilje~ava u obliku pripovijedanja samo bitni sadr~aj danih iskaza i izjava. Pitanja se unose u zapisnik samo ako je potrebno da se razumije odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik e se doslovce unijeti pitanje koje je postavljeno i odgovor koji je dan. Ako su pri poduzimanju radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se nazna iti u zapisniku, a oduzete stvari priklju it e se zapisniku ili e se navesti gdje se nalaze na uvanju. (7) Pri poduzimanju radnji kao ato je o evid, pretraga stana ili osoba, ili prepoznavanje, u zapisnik e se unijeti i podaci koji su va~ni s obzirom na zna enje takve radnje ili za utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veli ina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmete i dr.), a ako su napravljene skice, crte~i, planovi, fotografije, filmske ili druge tehni ke snimke, to e se navesti u zapisniku i priklju iti zapisniku. (8) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije niata dodati ili mijenjati. Prekri~ena mjesta moraju ostati itljiva. Zapisnik se vodi uporabom pisae maaine ili ra unala, osim ako i zbog posebnih okolnosti to nije mogue. Takve e se okolnosti nazna iti u zapisniku. Ako zapisnik ima viae listova, oni e se ozna iti rednim brojevima. Sve preinake, ispravci i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju ih ovjeroviti osobe koje potpisuju zapisnik. Potpis zapisnika lanak 120. (1) Ispitana osoba, osobe koje su obvezno nazo ne radnjama u postupku te stranke, branitelj i oateenik, ako su nazo ni, imaju pravo pro itati zapisnik ili, ako ne znaju ili ne mogu itati, zahtijevati da im se zapisnik pro ita. Na to ih je du~na upozoriti osoba koja poduzima radnju, a u zapisniku e se nazna iti je li upozorenje u injeno i je li zapisnik pro itan. (2) Zapisnik potpisuje ispitana osoba. Ako se zapisnik sastoji od viae stranica, ispitana osoba potpisuje svaku stranicu. (3) Na kraju zapisnika potpisat e se tuma , ako ga je bilo, svjedoci ija je nazo nost obvezna pri poduzimanju radnje, a pri pretrazi i osoba koja se pretra~uje ili iji se dom ili druge prostorije pretra~uju. Ako zapisnik ne piae zapisni ar ( lanak 119. stavak 2.), zapisnik potpisuju osobe koje su nazo ne radnji. Ako takvih osoba nema ili ne mogu shvatiti sadr~aj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije mogue osigurati njihovu nazo nost. (4) Osoba koja ne zna pisati umjesto potpisa stavlja otisak ka~iprsta desne ruke, a zapisni ar ispod otiska upisuje njezino ime i prezime. Ako se zbog nemogunosti da se stavi otisak desnog ka~iprsta stavlja otisak kakva drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se nazna iti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak. (5) Ako ispitana osoba nema obje ruke, pro itat e zapisnik, a ako ne zna pisati, zapisnik e joj se pro itati, i to e se zabilje~iti u zapisniku. Ako ispitana osoba odbije potpisati zapisnik ili staviti otisak prsta, to e se zabilje~iti u zapisniku i navesti razlog odbijanja. (6) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se nazna iti dan i sat kad je nastao prekid te dan i sat kad se radnja nastavlja. (7) Ako je bilo prigovora u svezi sa sadr~ajem zapisnika, navest e se u zapisniku i ti prigovori. (8) Zapisnik na kraju potpisuju osoba koja je obavila radnju i zapisni ar. Izdvajanja zapisnika iz spisa predmeta lanak 121. (1) Kad je u ovom Zakonu odreeno da se na nekom dokazu ne mo~e utemeljiti sudska odluka, sudac e na prijedlog stranaka ili po slu~benoj du~nosti rjeaenjem odmah odlu iti o njegovu izdvajanju iz spisa predmeta. Izdvojit e se i zapisnik ili njegov dio koji sadr~i takav dokaz. (2) Materijali izdvojeni prema stavku 1. ovoga lanka zatvaraju se u poseban omot, uvaju odvojeno u spisu i ne mo~e ih se razgledati ili koristiti u postupku. Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske mo~e itati i koristiti izdvojene materijale kada rjeaava o ~albi protiv presude u povodu ~albenog prigovora u vezi odluke o izdvajanju. (3) Protiv rjeaenja kojim je odlu eno o izdvajanju nije dopuatena posebna ~alba. (4) U postupku u kojem se izdaje prekraajni nalog, izdvajanje zapisnika se ne provodi. Glava aesnaesta (XVI.) ROKOVI I POVRAT U PRIJA`NJE STANJE 1. ROKOVI Ope odredbe lanak 122. (1) Rokovi predvieni ovim Zakonom ne mogu se produljiti osim kad to zakon izri ito dopuata. Ako je rije  o roku koji je ovim Zakonom propisan radi zaatite prava obrane i drugih procesnih prava okrivljenika, taj se rok mo~e skratiti ako to zahtijevaju okrivljenik ili branitelj pisano ili usmeno na zapisnik pred sudom. (2) Kad je izjava vezana za rok, smatra se da je dana u roku ako je prije nego ato rok protekne predana (osobno ili na drugi na in komuniciranja) onome tko je ovlaaten da je primi. (3) Kad je izjava predana poatom preporu enom poailjkom, brzojavom ili drugim sredstvom komunikacije na daljinu, dan predaje poati ili drugoj ovlaatenoj organizaciji smatra se danom predaje onomu komu je dostavljena. Smatrat e se da poailjatelj izjave nije propustio rok ako primatelj poslanu izjavu nije dobio na vrijeme zbog pogreanog rada ureaja za predaju ili prijam poruka, a za koji poailjatelj nije znao. (4) Okrivljenik koji je uhien ili zadr~an mo~e izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik kod tijela koje vodi postupak ili tijela koje ga je uhitilo ili kod kojega je zadr~an, a osoba koja se nalazi na izdr~avanju kazne ili se nalazi u kakvoj ustanovi radi primjene zaatitne mjere ili odgojne mjere mo~e takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smjeatena. Dan i sat predaje takve izjave upravi ustanove smatra se asom predaje tijelu koje je nadle~no da je primi. (5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili o ite pogreake podnositelja, predan ili dostavljen nenadle~nom sudu prije proteka roka, pa nadle~nom sudu stigne nakon proteka roka, uzet e se da je podnesen na vrijeme. Ra unanje rokova lanak 123. (1) Rokovi se ra unaju na sate, dane, mjesece i godine. (2) Sat ili dan kad su dostava ili priopenje obavljeni, odnosno u koji pada dogaaj od kada treba ra unati trajanje roka ne ura unava se u rok, ve se za po etak roka uzima prvi sljedei sat odnosno dan. Kao dan ra unaju se dvadeset etiri sata, a mjesec se ra una po kalendarskom vremenu. (3) Rokovi odreeni po mjesecima, odnosno godinama zavraavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok po eo (sukladno stavku 2.). Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavraava posljednjeg dana tog mjeseca. (4) Ako posljednji dan roka pada na dr~avni praznik ili blagdan ili u subotu ili u nedjelju, ili u koji drugi dan kad dr~avno tijelo nije radilo, rok istje e protekom prvoga sljedeeg radnog dana. 2. POVRAT U PRIJA`NJE STANJE Uvjeti lanak 124. (1) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoaenje ~albe protiv presude sud e dopustiti povrat u prijaanje stanje radi podnoaenja ~albe, ako u roku od osam dana nakon prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povrat u prijaanje stanje te ako istodobno s molbom podnese i ~albu. (2) Nakon proteka jednog mjeseca od dana propuatanja roka ne mo~e se tra~iti povrat u prijaanje stanje. Odlu ivanje o molbi lanak 125. (1) Molba za povrat u prijaanje stanje, zajedno sa ~albom, podnosi se sudu prvog stupnja. Sud prvog stupnja molbu skupa sa ~albom dostavlja Visokom prekraajnom sudu koji donosi odluku. (2) Odlu ujui o molbi za povrat u prijaanje stanje, Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske rjeaenjem e: 1. molbu odbaciti kao nedopuatenu ne odlu ujui o njezinoj osnovanosti i ne upuatajui se u razmatranje ~albe, ako je podnesena zajedno s molbom, ako je: a) molbu podnijela osoba koja nije za to ovlaatena, b) molba podnesena a da istodobno nije podnesena i ~alba, c) molba podnesena nakon odbacivanja ~albe, d) molba podnesena nakon proteka rokova iz lanka 124. stavka 1. i 2 ovoga Zakona. 2. prihvatiti osnovanom molbu za povrat u prijaanje stanje i ~albu prihvatiti pravodobnom, ako utvrdi da je razlog propuatanja roka opravdan, a potom nastaviti postupak po ~albi, 3. odbiti kao neosnovanom molbu za povrat u prijaanje stanje ako utvrdi da razlog propuatanja roka za podnoaenje ~albe nije osnovan a samu e ~albu odbaciti kao nepravodobnu. Molba za povrat u prijaanje stanje i odgoda izvraenja odluke lanak 126. Molba za povrat u prijaanje stanje u pravilu ne zadr~ava izvraenje odluke iz lanka 124. stavak 1. ovoga Zakona, ali Visoki prekraajni sud mo~e na prijedlog podnositelja molbe u posebno opravdanim slu ajevima odlu iti da se s izvraenjem zastane do donoaenja odluke o molbi. Glava sedamnaesta (XVII.) MJERE ZA OSIGURANJE NAZO NOSTI OKRIVLJENIKA I USPJE`NO PROVOENJE PREKR`AJNOG POSTUPKA 1. ZAJEDNI KE ODREDBE Vrste mjera i na ela primjene lanak 127. (1) Mjere osiguranja nazo nosti okrivljenika u postupku i mjere za uspjeano provoenje postupka koje se mogu odrediti tijekom trajanja prekraajnog postupka pa i prije njegova pokretanja jesu: 1. poziv okrivljeniku, 2. dovoenje okrivljenika, 3. mjere opreza, 4. jamstvo, 5. uhienje, 6. zadr~avanje. (2) Sud e pri odlu ivanju o mjerama osiguranja nazo nosti okrivljenika u postupku paziti da se ne primjenjuje te~a mjera ako se ista svrha mo~e postii bla~om mjerom. (3) Sud e po slu~benoj du~nosti ukinuti mjere iz stavka 1. ovoga lanka ili ih zamijeniti bla~im mjerama ako su prestali zakonski uvjeti za njihovu primjenu, ili ako su nastupili uvjeti da se ista svrha mo~e postii bla~om mjerom. 2. POZIV I DOVOENJE Poziv okrivljeniku lanak 128. (1) Nazo nost okrivljenika u tijeku voenja prekraajnog postupka osigurava se njegovim pozivanjem. Poziv okrivljeniku upuuje sud. (2) Pozivanje se obavlja dostavom zatvorenoga pisanog poziva koji obvezno sadr~i: 1. naziv suda koji poziva, 2. ime i prezime okrivljenika, 3. naziv ili oznaku prekraaja koji mu se stavlja na teret, 4. mjesto kamo okrivljenik treba doi, 5. dan i sat kad treba doi, 6. naznaku da se poziva u svojstvu okrivljenika, 7. upozorenje da u slu aju nedolaska mo~e biti odreeno njegovo prisilno dovoenje, ili da e se pod uvjetima ovoga Zakona postupak ili rasprava provesti i donijeti presuda i bez njegove nazo nosti ( lanak 167. stavak 3.). 8. slu~beni pe at i potpis suca. (3) Kada se okrivljenik prvi puta poziva, pou it e se da je do pravomonog dovraetka postupka kao i do dovraetka postupka izvraenja odluke o prekraaju du~an odmah izvijestiti sud o promjeni adrese ili namjeri da promjeni boraviate, te e se upozoriti na posljedice koje propisuje ovaj Zakon ako tako ne postupi ( lanak 145. stavak 5.). Uz prvi poziv okrivljeniku se dostavlja i primjerak optu~nog prijedloga s upozorenjem da mo~e sudu dostaviti i pisanu obranu. (4) Ako se okrivljenik ne mo~e odazvati pozivu zbog bolesti ili druge neotklonjive smetnje, mo~e se ispitati u mjestu gdje se nalazi ili se njegovo ispitivanje mo~e odgoditi. (5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga lanka smisleno se primjenjuju i u odnosu na okrivljenika pravnu osobu i njezina predstavnika. Dovoenje lanak 129. (1) Sud e izdati dovedbeni nalog ako uredno pozvani okrivljenik ne doe a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva a iz okolnosti o ito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv ili odazvati se na uredno primljeni poziv. Ako sud ocijeni da postoje uvjeti za voenje postupka i donoaenje presude i bez ispitivanja okrivljenika, dovedbeni nalog se ne mora izdati. (2) Dovedbeni nalog izvraava policija. (3) Dovedbeni nalog izdaje se u pisanom obliku i sadr~i: ime i prezime okrivljenika kojeg treba dovesti te druge potrebne podatke koji su poznati, prekraaj koji mu se stavlja na teret uz navoenje odredaba propisa o prekraaju, razlog zbog kojeg se nala~e dovoenje, slu~beni pe at i potpis suca koji izdaje nalog. (4) Osoba kojoj je povjereno izvraenje naloga predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da poe s njom. Ako okrivljenik to odbije, dovest e se prisilno. (5) Protiv vojnih osoba, pripadnika policije i pripadnika pravosudne policije u pravilu se nee izdavati dovedbeni nalog, ve e se zatra~iti od njihova zapovjedniatva, odnosno ustanove da ih dovede. Ako je to nu~no s obzirom na okolnosti slu aja, te e se osobe dovesti prema opim propisima o dovoenju (stavci 1. do 4. ovoga lanka). (6) Odredbe stavka 1. do 5. ovoga lanka smisleno se primjenjuju i protiv predstavnika okrivljene pravne osobe. 3. MJERE OPREZA I JAMSTVO Svrha, vrste i na ela primjene mjera opreza lanak 130. (1) U postupku za prekraaje propisane zakonom, nakon ato je podnesen optu~ni prijedlog, sud mo~e po slu~benoj du~nosti ili na prijedlog tu~itelja obrazlo~enim rjeaenjem odrediti da se protiv okrivljenika primijeni jedna ili viae mjera opreza ako je to potrebno radi osiguranja nazo nosti okrivljenika u postupku, sprje avanja okrivljenika da ini nove prekraaje ili da sprje i ili ote~a dokazivanje u postupku. (2) Mjere opreza su: 1. zabrana napuatanja boraviata, bez dozvole suda, 2. zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podru ja, 3. zabrana pribli~avanja odreenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili odr~avanja veze s odreenom osobom, 4. zabrana poduzimanja odreene poslovne aktivnosti, 5. privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dr~avne granice, sa zabranom, 6. privremeno oduzimanje voza ke dozvole za upravljanje vozilom ili dozvole za upravljanje plovilom, zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom. (3) Mjerama opreza ne mo~e se ograni iti pravo okrivljenika na vlastiti stan, te pravo na nesmetane veze s ukuanima, bra nim, izvanbra nim ili bivaim bra nim drugom, s djecom svakog od njih, roditeljima, posvojenikom, posvojiteljem i osobom s kojom ima zajedni ku djecu, s istospolnim partnerom s kojim ~ivi u ~ivotnoj zajednici i s bivaim istospolnim partnerom s kojim je ~ivio u ~ivotnoj zajednici, osim ako se postupak vodi zbog prekraaja povezanih s nasiljem u obitelji. (4) Mjere opreza mogu se odrediti tijekom cijeloga prekraajnog postupka. (5) Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomonosti odluke o prekraaju. Sud e svaka dva mjeseca, ra unajui od dana pravomonosti prethodnog rjeaenja o mjeri opreza, ispitati po slu~benoj du~nosti postoji li joa potreba za mjerama opreza, te ih rjeaenjem produljiti ili ukinuti ako one viae nisu potrebne. Mjere opreza e se ukinuti i prije proteka roka od dva mjeseca ako je za njima prestala potreba ili ako viae nema zakonskih uvjeta za njihovu primjenu. (6) U slu aju vjerojatnosti da je po injen prekraaj propisan zakonom, jednu ili viae mjera opreza iz stavka 2. ovoga lanka mogu privremeno a najdulje do osam dana naredbom odrediti policija i inspekcijska tijela dr~avne uprave prema osobi za koju postoji osnova sumnje da je po initelj prekraaja. (7) Ako policija ili inspekcijska tijela dr~avne uprave u slu aju iz stavka 6. ovoga lanka u roku od 8 dana od dana odreivanja mjere opreza ne podnesu optu~ni prijedlog s prijedlogom sudu da produlji primjenu mjere opreza ili ako nakon podnoaenja takvoga zahtjeva sud o mjeri opreza ne odlu i u daljnjem roku od 3 dana, primijenjena mjera opreza prestaje. (8) Protiv rjeaenja kojim se odbija prijedlog za odreivanje odnosno produljenje mjere opreza i rjeaenja kojim se ukida primijenjena mjera opreza nije dopuatena ~alba. Protiv rjeaenja kojim se odreuje ili produljuje mjera opreza pravo ~albe ima okrivljenik. }alba ne zadr~ava izvraenje rjeaenja. (9) Ako je prije ili tijekom trajanja postupka prema okrivljeniku odreena mjera opreza koja po svojem sadr~aju i svrsi odgovara zaatitnoj mjeri koja je odlukom o prekraaju primijenjena prema okrivljeniku, vrijeme trajanja mjere opreza ura unava se u vrijeme trajanja primijenjene zaatitne mjere. Odreivanje mjera opreza lanak 131. (1) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane napuatanja boraviata bez dozvole suda, odreuje se mjesto u kojem okrivljenik mora boraviti dok traje mjera opreza i granice izvan kojih se ne smije udaljavati. Mjera zabrane napuatanja boraviata mo~e se odnositi i samo na odlazak u inozemstvo. (2) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane posjeivanja odreenog mjesta ili podru ja, odreuje se mjesto ili podru je te udaljenost ispod koje im se okrivljenik ne smije pribli~iti. (3) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane pribli~avanja odreenoj osobi i zabranom uspostavljanja ili odr~avanja veze s odreenom osobom, odreuje se razdaljina ispod koje se okrivljenik ne smije pribli~iti odreenoj osobi, te osoba s kojom se zabranjuje uspostavljanje ili odr~avanje izravne ili neizravne veze. (4) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane poduzimanja odreene poslovne aktivnosti, potanje se odreuje vrsta i predmet poslovne aktivnosti. (5) U odluci kojom se odreuje mjera opreza privremenog oduzimanjem putne i druge isprave za prijelaz dr~avne granice, navest e se osobni podaci, tijelo koje je izdalo ispravu, broj i datum izdavanja, te zabrana da napuata Republiku Hrvatsku. Ako nema druge isprave za utvrivanje istovjetnosti, okrivljenik mo~e svoju istovjetnost dokazivati pisanom odlukom o oduzimanju isprave. (6) U odluci kojom se odreuje mjera opreza privremenog oduzimanja voza ke dozvole za upravljanje motornim vozilom, plovilom, zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom, navest e se podaci o toj dozvoli (osobni podaci, tijelo koje je izdalo dozvolu, broj, datum, vrsta vozila ili drugog prijevoznog sredstva i dr.). Izvraavanje mjera opreza lanak 132. (1) Odluka kojom se odreuje mjera opreza dostavlja se okrivljeniku i tijelu koje izvraava mjeru opreza. (2) Mjere opreza iz lanka 130. stavka 2. ovoga Zakona izvraava policija, osim mjeru iz lanka 130. stavka 2. to ke 4. koju izvraava tijelo dr~avne uprave nadle~no za nadzor nad tom poslovnom aktivnoau. (3) Sud mo~e u svako doba zatra~iti provjeru izvraavanja mjere opreza i izvjeae od policije ili drugog tijela koje izvraava mjeru opreza. Tijelo koje izvraava mjeru opreza hitno e provesti zatra~ene provjere i odmah o tome obavijestiti sud. (4) O postupanju okrivljenika protivno zabrani ili neispunjavanju obveze koja je odreena mjerom opreza, tijelo koje izvraava mjeru opreza odmah obavjeatava sud. (5) Na temelju pribavljenog izvjeaa, sud mo~e okrivljenika koji postupa protivno odreenoj mjeri opreza ili je u cijelosti ili djelomi no ne ispunjava kazniti nov anom kaznom do 10.000,00 kuna. Ovako izre ena nov ana kazna ne utje e na prekraajnopravnu sankciju koja e se eventualno izrei za po injeni prekraaj. Protiv rjeaenja kojim se izri e kazna pravo ~albe ima okrivljenik. (6) Osobi razli itoj od okrivljenika sud mo~e posebnim rjeaenjem zabraniti aktivnosti kojima se naruaavaju mjere opreza prema okrivljeniku. Ako ta osoba postupi protivno rjeaenju, mo~e se rjeaenjem kazniti nov anom kaznom do 10.000,00 kuna. (7) Za ponovno kraenje nalo~enih mjera opreza ili zabrane aktivnosti iz stavka 6. ovoga lanka, sud mo~e izrei nov anu kaznu do 20.000 kuna. Jamstvo lanak 133. (1) Okrivljenika, protiv kojeg treba odrediti zadr~avanje ili je zadr~avanje protiv njega ve odreeno zbog bojazni da e pobjei, sud mo~e ostaviti na slobodi, odnosno pustiti na slobodu ako on osobno ili tko drugi za njega dade jamstvo da do kraja prekraajnog postupka nee pobjei, a sam on na zapisnik obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boraviate. (2) Jam evina uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na te~inu prekraaja, nastalu atetu prekraajem, pribavljenu imovinsku korist prekraajem i o ekivane troakove provoenja postupka, osobne i obiteljske prilike okrivljenika, te imovno stanje okrivljenika ili osobe koja za njega daje jamstvo. Umjesto gotovog novca kao jamstvo se mo~e polo~iti vrijednosne papire, dragocjenosti ili druga pokretnina koje se lako mogu unov iti. (3) Polo~eno jamstvo ostaje do pravomonog zavraetka postupka, ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije, ili ako nisu ostvareni zakonski uvjeti za raniji prestanak jamstva. (4) Sud rjeaenjem: 1. odreuje ili odbija jamstvo prema stavku 1. ovoga lanka, 2. utvruje nastupanje razloga za prestanak jamstva prema stavku 3. ovoga lanka i odreuje da se jamstvo ima vratiti onomu tko je polo~io jamstvo, 3. utvruje da je okrivljenik pobjegao i odreuje da polo~eno jamstvo pripada u dr~avni prora un, a ako je postupak ve dovraen odlukom kojom je okrivljenik proglaaen krivim i ka~njen odreuje da se iz polo~enog jamstva ima naplatiti nov ana kazna, troakovi postupka, ateta prouzro ena prekraajem ili oateenik ako mu je dosuen imovinskopravni zahtjev a ostatak jamstva pripada dr~avnom prora unu. (5) Ako je prekraajni postupak pravomono dovraen i okrivljenik ka~njen zatvorom, sud e, nakon ato okrivljenik stupi na izdr~avanje kazne zatvora, rjeaenjem odrediti da se jamstvo ima vratiti okrivljeniku ili osobi koja je polo~ila jamstvo za njega. Ako je jamstvo polo~io okrivljenik osobno prethodno e se iz jamstva naplatiti sve nov ane obveze okrivljenika prema odluci o prekraaju. Jednako e sud postupiti ako je presudom okrivljeniku izre ena nov ana kazna kao i u pogledu kazni koje su okrivljeniku izre ene tijekom postupka posebnom odlukom. (6) Protiv rjeaenja iz stavka 4. to ke 1. i 2. ovoga lanka nije dopuatena ~alba. (7) Ako okrivljenik koji ima pravo na povrat jamstva, povrat novca i drugih stvari ne zatra~i u roku od dvije godine od dana stjecanja prava na povrat, gubi pravo na povrat. U takvom slu aju hipoteka prestaje a sud e provesti njezino brisanje. Trea osoba za preuzimanje jamstva mora imati posebnu punomo osobe koja je dala jamstvo. 4. UHIENJE I ZADR}AVANJE Uhienje lanak 134. (1) Policija je ovlaatena uhititi osobu zate enu u po injenju prekraaja propisanog zakonom ako postoje razlozi za zadr~avanje iz lanka 135. ovoga Zakona. (2) Nakon uhienja, policija je du~na: 1. odmah obavijestiti uhienika o razlozima njegova uhienja, 2. na tra~enje uhienika u roku od 12 sati od uhienja obavijestiti njegovu obitelj o uhienju. Roditelja ili skrbnika uhienog maloljetnika o uhienju e se obavijestiti neovisno o ~elji uhienika, 3. o uhienju obavijestiti nadle~no tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih lanova obitelji uhienika o kojima se on brine, a u postupku povezanim s nasiljem u obitelji obavezno odmah obavijestiti radi radi mogueg zbrinjavanja lanova obitelji oateenih tim nasiljem. (3) Policija e uhienika uz optu~ni prijedlog dovesti sucu ili ga pustiti na slobodu im prestane potreba liaenja slobode a najkasnije u roku od 12 sati od uhienja. Policija e od uhienika uzeti osobne i druge potrebne podatke. Ako navedeni rok za uhienje pada izvan radnog vremena ili de~urstva suda, uhienik e se dovesti do kraja vremena u kojemu sud radi. Ako to nije mogue zbog okolnosti uhienja ili drugih va~nih razloga, policija e uhienika, uz pisano obrazlo~enje, dovesti sucu po etkom radnog vremena ili de~urstva narednog dana. U svakom slu aju, zadr~avanje ne mo~e trajati dulje od 24 sata. (4) Nakon ato mu je uhiena osoba prema stavku 3. ovoga lanka dovedena, sudac je du~an odmah ispitati uhienu osobu na navode optu~nog prijedloga i na prijedlog policije ili po slu~benoj du~nosti obrazlo~enim rjeaenjem odlu iti o njezinu zadr~avanju ili puatanju na slobodu. Zadr~avanje lanak 135. (1) Ako je protiv odreene osobe podnesen optu~ni prijedlog za prekraaj propisan zakonom, a radi se o prekraaju protiv javnog reda i mira, prekraaju vezanom za nasilje u obitelji ili prekraaju za koji se mo~e izrei kazna zatvora ili nov ana kazna vea od 10.000 kuna, sud mo~e sam ili na prijedlog tu~itelja, nakon ato je ispitao okrivljenika i utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje optu~nog prijedloga iz lanka 161. ovoga Zakona, odrediti zadr~avanje te osobe ako: 1. postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e pobjei (krije se i dr.), 2. postoji opasnost da e uniatiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove va~ne za prekraajni postupak ili da e ometati prekraajni postupak utjecajem na svjedoke ili sudionike, 3. osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti istovrsni prekraaj. (2) Zadr~avanje odreeno prema stavku 1. ovoga lanka mo~e trajati dok za to postoje razlozi zbog kojih je odreeno ali ne dulje od petnaest dana ra unajui u to i vrijeme uhienja, a protiv maloljetnika zadr~avanje mo~e trajati dvadeset etiri sata ra unajui od asa kada je zadr~avanje odredio sud. (3) Nakon donesene nepravomone presude, protiv okrivljenika se mo~e produljiti ili odrediti zadr~avanje ako je izre ena kazna zatvora ili maloljetni ki zatvor a osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e po initi istovrsni prekraaj. (4) Zadr~avanje prema stavku 3. ovoga lanka mo~e trajati petnaest dana ali ne dulje od izre ene kazne, a okrivljenika se na njegov zahtjev mo~e uputiti na izdr~avanje izre ene kazne i prije pravomonosti presude. (5) Ako se okrivljenik u asu pravomonosti presude nalazi u zadr~avanju, ostat e u zadr~avanju do upuivanja na izdr~avanje kazne, a najdulje do isteka trajanja izre ene kazne. (6) Zadr~avanje prema stavku 1. i 3. ovoga lanka se odreuje ili produljuje pisanim i obrazlo~enim rjeaenjem koje se predaje odmah zadr~anom okrivljeniku. U spisu se nazna uje vrijeme predaje rjeaenja a okrivljenik to potvruje svojim potpisom. (7) Protiv rjeaenja kojim se odreuje ili produljuje zadr~avanje okrivljenik ima pravo ~albe u roku od 48 sati. }alba ne odgaa izvraenje rjeaenja. (8) Sud u predmetu u kojem je odreeno zadr~avanje postupa naro ito ~urno te pazi po slu~benoj du~nosti jesu li prestali razlozi i zakonski uvjeti za daljnje trajanje zadr~avanja i u tom slu aju odmah ukida zadr~avanje. (9) Kada odredi protiv okrivljenika zadr~avanje, sud e postupiti na na in propisan u lanku 134. stavku 2. to ki 2. i 3. ovoga Zakona. (10) Protiv rjeaenja kojim se odbija prijedlog za odreivanje ili produljenje zadr~avanja i rjeaenja kojim se ukida zadr~avanje nije dopuatena ~alba. (11) Ukupno trajanje zadr~avanja u prekraajnom postupku ne mo~e biti dulje od 15 dana prije donoaenja nepravomone presude te joa najviae 15 dana nakon donoaenja nepravomone presude prema stavku 3. ovoga lanka, osim u slu aju iz stavka 12. ovoga lanka i lanka 136. ovoga Zakona. (12) Ako Visoki prekraajni sud ukine nepravomonu presudu i predmet vrati na ponovno suenje, ispitat e postoji li i dalje osnova za zadr~avanje okrivljenika iz stavka 3. ovoga lanka i mo~e produljiti zadr~avanje najviae do petnaest dana. Takvo zadr~avanje mo~e se, osim ako nije rije  o osobi iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona, odrediti samo jedanput u tijeku trajanja postupka, a njegovo trajanje nije ograni eno prema stavku 11. ovoga lanka. U odnosu na osobu iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona takvo zadr~avanje mo~e trajati ukupno najdulje 30 dana preko roka iz stavka 11. ovoga lanka. 5. MJERE U POSEBNIM SLU AJEVIMA Zadr~avanje ili jamstvo u posebnim slu ajevima lanak 136. (1) Kad je okrivljeniku koji nema stalno prebivaliate ili boraviate u Republici Hrvatskoj nepravomonom presudom izre ena kazna, a nema zakonskih uvjeta da se protiv njega odredi ili produlji zadr~avanje ( lanak 135. stavak 3.), ponudit e mu sud da polo~i jamstvo u visini iznosa izre ene nov ane kazne, visine odreenih troakova postupka i naknade atete koju je obvezan naknaditi. Ako je izre ena kazna zatvora dio jamstva kojim se osigurava izvraavanje kazne zatvora odredit e se srazmjerno visini izre ene kazne, pri emu e se uzeti u obzir i vrijeme koje je proveo u zadr~avanju. (2) Ako okrivljenik ne polo~i jamstvo prema stavku 1. ovoga lanka, sud e, i mimo uvjeta iz lanka 135. stavka 3. ovoga Zakona, produljiti ili odrediti njegovo zadr~avanje koje mo~e trajati do isteka izre ene kazne zatvora, odnosno onoliko koliko bi mu zamjenom umjesto neplaene nov ane kazne bio odreen zatvor. Okrivljenik mo~e u roku od etrdeset osam sati podnijeti ~albu protiv tog rjeaenja koja ne odgaa izvraenje rjeaenja. (3) Ako okrivljenik polo~i jamstvo prema stavku 1. ovoga lanka, o tome e se jamstvu odlu ivati smislenom primjenom odredbe lanka 133. ovoga Zakona. (4) Prigodom polaganja jamstva prema stavku 1. ovoga lanka, okrivljenik je du~an sudu predati punomo za osobu koju on izabere i ovlasti za primanje pismena i svih sudskih odluka u daljnjem tijeku postupka, za slu aj njegova napuatanja Republike Hrvatske prije pravomonosti i izvraenja odluke o prekraaju. Ako to ne u ini, sud je ovlaaten dostavu obavljati oglaaavanjem na oglasnoj plo i suda. Posebne mjere policije za neposredno sprje avanje po initelja prekraaja pod utjecajem opojnih sredstava da nastavi s injenjem prekraaja lanak 137. (1) Prema osobi pod utjecajem opojnih sredstava koja je zate ena u po injenju prekraaja, ako osobite okolnosti upuuju da e nastaviti s radnjom prekraaja, policija mo~e naredbom radi neposrednog sprje avanja nastavka injenja prekraaja odrediti mjeru: 1. smjeatanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne u trajanju duljem od 12 sati, 2. premjeatanja motornog vozila na odreeno mjesto do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne dulje od 12 sati. O mjestu premjeatanja vozila, policija obavjeatava osobu prema kojoj je nareena ta mjera i vlasnika vozila, ako je rije  o osobi razli itoj od voza a, im je to mogue, a najkasnije do prestanka mjere. Nakon prestanka poduzete mjere voza  ili vlasnik mogu preuzeti vozilo. Ako policija smatra da to ne ugro~ava ostvarivanje svrhe mjere, mo~e vozilo i prije isteka roka na koji je mjera odreena predati vlasniku ili od njega opunomoenoj osobi. Troakove premjeataja i uvanja vozila snosi voza . (2) Ministar nadle~an za unutarnje poslove potanko e pravilnikom propisati na in provedbe mjere iz stavka 1. to ke 2. ovoga lanka. (3) Za neosnovanu ili nezakonitu primjenu mjere iz stavka 1. ovoga lanka, osoba prema kojoj je mjera poduzeta ima pravo na naknadu atete. Glava osamnaesta (XVIII.) TRO`KOVI PREKR`AJNOG POSTUPKA Struktura troakova postupka lanak 138. (1) Troakovi prekraajnog postupka su izdaci u injeni u povodu prekraajnog postupka od njegova pokretanja, pa i prije, pa sve do njegova zavraetka. (2) Troakovi prekraajnog postupka obuhvaaju: 1. troakove tu~itelja iz lanka 109. stavka 1. to ke 2. i 3. ovoga Zakona nastali utvrivanjem prekraaja upotrebom tehni kih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjeata enja, 2. sve troakove suda koje je unaprijed iz svojih prora unskih sredstava isplatio tijekom voenja postupka (troakovi svjedoka, vjeataka, tuma a, drugih stru nih osoba, o evida, dovoenja okrivljenika i drugih osoba, putni troakovi i naknade slu~benih osoba i dr.) 3. pauaalnu svotu suda, 4. troakove lije enja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zaatitu dok se nalazi u zadr~avanju ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda, 5. putne troakove okrivljenika, 6. nu~ne izdatke oateenika i oateenika tu~itelja te njihovih zakonskih zastupnika i njihovih opunomoenika, 7. nu~ne izdatke i nagradu branitelja okrivljenika. (3) Pauaalna se svota odreuje u okvirima odreenim posebnim propisom s obzirom na slo~enost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. (4) Troakove postupka koje unaprijed isplati iz svojih prora unskih sredstava, sud naplauje kasnije od okrivljenika ili drugih osoba koje su du~ne naknaditi ih prema odredbama ovoga Zakona. (5) Sud vodi poseban popis troakova u injenih prema stavku 2. to ki 1., 2. i 4. ovoga Zakona. Osoba koja tra~i da joj se naknadi kakav troaak, sudu podnosi troakovnik s potrebnim podacima i dokazima o nastalom troaku. (6) Troakovi za prevoenja na jezike manjina u Republici Hrvatskoj koji nastanu primjenom odredaba Ustava i zakona o pravu pripadnika manjina u Republici Hrvatskoj na uporabu svog jezika nee se naplaivati od osoba koje su prema ovom Zakonu du~ne nadoknaditi troakove postupka. (7) Ministar nadle~an za poslove pravosua potanje pravilnikom propisuje naknadu troakova u prekraajnom postupku. Obveznik plaanja troakova lanak 139. (1) Okrivljenik, oateenik, oateenik tu~itelj, branitelj, zakonski zastupnik, opunomoenik, predstavnik okrivljenika pravne osobe, svjedok, vjeatak, tuma  i stru na osoba, bez obzira na ishod postupka, podmiruju troakove svog dovoenja, odgode ro iata ili glavne rasprave i druge troakove postupka koje su prouzro ili svojom krivnjom. (2) O troakovima iz stavka 1. ovoga lanka donosi se posebno rjeaenje, osim ako se radi o obvezniku o ijoj se obvezi podmirivanja troakova postupka odlu uje presudom. (3) Ako je sud okrivljenika proglasio krivim, izrei e u presudi da je obvezan naknaditi troakove postupka, osim ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije. (4) Ako je okrivljenik istom presudom za neke prekraaje proglaaen krivim a za neke je postupak obustavljen, nee se obvezati na naknadu troakova postupka u vezi s prekraajima za koje je postupak obustavljen ako se ti troakovi mogu izdvojiti iz ukupnih troakova. (5) U presudi kojom je viae okrivljenika proglaaeno krivima, sud e odrediti koliki e dio troakova podmiriti svaki od njih, a ako to nije mogue, odlu it e da svi okrivljenici solidarno podmire troakove. Plaanje pauaalne svote odredit e se za& ^ 2 FH.>\|* b!p$$ (L(-.\0^00349T:@lAhKKr|@ x!p$$'b($a$$a$$a$$a$$a$b(-.\0^00349l:@A.KK>bdd*jjl.m\oorrb~TԎF$a$ rt22hLĴ ζ<z T6$a$ζ$b<L(,Bf,bldt$$$$((3366JBBHHS2TL\\^^^qqbvdvv|zzX}~} fzT\6X:hM hM6] hm'<6]hm'<\d(*,B~,zl   dt<$a$<8$$$((R336JBBHISLT[\^^^qqbvdv$a$dvv|zzX}}:fn6,\6r:024p $a$:Nh04V (   jr#t#r++x66 :":PPPj]]DiTi}}xг6n>  4 \ 0(|1~177fLLLUpUaaappyy\LNt\vlDV ~lUhM hM6]hm'< hm'<6]\ B   t#r++B66":PjPj]]Dini} ~2ئг$a$гľ     v JZB "#~177fLLLUUa$a$ svakog okrivljenika pojedina no. (6) U odluci kojom rjeaava o troakovima postupka, sud mo~e okrivljenika djelomi no ili u cijelosti osloboditi obveze da naknadi troakove postupka iz lanka 138. stavka 2. to ke 1. do 4. ovoga Zakona ako bi njihovim plaanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdr~avanje ili uzdr~avanje osoba koje je du~an uzdr~avati. Odlu ivanje o troakovima postupka lanak 140. (1) U svakoj presudi i rjeaenju kojim se obustavlja prekraajni postupak odlu it e se tko snosi troakove postupka, koliki su, kome i u kojem roku se imaju platiti. (2) Ako se obustavlja prekraajni postupak, izrei e se u odluci o tome da troakovi postupka iz lanka 138. stavka 2. to ke 2. do 4. ovoga Zakona padaju na teret prora unskih sredstava suda, osim ako ovim Zakonom nije druk ije odreeno, a troakovi iz lanka 138. stavka 2. to ke 5. i 7.ovoga Zakona samo ako se postupak obustavlja iz razloga ato djelo okrivljenika nije prekraaj ili nema dokaza da je po inio prekraaj. (3) Ako se postupak vodi i dovrai na zahtjev oateenika tu~itelja, obvezat e ga se da podmiri troakove postupka iz lanka 138. stavka 2. to ke 2. do 5. ovoga Zakona te nu~ne izdatke i nagradu branitelja okrivljenika, ako je svjesno podnio la~an optu~ni prijedlog. (4) Odredbe ovoga Zakona o troakovima postupka na jednak se na in primjenjuju na sve ovlaatene tu~itelje. (5) Osobe koje imaju pravo na troaak u postupku, du~ne su postaviti zahtjev za ostvarenje troakova odmah. Sud e te osobe upozoriti da imaju pravo na troaak. Iznimno, ako te osobe nemaju sve podatke potrebne za izra un troaka, sud mo~e odobriti da zahtjev postave u roku koji odredi sud a najdulje u roku od 3 mjeseca. (6) Osobe koje ne postave u roku iz stavka 5. ovoga lanka zahtjev za isplatu troakova gube pravo na ostvarenje tih troakova. (7) Okrivljenik koji je pravo na troakove stekao nakon donoaenja odluke o prekraaju mo~e to pravo ostvariti ako zahtjev za naknadu troakova podnese u roku tri mjeseca od dana kada mu je uru ena pravomona odluka o prekraaju. (8) Ako sud nije dijelom ili u cijelosti odlu io o troakovima postupka u odluci o prekraaju, u init e to posebnim rjeaenjem. Glava devetnaesta (XIX.) IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI Podnoaenje zahtjeva lanak 141. (1) Osoba oateena prekraajem (oateenik) mo~e do kraja prvostupanjskog postupka protiv okrivljenika podnijeti imovinskopravni zahtjev. Sud e imovinskopravni zahtjev raspraviti ako su u njemu navedene sve injenice i dokazi na kojima se temelji zahtjev i ako se njegovim raspravljanjem ne bi znatno odugovla io prekraajni postupak. (2) Imovinskopravni zahtjev mo~e se odnositi na naknadu atete, povrat stvari i poniatenje pravnog posla. Raspravljanje i odlu ivanje o zahtjevu lanak 142. (1) Ako bi se raspravljanjem imovinskopravnog zahtjeva znatno odugovla io prekraajni postupak, sud e se ograni iti na prikupljanje onih podataka ije utvrivanje kasnije ne bi bilo mogue ili bi bilo znatno ote~ano. (2) Presudom kojom se okrivljenika proglaaava krivim sud mo~e oateeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili djelomi no, a za ostatak uputiti ga na parnicu. Ako podaci prekraajnog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno ni za djelomi no presuenje, sud e oateenika uputiti da imovinskopravni zahtjev u cijelosti mo~e ostvarivati u parnici. Ako je oateenik do zavraetka postupka odustao od imovinskopravnog zahtjeva, taj zahtjev mo~e ostvarivati u parnici. (3) Presudom kojom se optu~ba odbija ili se okrivljenik oslobaa od optu~be i rjeaenjem kojim se obustavlja prekraajni postupak sud e uputit oateenika da imovinskopravni zahtjev mo~e ostvarivati u parnici. Glava dvadeseta (XX.) ODLUKE U PREKR`AJNOM POSTUPKU I NJIHOVO DONO`ENJE Odluke u prekraajnom postupku lanak 143. (1) Odluke u prekraajnom postupku su: 1. presuda, 2. rjeaenje o prekraaju, 3. prekraajni nalog, 4. rjeaenje, 5. naredba. (2) Presudu donosi samo sud. (3) Rjeaenje o prekraaju donosi tijelo dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak, (4) Prekraajni nalog, rjeaenje i naredbu donose i druga tijela koja sudjeluju u prekraajnom postupku. Donoaenje odluka lanak 144. (1) Odluke u prekraajnom postupku, sukladno ovome Zakonu, donose vijee, sudac, predsjednik vijea i voditelj prekraajnog postupka. Prekraajni nalog, rjeaenje i naredbu prije pokretanja odnosno zapo injanja prekraajnog postupka a u vezi s njim donose zakonom ovlaatena tijela. (2) Odluke vijea donose se nakon usmenog vijeanja i glasovanja. Odluka je donesena kad je za nju glasovala veina lanova vijea. (3) Predsjednik vijea upravlja vijeanjem i glasovanjem te glasuje posljednji. On je du~an brinuti se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. lanovi vijea ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja postavi predsjednik vijea. (4) Vijeanje i glasovanje obavlja se u nejavnom zasjedanju u nazo nosti lanova vijea i zapisni ara o emu se vodi poseban zapisnik koji potpisuju predsjednik vijea, lanovi vijea i zapisni ar i ostaje u spisu predmeta. Glava dvadesetprva (XXI.) DOSTAVA ODLUKA, PODNESAKA I DOPISA TE RAZGLEDANJE SPISA Ope odredbe lanak 145. (1) Odluke, podnesci i drugi dopisi dostavljaju se: 1. poatom, 2. vlastitom dostavom tijela koje je odluku donijelo, 3. neposrednim uru ivanjem kod tijela koje je odluku donijelo, ili 4. na drugi na in kojim se ostvaruje svrha dostave i ne dovodi u pitanje pravo na obranu. (2) Poziv za glavnu raspravu ili druge pozive sud mo~e i usmeno priopiti osobi koja se nalazi pred sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. Poziv priopen na taj na in zabilje~it e se u zapisniku, koji e pozvana osoba potpisati, osim ako je taj poziv zabilje~en u zapisniku o glavnoj raspravi. Smatra se da je time dostava postala pravovaljanom. (3) Sud mo~e dostavu povjeriti pravnoj osobi koja je na temelju Zakona o poati ovlaatena za obavljanje univerzalnih poatanskih usluga (dostavu pismena u prekraajnom postupku). (4) Troakovi dostave prema stavku 3. ovoga lanka sastavni su dio troakova prekraajnog postupka. (5) Ako se poziv ili odluka ne mo~e stranci ili sudioniku u postupku ( lanak 108. stavak 1. i 2.) dostaviti jer nije sudu prijavila promjenu adrese ili postoje okolnosti koje ukazuju da o ito izbjegava primitak poziva ili odluke, sud e istaknuti poziv ili odluku, osim presude kojom je okrivljeniku izre ena kazna zatvora ili maloljetni ki zatvor, na oglasnu plo u suda i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu plo u dostava se smatra uredno obavljenom. Na jednak na in postupit e se i u svezi dostave pravomone odluke radi njezina izvraavanja. (6) Dostava se obavlja: 1. tu~itelju na adresu koju je nazna io u optu~nom prijedlogu, odnosno na adresu koju je prijavio sudu, 2. okrivljeniku fizi koj osobi na adresu njegova stanovanja ili drugu adresu koju je prijavio sudu, radnom mjestu ili bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei. 3. okrivljeniku fizi koj osobi obrtniku i okrivljeniku koji se bavi drugom samostalnom djelatnoau na adresu sjediata obrta ili samostalne djelatnosti, na adresu stanovanja ili na drugu adresu koju je prijavio sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei. 4. okrivljeniku pravnoj osobi i drugom subjektu koji je s njom izjedna en na adresu sjediata, odnosno na adresu koju je prijavila sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei osoba koja je za nju ovlaatena primiti dopis. 5. sudionicima prekraajnog postupka iz lanka 108. stavka 2. to ke 1. do 4. ovoga Zakona na adresu sjediata djelatnosti, adresu stanovanja, adresu nazna enu u punomoju, odnosno na adresu koju su prijavili sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei. Na in dostave lanak 146. (1) Dostava se obavlja: 1. osobno, 2. posredno. (2) Okrivljeniku, osim pravnoj osobi, se osobno dostavlja: 1. poziv za prvo ispitivanje skupa s optu~nim prijedlogom, 2. presuda i druge odluke od ije dostave te e rok za pravni lijek ako nema branitelja u postupku. (3) Na zahtjev okrivljenika poziv, presuda i druge odluke te druga pismena dostavit e se samo branitelju ili drugoj osobi koju on odredi (opunomoenik za primanje pismena). Dostava toj osobi smatra se dostavom okrivljeniku. Presuda kojom je okrivljeniku izre ena kazna zatvora uvijek se dostavlja i okrivljeniku. (4) Poziv i odluke iz stavka 2. to ke 1. i 2. ovoga lanka osobno se dostavljaju okrivljeniku tako ato mu se predaju neposredno. Ako se ne zatekne tamo gdje se ima obaviti dostava, dostavlja  e se izvijestiti kad i na kojem mjestu mo~e ga zatei i ostaviti mu kod jedne od osoba navedenih u stavku 7. ovoga lanka pisanu obavijest da radi primanja dopisa bude u odreen dan i sat u svom stanu ili na svome radnom mjestu. Ako i nakon toga dostavlja  ga ne zatekne, postupit e prema odredbi stavka 7. ovoga lanka. Time se smatra da su poziv ili odluka dostavljeni. (5) Ako okrivljeniku koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izre ena kazna zatvora, a presuda se ne mo~e dostaviti, sud mo~e okrivljeniku postaviti branitelja po slu~benoj du~nosti koji e razmotriti spis i po potrebi podnijeti ~albu. (6) Ako okrivljenik ima branitelja, sve odluke od ije dostave te e rok za podnoaenje pravnog lijeka, dostavit e se okrivljeniku prema odredbama stavka 7. ovoga lanka. Ako se dostava obavlja i okrivljeniku i branitelju, rok za podnoaenje pravnog lijeka te e od kasnije dostave. (7) Dopisi za koje u ovom Zakonu nije propisano da se moraju osobno dostaviti dostavljaju se takoer osobno, no oni se, ako se primatelj ne zatekne u stanu ili na poslu, mogu predati kojem od njegovih punoljetnih lanova domainstva, koji su du~ni primiti dopis. Ako se oni ne zateknu u stanu, dopis e se predati nadstojniku ili susjedu, ako oni na to pristanu. Ako se dopis dostavlja osobi na poslu, a ona se tamo ne zatekne, dopis se mo~e ostaviti osobi ovlaatenoj za primanje poate koja ga je du~na primiti, ili osobi koja je zaposlena na istome mjestu, ako ona pristane da primi podnesak. (8) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dopis ima dostaviti odsutna i da joj ga osobe iz stavka 7. ovoga lanka zbog toga ne mogu predati na vrijeme, dopis e se vratiti uz naznaku gdje se odsutni nalazi. (9) Dostava pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlaatenoj za primanje pismena ili drugoj osobi koja radi za pravnu osobu. Dostava tu~iteljima i drugim osobama lanak 147. (1) Prvi poziv za glavnu raspravu ili ispitivanje i pismena kojima sud tra~i od osobe da poduzme neku radnju ili izvrai kakvu obvezu dostavljaju se osobno ( lanak 146. stavak 4.), oateeniku tu~itelju, oateeniku i osobama iz lanka 108. stavka 2. to ke 4. ovoga Zakona, odnosno njihovim zakonskim zastupnicima i opunomoenicima koji nisu odvjetnici. Na isti na in dostavljaju im se i odluke za koje od dana dostave te e rok za pravni lijek. Ako navedene osobe imaju opunomoenika, dostava se obavlja samo njihovu opunomoeniku. (2) Dr~avnom odvjetniku odluke i drugi dopisi mogu se dostavljati i predajom njegovoj pisarnici. (3) Pozivi za glavnu raspravu i drugi pozivi kao i odluke za koje od dana dostave te e rok za pravni lijek svim tu~iteljima dostavljaju se na adresu koju su nazna ili u optu~nom prijedlogu. Ako se pozivi i odluke ne mogu dostaviti na adresu koja je nazna ena u optu~nom prijedlogu ili na adresu koju su prijavili sudu, istaknut e se na oglasnu plo u suda i protekom roka od osam dana od isticanja na oglasnoj plo i smatra se da je dostava postala pravovaljanom. Potvrda o dostavi lanak 148. (1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavlja . Primatelj e na dostavnici sam nazna iti datum i sat primitka. (2) Ako primatelj ne zna pisati ili se nije u stanju potpisati, dostavlja  e ga potpisati, nazna iti datum i sat primitka i staviti napomenu zaato je potpisao primatelja. (3) Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavlja  e to zabilje~iti na dostavnici i nazna iti datum i sat predaje. Ako primatelj ne zna nazna it datum i sat primitka, u init e to dostavlja  te to nazna iti na dostavnici. U ovim slu ajevima, dostava se smatra uredno obavljenom. (4) Kad primatelj ili punoljetni lan njegova domainstva odbije primiti dopis, dostavlja  e zabilje~iti na dostavnici datum i sat i razlog odbijanja primitka, a dopis e ostaviti u stanu primatelja, u poslovnom prostoru gdje radi ili e, ako tako ato nije mogue, dopis staviti na vrata stana ili poslovnog prostora ili ostaviti na mjestu gdje se uobi ajeno ostavlja poata. Tako ato nazna it e se na dostavnici. Time je dostava obavljena. U slu aju dostave na mjestu po injenja prekraaja, ako primatelj svojim potpisom odbije potvrditi prijam odluke ili drugog dopisa, postupit e se na na in predvien ovim stavkom a odluka ili drugi dopis ostavit e se primatelju tako ato e mu se na pogodan na in u initi dostupnim i to e se zabilje~iti, ime se dostava smatra uredno obavljenom. (5) Dostavnicu kojom se dopis dostavlja pravnoj osobi, obrtniku ili drugoj osobi koja se bavi samostalnom djelatnoau potpisuje osoba koja je primila dopis. Dostava u posebnim slu ajevima lanak 149. (1) Vojnim osobama, pripadnicima redarstvene vlasti i pripadnicima pravosudne policije poziv i drugi dopisi se dostavljaju, osim na na in predvien ovim Zakonom, i preko njihova zapovjedniatva, odnosno neposrednog zapovjednika. (2) Osobama kojima je oduzeta sloboda poziv se dostavlja u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smjeatene. (3) Pozivi i drugi dopisi osobama koje se nalaze u inozemstvu dostavljaju se sukladno meunarodnim ugovorima ili uobi ajenoj praksi. Dostava se mo~e obaviti i neposredno putem poate, ako se strana dr~ava tome ne protivi. (4) Poziv dr~avljanima Republike Hrvatske u stranoj dr~avi, ako se ne primjenjuje postupak propisan odredbama o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima, dostavlja se posredovanjem diplomatskog ili konzularnog poslanstva Republike Hrvatske u stranoj dr~avi, uz uvjet da se strana dr~ava ne protivi takvu na inu dostave i uz privolu primatelja poziva. Ovlaateni djelatnik diplomatskog ili konzularnog poslanstva potpisuje dostavnicu kao dostavlja , ako je poziv uru en u samom poslanstvu, a ako je poziv dostavljen poatom, to potvruje na dostavnici. (5) Pozivi i odluke koje se donose do zavraetka glavne rasprave za osobe koje sudjeluju u postupku, osim za okrivljenika, mogu se predati sudioniku u postupku koji pristane da ih uru i onomu komu su upueni, ako tijelo postupka smatra da je na taj na in zajam eno njihovo dostavljanje. (6) Pismena se, osim presude, mogu slati brzojavom, telefaksom, e-mailom ili drugim sredstvom za komuniciranje na daljinu, ako se prema okolnostima mo~e pretpostaviti da e obavijest upuenu na taj na in primiti osoba kojoj je upuena. Pozivi, osim prvog poziva i pojedine obavijesti, mogu se sudionicima u postupku priopiti telefonom. (7) O dostavi ili obavijesti na na in propisan u stavku 1., 2., 5. i 6. ovoga lanka sastavit e se slu~bena biljeaka u spisu. Razgledavanje, prepisivanje i preslikavanje spisa lanak 150. (1) Osim stranaka i sudionika u postupku koji nakon pokretanja postupka imaju pravo razgledati, prepisivati i preslikavati pojedine dijelove spisa, mo~e to sud dopustiti i svakomu drugom u ijem je to opravdanom interesu. (2) Dopuatenje iz stavka 1. ovoga lanka u potpunosti ili dijelom mo~e sud uskratiti: 1. ako je potrebno time zaatiti osobu okrivljenika ili drugog sudionika u postupku, 2. ako su radnje iz stavka 1. ovoga lanka protivne interesima obrane okrivljenika ili oateenika. (3) O uskrati iz stavka 2. ovoga lanka, sa init e sud slu~benu biljeaku i prilo~iti je u spis. (4) Kada je postupak u tijeku, dopuatenje iz stavka 1. ovoga lanka daje sudac koji vodi postupak, a u njegovoj odsutnosti predsjednik suda. Kada je postupak zavraen, dopuatenje daje predsjednik suda. (5) Radnje iz stavka 1. ovoga lanka obavljaju se pod nadzorom suda a na troaak onoga tko ih je zahtijevao. (6) Neovisno je li stranka u postupku, sud e dr~avnom odvjetniku, na njegov zahtjev, dostaviti prekraajni spis na razgledavanje. Glava dvadesetdruga (XXII.) IZVR`ENJE ODLUKA I OSTALE ODREDBE 1. IZVR`ENJE ODLUKA Ope odredbe lanak 151. (1) Odluke izvraavaju za to nadle~na tijela na zahtjev suda ili drugog nadle~nog tijela koje je donijelo odluku, osim ako sud sam ne izvraava svoju odluku. (2) Presude i rjeaenja izvraavaju se nakon ato su postala pravomona i izvrana, ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije. (3) Presuda postaje pravomona: 1. danom proteka ~albenog roka ako ~alba nije podnesena ili je ~alba podnesena nakon isteka tog roka, ili kad ~alba nije dopuatena, 2. danom odricanja od prava na ~albu, odustanka od podnesene ~albe ili odbijanja podnesene ~albe. (4) Presuda je izvrana nakon ato je: 1. postala pravomona, 2. uru ena osueniku, 3. protekao rok za njezino dragovoljno izvraenje, ako je to odreeno presudom, te 4. utvreno da nema zakonskih smetnji za njezino izvraenje. (5) Rjeaenje postaje pravomono kad se viae ne mo~e pobijati ~albom ili kada ~alba nije dopuatena. (6) Ako ovim Zakonom nije druk ije propisano, rjeaenja se izvraavaju kad postanu pravomona. (7) Naredbe se izvraavaju odmah ako tijelo koje je izdalo ne odredi druk ije. (8) Ako se pojavi sumnja u dopuatenost izvraenja sudske odluke ili odluke drugog tijela prekraajnog postupka (odluka je proglaaena pravomonom a za to se nisu ostvarili zakonski uvjeti i dr.) ili u ra unanje kazne, ili u pravomonoj odluci nije odlu eno o ura unavanju uhienja, zadr~avanja ili pritvora, ili prije izdr~ane kazne, ili ta ura unavanja nisu pravilno obavljena, odlu it e o tome posebnim rjeaenjem prvostupanjski sudac odnosno voditelj postupka. }alba protiv tog rjeaenja ne odgaa njegovo izvraenje, osim ako sudac odnosno voditelj postupka nije druk ije odredio. (9) Ako se pojavi sumnja u tuma enje sudske odluke ili odluke drugog tijela prekraajnog postupka, o tome na na in iz stavka 8. ovoga lanka odlu uje sud odnosno drugo tijelo prekraajnog postupka koje je donijelo pravomonu odluku. Postupak za izvraenje odluka lanak 152. (1) Osuenika kojem je pravomonom presudom izre ena kazna zatvora, prekraajni sud na podru ju kojeg ima prebivaliate ili boraviate rjeaenjem upuuje u ustanovu za izdr~avanje kazne zatvora, nadle~noj za to prema Zakonu o izvraavanju kazne zatvora. (2) Ako sud koji je donio presudu iz stavka 1. ovoga lanka u prvom stupnju nije nadle~an za upuivanje osuenika na izdr~avanje kazne zatvora, dostavit e ovjereni prijepis presude s klauzulom pravomonosti sudu nadle~nom prema stavku 1. ovoga lanka. (3) Ako osuenik prema pravomonoj odluci o prekraaju nije u odreenom roku platio u cijelosti ili djelomi no nov anu kaznu, troakove prekraajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist, sud ili drugo tijelo koji su u prvom stupnju donijeli o tome pravomonu odluku postavit e nadle~noj poreznoj upravi-odjelu za prisilnu naplatu prema mjestu prebivaliata ili boraviata odnosno sjediata osuenika pisani zahtjev za prisilnu naplatu. Uz pisani zahtjev dostavit e se ovjereni prijepis pravomone odluke s klauzulom pravomonosti. Ako se radi o maloljetnom osueniku, postupit e se i sukladno odredbi lanka 71. stavka 2. ovoga Zakona, a ako se radi o osueniku pravnoj osobi i sukladno odredbi lanka 59. stavka 3. ovoga Zakona. Prvostupanjsko prekraajno tijelo mo~e odlu iti i samo provesti postupak prisilnog izvraenja pravomone odluke o prekraaju, sukladno ovome stavku. (4) Ako porezna uprava-odjel za prisilnu naplatu ni u roku od jedne godine od zaprimanja zahtjeva za prisilnu naplatu u cijelosti ili djelomi no ne naplati nov anu kaznu, bez odgode e, osim za osuenika pravnu osobu i maloljetnog osuenika, podnositelju pisanog zahtjeva vratiti zahtjev s obavijeau da nije uspjela u cijelosti ili djelomi na prisilna naplata nov ane kazne. (5) Kada zaprimi obavijest prema stavku 4. ovoga lanka, sud prema mjestu prebivaliata ili boraviata osuenika, bez odgode e donijeti rjeaenje kojim e: 1. odrediti zamjenu nov ane kazne zatvorom ili radom za ope dobro na slobodi, sukladno odredbama lanka 34. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, i 2. uputiti osuenika na izdr~avanje tako odreenog zatvora ili rada za ope dobro na slobodi, sukladno stavku 1. ovoga lanka. (6) Sud koji nije nadle~an prema stavku 5. ovoga lanka te tijelo dr~avne uprave kada prime sukladno odredbi stavka 4. ovoga lanka obavijest od porezne uprave, bez odgode e odluku o izre enoj nov anoj kazni s klauzulom pravomonosti i zaprimljenu obavijest od porezne uprave dostaviti nadle~nom sudu sukladno stavku 5. ovoga lanka radi postupanja sukladno toj odredbi. (7) Na in i tijek izdr~avanja zatvora iz stavka 1. i 5. ovoga lanka provodi se u svemu prema Zakonu o izvraavanju kazne zatvora. (8) Osueniku koji nije u odreenom roku platio nov anu kaznu, zakonom se mo~e propisati uskrata izdavanja ili produljenja pojedine dozvole, registracije, ili potvrde iz slu~bene evidencije iz onog upravnog podru ja u kojem je bio po injen prekraaj za koji nije plaena nov ana kazna. Ovu uskratu nije mogue primijeniti u podru ju slu~benih evidencija koje se ti u osobnih (statusnih) prava, ili onih koje slu~e slobodi kretanja, ostvarivanju prava iz rada, mirovinskog i socijalnog osiguranja ili ijim bi se neizdavanjem ugrozilo zdravlje ili sigurnost graana. Uskrata mo~e trajati sve do plaanja nov ane kazne, ali ne nakon ato je nastupila zastara izvraenja nov ane kazne ili dok osuenik nije stupio na izvraavanje zatvora ili rada za ope dobro na slobodi, sukladno stavku 5. ovoga lanka. (9) Nadle~nost i na in izvraavanja rada za ope dobro na slobodi, zaatitnih mjera, odgojnih mjera, mlt. zatvora i zaatitnog nadzora uz uvjetnu osudu ureuje se posebnim zakonom. (10) Raspolaganje pravomono oduzetim predmetima u prekraajnim postupcima ureuje se pravilnikom kojeg donosi ministar nadle~an za poslove pravosua uz suglasnost ministra nadle~nog za financije. (11) Nakon smrti osuenika, ne pokree se postupak za izvraavanje prekraajnopravnih sankcija. Ako je postupak u tijeku, rjeaenjem suda ili drugog tijela na iji zahtjev je pokrenut obustavit e se. (12) }alba protiv rjeaenja donesenog na temelju lanka 34. stavka 2. tree re enice ovoga Zakona ne odgaa izvraenje rjeaenja. 2. OSTALE ODREDBE Prekraajna evidencija lanak 153. (1) Prekraajnu evidenciju ustrojava i vodi ministarstvo nadle~no za poslove pravosua prema pravilniku kojeg donosi ministar nadle~an za poslove pravosua. (2) Propise o evidenciji izre enih odgojnih mjera donosi ministar nadle~an za poslove socijalne skrbi. (3) Evidencije iz stavka 1. i 2. ovoga lanka vode se u elektroni kom obliku. Pravna pomo lanak 154. (1) Sudovi meusobno, a sva dr~avna tijela sudovima i drugim tijelima koja sudjeluju u prekraajnom postupku du~ni su pru~iti potrebnu pravnu pomo. (2) Sudovi e, u okviru svoje nadle~nosti, pru~iti pravnu pomo drugim dr~avnim tijelima. Smrt okrivljenika i prestanak postojanja okrivljene pravne osobe lanak 155. (1) Ako se prije zapo injanja prekraajnog postupka utvrdi da je okrivljenik umro odnosno okrivljena pravna osoba prestala postojati ( lanak 59. stavak 2. prva re enica), rjeaenjem e se odbaciti optu~ni prijedlog, a ako se injenica smrti ili prestanak postojanja pravne osobe utvrdi nakon zapo injanja postupka, rjeaenjem e se obustaviti prekraajni postupak. (2) Ako se postupak mo~e provesti protiv pravnog sljednika pravne osobe, nee se donositi rjeaenje iz stavka 1. ovoga lanka, ve e se zastati s postupanjem i postupak nastaviti nakon ato ovlaateni tu~itelj na odgovarajui na in izmijeni optu~ni prijedlog. Ako je ve doneseno rjeaenje iz stavka 1. ovoga lanka, nakon ato tu~itelj izmijeni optu~ni prijedlog, to e se rjeaenje staviti izvan snage i nastaviti postupak. (3) Ako se nakon izdavanja prekraajnog naloga, a prije njegove pravomonosti ili stavljanja izvan snage, utvrdi da je okrivljenik umro odnosno okrivljena pravna osoba prestala postojati, rjeaenjem e se prekraajni nalog staviti izvan snage. (4) Rjeaenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka donosi sud kod kojeg se nalazi spis u asu utvrenja smrti okrivljenika odnosno prestanka postojanja pravne osobe. Imunitet lanak 156. (1) Nitko tko u Republici Hrvatskoj po ini prekraaj ne u~iva imunitet od prekraajnog progona, ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije. (2) Za osobe koje po meunarodnom pravu u Republici Hrvatskoj u~ivaju imunitet od prekraajnog progona, primjenjuju se o tome pravila meunarodnog prava. (3) U sumnji jesu li u pitanju osobe koje u~ivaju pravo imuniteta po pravilima meunarodnog prava sud e se obratiti za objaanjenje ministarstvu nadle~nom za poslove vanjskih poslova. Pokretanje i zapo injanje prekraajnog postupka lanak 157. (1) Ako ovim Zakonom nije druk ije odreeno, prekraajni se postupak pokree: 1. izdavanjem prekraajnog naloga, 2. podnoaenjem optu~nog prijedloga ovlaatenog tu~itelja. (2) Prekraajni postupak zapo inje: 1. otvaranjem glavne rasprave, 2. u postupku bez glavne rasprave, ispitivanjem okrivljenika ili izvoenjem drugog dokaza. (3) Ako tijelo prekraajnog postupka vodi prekraajni postupak po slu~benoj du~nosti, postupak se pokree donoaenjem rjeaenja o provoenju prekraajnog postupka. (4) Rjeaenje o pokretanju prekraajnog postupka dostavlja se okrivljeniku s pozivom za raspravu ili ispitivanje a protiv njega nije dopuatena ~alba. (5) Rjeaenje iz stavka 3. ovoga lanka sadr~i podatke o okrivljeniku te kratak injeni ni i zakonski opis prekraaja. Ako je to potrebno zbog injenica koje su se utvrdile u postupku, tijelo prekraajnog postupka e izmijeniti ili proairiti rjeaenje na novi prekraaj ili u pogledu injeni nog i zakonskog opisa prekraaja radi kojeg se ve vodi postupak. Glava dvadesettrea (XXIII.) TIJEK POSTUPKA DO DONO`ENJA PRESUDE 1. IZVIDI I HITNO IZVOENJE DOKAZA Izvidi prekraaja i prikupljanje dokaza u provoenju nadzora lanak 158. (1) Ovlaatene osobe tijela dr~avne uprave kada postupaju u okviru svoje nadle~nosti za provoenje nadzora ili ako postoje osnove sumnje da je po injen prekraaj, du~ne su poduzeti potrebne mjere da se: 1. utvrdi je li po injen prekraaj i tko je po initelj, 2. po initelj ili sudionik ne sakrije ili pobjegne, 3. otkriju i osiguraju tragovi prekraaja i predmeti koji mogu poslu~iti pri utvrivanju injenica, 4. prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeano voenje prekraajnog postupka. (2) Tijela dr~avne uprave mogu tra~iti obavijesti od graana te poduzimati druge mjere sukladno propisima kojima je ureeno njihovo djelovanje, osim ako te mjere nisu u suprotnosti s ovim Zakonom. Ako postoji opasnost od naruaavanja javnog reda ili opasnost po sigurnost osoba i imovine, tijela dr~avne uprave mogu tra~iti pomo policije u obavljanju radnji iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Policija radi ispunjenja zadae iz stavka 1. ovoga lanka mo~e: 1. tra~iti potrebne obavijesti od graana, 2. obaviti potreban pregled prijevoznih sredstava, osoba i prtljage, 3. u najkraem potrebnom vremenu a najdulje aest sati nadzirati i ograni iti kretanje odreenih osoba na odreenom prostoru, 4. poduzeti druge mjere za otkrivanje osoba i stvari (promatranje, pratnja, blokada, racija, zasjeda, klopka, i dr.), 5. poduzeti potrebne mjere u vezi s utvrivanjem istovjetnosti osoba i predmeta, 6. u nazo nosti odgovorne osobe obaviti pregled odreenih objekata i prostorija dr~avnih tijela, pravnih osoba te drugih poslovnih prostora i ostvariti uvid u odreenu njihovu dokumentaciju i podatke, 7. poduzeti i druge potrebne mjere i radnje. (4) O injenicama i okolnostima koje su utvrene prilikom poduzimanja pojedinih radnji iz stavka 1.  3. ovoga lanka, a od interesa su za prekraajni postupak, sastavit e se slu~bena biljeaka, ako ovim Zakonom ili posebnim propisom nije odreeno da se sastavlja zapisnik. (5) Ako je ovlaatena slu~bena osoba tijela dr~avne uprave u okviru svoje nadle~nosti za provoenje nadzora neposredno opa~ala radnju po injenja prekraaja ili to neposredno utvrdila odgovarajuim tehni kim ureajima i o tome sa inila slu~benu biljeaku ili tehni ku snimku, slu~bena biljeaka i tehni ka snimka dokazi su u prekraajnom postupku. Kao dokaz u prekraajnom postupku mogu se koristiti i zapisnici koje su tijela nadzora sa inila obavljajui nadzor prema posebnim propisima, ako su ti zapisnici sa injeni prema odredbama Zakona o opem upravnom postupku ili posebnim propisima kojima se ureuje nadzor. (6) Prikupljajui obavijesti ovlaatena osoba tijela dr~avne uprave, kada postupa u okviru svoje nadle~nosti za provoenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnji enika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekraajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji mo~e biti nazo an njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odlu i iskazivati bez branitelja, tijela dr~avne uprave e zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnji enik mogao uzeti si branitelja kojeg sam odabere ili s liste de~urnih odvjetnika. (7) Ovlaatena osoba tijela dr~avne uprave kada postupa u okviru svoje nadle~nosti za provoenje nadzora mo~e ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekraajnom postupku. (8) Zapisnici o ispitivanju osumnji enika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga lanka mogu se koristiti kao dokazi u prekraajnom postupku. Hitno izvoenje dokaza lanak 159. (1) Ovlaatene osobe tijela dr~avne uprave kada postupaju u okviru svoje nadle~nosti nadzora ako postoje osnove sumnje da je po injen prekraaj mogu od suda zatra~iti da i prije pokretanja prekraajnog postupka prema odredbama ovoga Zakona naredi: 1. pretragu stana i drugih prostora, prijevoznih sredstava, prtljage i osoba, 2. privremeno oduzme predmete, 3. privremeno obustavi izvraenje financijske transakcije, 4. prepoznavanje, 5. o evid, 6. potrebna vjeata enja. (2) Ako postoji opasnost od odgode, nadle~na tijela dr~avne uprave mogu sama odrediti izvoenje radnji iz stavka 1. ovoga lanka, osim pretrage stana i prepoznavanja. O poduzetim radnjama sastavljaju zapisnik a za oduzete predmete izdaju i potvrdu, koji se prila~u uz optu~ni prijedlog. (3) Sud izvraenje radnji iz stavka 1. ovoga lanka mo~e povjeriti tijelima dr~avne uprave. (4) Zapisnici o radnjama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka dokaz su u prekraajnom postupku. (5) Radnje iz stavka 1. ovoga lanka provode se smislenom primjenom odredbi Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na te radnje i njihovo poduzimanje prije zapo injanja kaznenog postupka, osim ako je odredbom ovoga lanka neato druk ije odreeno. (6) Osoba koja ometa provoenje radnji iz stavka 1. ovoga lanka ili ne preda predmet koji se tra~i prilikom pretrage, mo~e se kazniti nov anom kaznom do 5.000,00 kuna. (7) Ako je kod izvoenja radnji iz stavka 1. i 2. ovoga lanka potrebna primjena prinude ili se o ekuje fizi ki otpor provoenju radnji, a radnju provodi tijelo dr~avne uprave razli ito od policije, policija e tome tijelu dr~avne uprave pru~iti pomo pri njezinom provoenju. 2. POKRETANJE PREKR`AJNOG POSTUPKA I PRIPREME ZA GLAVNU RASPRAVU Sadr~aj optu~nog prijedloga lanak 160. (1) Ako ovim Zakonom nije druk ije odreeno, prekraajni se postupak mo~e voditi samo na temelju podnesenog optu~nog prijedloga ovlaatenog tu~itelja. (2) Optu~ni prijedlog sadr~i: 1. Podatke o tu~itelju i to: naziv dr~avnog tijela ili pravne osobe, odnosno ime i prezime tu~itelja fizi ke osobe te adresu tu~itelja, 2. za po initelja prekraaja fizi ku osobu ime i prezime s osobnim podacima ( lanak 171. stavak 1.), je li u zadr~avanju i to no od kada a ako je puaten na slobodu u kojem vremenu je bio liaen slobode, primjenjuje li se koja od mjera opreza i od kada, 3. za po initelja prekraaja fizi ku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnoau osim podataka iz stavka 2. to ke 2. ovoga lanka joa to an naziv obrta ili djelatnosti, sjediate i mjesto upisa obrta ili druge samostalne djelatnosti, 4. za po initelja prekraaja pravnu osobu i druge subjekte izjedna ene s pravnim osobama njezin to an naziv, sjediate i mati ni broj, ime i prezime njezina predstavnika, vrijeme roenja i adresu stanovanja, dr~avljanstvo, dr~avu izdavanja putovnice i broj putovnice ukoliko je stranac te primjenjuje li se koja od mjera opreza i od kada, 5. injeni ni opis radnje prekraaja iz koje proistje e zakonsko obilje~je prekraaja, 6. vrijeme i mjesto po injenja prekraaja, sredstvo kojim je po injen prekraaj te i ostale bitne okolnosti za to no odreenje prekraaja, 7. zakonski naziv prekraaja i propis kojim je odreen, 8. prijedlog o dokazima koje treba provesti na glavnoj raspravi, naznaku imena svjedoka i drugih ije se ispitivanje predla~e, spisa koje treba pro itati i predmeta koji slu~e za utvrivanje injenica, s kratkim obrazlo~enjem optu~nog prijedloga. Tu~itelj u optu~nom prijedlogu mo~e predlo~iti vrstu, visinu i trajanje sankcije. Takav prijedlog ne obvezuje sud. (3) Jednim optu~nim prijedlogom mo~e se obuhvatiti viae prekraaja ili viae okrivljenika samo ako se prema odredbama lanka 99. ovoga Zakona mo~e provesti jedinstven postupak i donijeti jedna odluka o prekraaju. (4) Optu~ni se prijedlog dostavlja nadle~nom sudu u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenika i jedan primjerak za sud. Ispitivanje optu~nog prijedloga lanak 161. (1) Sudac kojemu je predmet dodijeljen u rad, po najprije e ispitati je li nadle~an i ako ustanovi da nije, rjeaenjem e se oglasiti nenadle~nim i po pravomonosti rjeaenja predmet ustupti nadle~nom sudu. (2) Ako se nije oglasio nenadle~nim, sud e ispitati je li optu~ni prijedlog sastavljen sukladno lanku 160. ovoga Zakona i postoje li okolnosti zbog kojih nije mogue voditi prekraajni postupak. (3) Ako u optu~nom prijedlogu nedostaje koji od podataka iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona jer ih tu~itelj nije mogao pribaviti a podaci koji nedostaju nisu takvi da bez njih ne mo~e zapo eti postupak, postupak e se nastaviti, a tu~itelj ili sud po slu~benoj du~nosti pribaviti e nedostajue podatke tijekom postupka. (4) Ako u optu~nom prijedlogu nedostaju podaci iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona bez kojih nije mogue voditi postupak ili su podaci pogreani, sud e pozvati tu~itelja da nadopuni ili ispravi optu~ni prijedlog u roku od 8 dana. Ako tu~itelj to ne u ini, sud e rjeaenjem odbaciti optu~ni prijedlog. (5) Ispitujui optu~ni prijedlog, sud e donijeti presudu kojom se optu~ba odbija ako: 1. podnositelj optu~nog prijedloga nije ovlaateni tu~itelj, 2. postoje okolnosti koje isklju uju prekraajni progon, 3. je tu~itelj odustao od optu~nog prijedloga. (6) Ako sud, ispitujui optu~ni prijedlog nae da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekraaj, odmah e donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobaa optu~be. (7) Ako sud smatra da za to postoje uvjeti predvieni ovim zakonom, odmah e izdati prekraajni nalog. Pripreme za glavnu raspravu lanak 162. (1) Ako nije donio ni jednu od odluka iz lanka 161. ovoga Zakona, sud e naredbom odrediti vrijeme i mjesto odr~avanja glavne rasprave te na glavnu raspravu pozvati osobe ija je nazo nost potrebna. (2) Na glavnu raspravu e se pozvati: 1. tu~itelj i njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik, 2. okrivljenik i njegov branitelj, 3. oateenik i njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik, 4. svjedoci i vjeataci za koje sud smatra da ih je potrebno pozvati 5. druge osobe ija je nazo nost na raspravi potrebna. Pozivanje lanak 163. Pozivanje dostavom pisanog poziva obavlja se na adresu osobe koja se poziva, sukladno odredbama lanka 145. stavka 6. to ke 1.do 5. ovoga Zakona. Pozivanje na glavnu raspravu lanak 164. (1) Poziv okrivljeniku za glavnu raspravu odnosno ispitivanje ima sadr~aj sukladno odredbi lanka 128. ovoga Zakona. Ako nazo nost okrivljenika nije nu~na, sud e okrivljeniku u pozivu nazna iti da svoju obranu mo~e iznijeti pisanim podneskom. (2) Izmeu dostave poziva okrivljeniku i dana zakazane glavne rasprave odnosno ispitivanja mora se okrivljeniku ostaviti vrijeme od najmanje tri dana radi pripreme obrane, a na njegov zahtjev se mo~e i skratiti to vrijeme. (3) Tu~itelj se poziva pisanim pozivom tako ato e se navesti naziv suda, ime i prezime, odnosno naziv tu~itelja, vrijeme i mjesto dolaska, prekraajni predmet u svezi kojeg se poziva, te slu~beni pe at suda i potpis suca. (4) Sudionici u postupku ( lanak 108. stavak 2. to ke 1. do 4.), svjedoci, vjeataci i tuma i pozivaju se pisanim pozivom tako ato e se navesti njihovo ime i prezime, naziv suda, vrijeme i mjesto dolaska, u kojem svojstvu se poziva, prekraajni predmet u svezi kojeg se poziva te slu~beni pe at suda i potpis suca, a svjedoka, vjeataka i tuma a upozorit e se ako se ne odazove pozivu i ne opravda svoj nedolazak mo~e se nalo~iti njegovo dovoenje. 3. GLAVNA RASPRAVA Ope odredbe lanak 165. (1) Glavna rasprava po inje njezinim otvaranjem u vrijeme i na mjestu gdje je zakazana. Prije otvaranja glavne rasprave sud provjerava jesu li se stekli uvjeti za njezino odr~avanje. Sud nakon otvaranja rasprave objavljuje predmet postupka. (2) Glavna je rasprava javna, ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije. (3) Du~nost je suca da se brine o svestranom raspravljanju o predmetu, da sprje ava svako odugovla enje postupka i brine o odr~avanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. (4) Sudac upravlja glavnom raspravom, ispituje okrivljenika, svjedoke, vjeatake, daje rije  strankama i sudionicima u postupku. (5) Na glavnoj raspravi se prvo ispituje okrivljenik a potom izvode dokazi redom koji odreuje sudac. Ako ima viae okrivljenika ispituju se odvojeno, jedan po jedan. (6) U sudnici se ne smiju obavljati fotografska, filmska, televizijska i druga snimanja tehni kim ureajima. Iznimno, predsjednik suda rjeaenjem mo~e dopustiti fotografsko, a predsjednik Visokog prekraajnog suda Republike Hrvatske, televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi. Stranke i oateenik mogu za svoje potrebe zvu no snimati tijek rasprave, osim ako je s rasprave isklju ena javnost ili ako time ometaju tijek postupka. (7) Ako je snimanje dopuateno sukladno stavku 6. ovoga lanka, sudac na glavnoj raspravi mo~e iz opravdanih razloga odlu iti rjeaenjem da se pojedini dijelovi glavne rasprave ne snimaju. (8) Protiv rjeaenja iz stavka 6. i 7. ovoga lanka kojim se odbija ili dopuata snimanje nije dopuatena ~alba. (9) Stranke i sudionici u postupku ( lanak 108. stavak 1. i 2.) imaju pravo na glavnoj raspravi predlagati izvoenje dokaza, davati druge prijedloge i izjave i o itovanja o izvedenim dokazima, te uz dopuatenje suca postavljati pitanja drugima u postupku. Sudac rjeaenjem na zapisniku s kratkim obrazlo~enjem odlu uje o dokaznim prijedlozima stranaka i sudionika u postupku. Protiv rjeaenja nije dopuatena posebna ~alba. Stegovno ka~njavanje lanak 166. (1) Ako su postupci branitelja, oponumoenika ili zakonskog zastupnika, koje poduzimaju tijekom voenja postupka, o ito upravljeni na odugovla enje postupka, sud ih mo~e rjeaenjem kazniti nov anom kaznom do 5.000,00 kuna. (2) Ako okrivljenik, branitelj, oateenik, zakonski zastupnik, opunomoenik, svjedok, vjeatak, tuma  ili druga osoba nazo na zasjedanju ometa red ili se ne pokorava nalozima suca za odr~avanje reda, sudac e je opomenuti a ako i dalje nastavi ometati red mo~e je nov ano kazniti do 5.000,00 kuna. Ako je djelo ometanja reda ili neposluha teake naravi, po initelj e se kazniti i bez opomene. Za ponovljeno djelo, po initelj e se kazniti nov anom kaznom do 10.0000,00 kuna. (3) O ka~njavanju odvjetnika ili odvjetni kog vje~benika sud e izvjesiti Hrvatsku odvjetni ku komoru. Pretpostavke za odr~avanje glavne rasprave lanak 167. (1) Ako sudac prije otvaranja glavne rasprave ustanovi da je tu~itelj odustao od optu~nog prijedloga, presudom e odbiti optu~bu. (2) Prije otvaranja rasprave sudac provjerava jesu li doale sve pozvane osobe i jesu li se ostvarili drugi uvjeti za odr~avanje rasprave. (3) Ako na glavnu raspravu nisu doale uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku, glavna se rasprava mo~e odr~ati i donijeti presuda. Glavna se rasprava mo~e odr~ati bez nazo nosti okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donoaenje presude. (4) Ako druge pozvane osobe nisu doale na glavnu raspravu, ona e se odr~ati i bez njihove nazo nost, a ako je njihova nazo nost nu~na, rasprava e se odlo~iti i sud e ih nanovo pozvati ili, kada za to postoje uvjeti, narediti njihovo dovoenje. (5) Ako tu~itelj nije uredno pozvan, glavna rasprava se mo~e iznimno odr~ati i bez njegove nazo nosti samo ako to nije na atetu njegova pravnog interesa i ne ugro~ava pravilno utvrivanje injenica u postupku. (6) Ako postoje uvjeti za odr~avanje glavne rasprave bez nazo nosti pojedinih osoba, pro itat e se ranije iznesena ili pisano podnesena obrana okrivljenika, iskazi svjedoka i pribavljeni nalaz i mialjenje vjeataka. (7) Ako se nisu ostvarili uvjeti za odr~avanje glavne rasprave, sudac mo~e izvan rasprave ispitati svjedoke i vjeatake koji su se odazvali pozivu za raspravu. Zapisnik o njihovu ispitivanju pro itat e se na raspravi u kasnijem dokaznom postupku. (8) Ako bi se prema stanju dokaza u spisu predmeta trebala donijeti presuda kojom se optu~ba odbija, glavna e se rasprava odr~ati bez obzira na nazo nost stranaka i drugih pozvanih osoba i jesu li se stekli zakonski uvjeti za odr~avanje rasprave. Odgoda i prekid glavne rasprave lanak 168. (1) Rjeaenjem se glavna rasprava koja nije zapo ela mo~e odgoditi, a ako je zapo ela prekinut e se i zakazati njezin nastavak: 1. ako se okrivljenik nije odazvao na raspravu a sud ocjenjuje nu~nim njegovo ispitivanje prije presuenja, a nije ga bilo mogue odmah dovesti, 2. ako nije nazo na koja druga osoba bez koje se po zakonu ne mo~e odr~ati glavna rasprava ili ako bez nazo nosti neke od pozvanih osoba ne bi bilo svrsishodno odr~ati raspravu pa ih je zato potrebno ponovo pozvati, 3. ako okrivljenik ili njegov branitelj nisu uredno pozvani na raspravu, 4. ako treba izvesti nove dokaze ili postoje druge smetnje za zavraetak rasprave. (2) U slu aju iz stavka 1. to ke 1. i 2. ovoga lanka, sud e narediti da se okrivljenik, svjedok i vjeatak koji su bili uredno pozvani dovedu na sljedeu raspravu. Ako te osobe u meuvremenu opravdaju svoj nedolazak na raspravu i obeaju da e doi na sljedeu, sud e povui nalog o dovoenju, osim ako iz okolnosti ne proizlazi da te osobe izbjegavaju dolazak na glavnu raspravu. (3) Sudac mo~e prekinuti glavnu raspravu radi odmora, proteka radnog vremena, radi pribavljanja odreenih dokaza ili iz drugih opravdanih razloga. Sud e voditi brigu o tome da prekid traje ato krae. (4) Protiv rjeaenja o odgodi i prekidu glavne rasprave nije dopuatena ~alba. Zapisnik o glavnoj raspravi lanak 169. (1) O radu na glavnoj raspravi mora se voditi zapisnik u koji se unosi u bitnom cijeli tijek glavne rasprave. (2) Zapisnik se zavraava zaklju enjem zasjedanja i potpisuju ga sudac i zapisni ar i okrivljenik ako je nazo an. Ako okrivljenik odbije potpisati zapisnik, to e se u zapisniku nazna iti. (3) Stranke i sudionici u postupku imaju pravo pregledati zavraeni zapisnik i njegove priloge, dati primjedbe u svezi sa sadr~ajem i tra~iti ispravak zapisnika. (4) Ispravak pogreano upisanih imena, brojeva i drugih o itih pogreaaka u pisanju mo~e narediti sudac na prijedlog stranaka ili ispitane osobe ili po slu~benoj du~nosti. (5) Primjedbe i prijedlozi stranaka u svezi sa zapisnikom te ispravci i dopune obavljeni u zapisniku moraju se zabilje~iti u nastavku zavraenog zapisnika. U nastavku zapisnika zabilje~it e se i razlozi zbog kojih pojedini prijedlozi i primjedbe nisu prihvaeni. Sudac i zapisni ar potpisuju i nastavak zapisnika. (6) U uvodu zapisnika nazna iti e se sud pred kojim se odr~ava glavna rasprava, mjesto i vrijeme odr~avanja rasprave, ime i prezime suca i zapisni ara, tu~itelja odnosno njegova zastupnika, okrivljenika i branitelja, oateenika i njegova zakonskog zastupnika ili opunomoenika, tuma a, prekraaj koji je predmet raspravljanja te je li glavna rasprava javna ili je javnost isklju ena. (7) Zapisnik mora osobito sadr~avati podatke o tome koji je optu~ni prijedlog na glavnoj raspravi pro itan ili usmeno izlo~en, je li tijekom rasprave optu~ni prijedlog izmijenjen ili proairen, kakve su prijedloge podnijele stranke i kakve je odluke donosio sudac, koji su dokazi izvedeni, jesu li pro itani kakvi zapisnici i drugi podnesci, jesu li reproducirane zvu ne ili druge snimke i kakve su primjedbe dale stranke u svezi s pro itanim zapisnicima, podnescima ili reproduciranim snimkama. Ako je s glavne rasprave isklju ena javnost, u zapisniku e se nazna iti da je sudac upozorio nazo ne na posljedice ako neovlaateno otkriju ono ato su na toj glavnoj raspravi saznali kao tajnu. (8) Ako je na glavnoj raspravi doneseno rjeaenje o zadr~avanju, mjeri opreza ili jamstvu, to e se rjeaenje unijeti u zapisnik. Ako je na kakvo rjeaenje doneseno tijekom glavne rasprave dopuatena posebna ~alba, takvo e se rjeaenje izraditi i zasebno, osim ako su se stranke odrekle prava na ~albu. (9) U zapisnik o glavnoj raspravi unosi se potpuna izreka presude, uz naznaku je li javno objavljena. Izreka presude u zapisniku o glavnoj raspravi je izvornik presude. Po etak glavne rasprave lanak 170. (1) Glavna rasprava po inje njezinim otvaranjem, nakon ega se ita ili izla~e optu~ni prijedlog. (2) Optu~ni prijedlog ita ili usmeno izla~e sudac, a ako je na raspravi nazo an tu~itelj odnosno njegov zastupnik mo~e to i on u initi. Ispitivanje okrivljenika lanak 171. (1) Kad se okrivljenik prvi put ispituje, pitat e se za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i prezime roditelja, djevoja ko obiteljsko ime majke, gdje je roen, gdje stanuje, dan, mjesec i godinu roenja, iji je dr~avljanin, koji mu je mati ni broj graana Republike Hrvatske, ime se zanima, kakve su mu obiteljske prilike, zna li pisati, kakve je akole zavraio, je li odlikovan, kakva je imovna stanja, je li kad i zaato prekraajno ili kazneno osuivan, je li i kad izre enu kaznu izdr~ao, vodi li se protiv njega postupak za koji drugi prekraaj ili kazneno djelo, a ako je maloljetan i tko mu je zakonski zastupnik. Okrivljenik e se pitati i za druge osobne podatke ako je to od va~nosti za postupak. Okrivljenik e se pou iti da je du~an odazvati se pozivu i odmah priopiti svaku promjenu adrese ili namjeru da promijeni boraviate, a upozorit e se i na posljedice ako prema tome ne postupi. (2) Kad se prvi put ispituje okrivljenik e se upozoriti da nije du~an iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, ato e se unijeti u zapisnik. (3) Okrivljenik se ispituje usmeno. Pri ispitivanju okrivljeniku se mo~e dopustiti da se slu~i svojim biljeakama. (4) Pri ispitivanju treba okrivljeniku omoguiti da se u neometanom izlaganju o ituje o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve injenice koje mu slu~e za obranu. (5) Kad okrivljenik zavrai iskaz, postavit e mu se pitanja ako je potrebno da se popune praznine ili otklone proturje nosti i nejasnoe u njegovu izlaganju. (6) Ispitivanje treba obavljati tako da se u potpunosti poatuje osoba okrivljenika. (7) Prema okrivljeniku se ne smije upotrijebiti sila, prijetnja ili druga sli na sredstva da bi se doalo do njegove izjave ili priznanja. (8) Ako je postupljeno suprotno odredbama stavka 2. i 7. ovoga lanka, iskaz okrivljenika ne mo~e se upotrijebiti kao dokaz u prekraajnom postupku. (9) Ako okrivljenik ne boravi i nema prebivaliate na podru ju suda koji vodi prekraajni postupak, mo~e ga se ispitati zamolbenim putem pred sudom gdje boravi ili ima prebivaliate. Okrivljenikovo pravo na branitelja lanak 172. (1) Okrivljenik mo~e imati branitelja tijekom cijelog prekraajnog postupka, a i prije njegova pokretanja, kad je to ovim Zakonom propisano ( lanak 158. stavak 6.). (2) Ako je okrivljenik uhien i doveden pred sud, sudac ga je du~an upozoriti o pravu na branitelja. Ako se okrivljenik o ituje da ~eli branitelja, zastat e se s ispitivanjem najviae do dva sata u kojem vremenu e se na odgovarajui na in omoguiti okrivljeniku da si uzme branitelja ili da ga izabere s liste de~urnih odvjetnika. Ako u tom vremenu okrivljenik ne uzme branitelja ili branitelj kojeg je uzeo ili izabrao u tom vremenu ne doe, sud mo~e ispitati okrivljenika i bez nazo nosti branitelja. O itovanje okrivljenika o branitelju unijeti e se u zapisnik. (3) Ako sudac ustanovi da je okrivljenik nijem ili gluh du~an je, bez obzira u kojoj je fazi postupak, u svemu postupiti prema stavku 2. ovoga lanka. Ako okrivljenik ne uzme si sam branitelja, na zahtjev suca predsjednik suda postavit e mu branitelja po slu~benoj du~nosti u daljnjem tijeku do pravomonog dovraetka postupka. }alba protiv rjeaenja o postavljanju branitelja po slu~benoj du~nosti ne odgaa izvraenje rjeaenja. U svakom slu aju, tijekom ispitivanja okrivljenika a i drugih radnji u postupku u kojima sudjeluje gluhi ili nijemi okrivljenik, mora biti nazo an tuma . (4) Ako je postupljeno protivno stavku 2. i 3. ovoga lanka, na iskazu okrivljenika ne mo~e se utemeljiti osuujua presuda. Ispitivanje svjedoka i vjeataka lanak 173. (1) Pri ispitivanju svjedoka i vjeataka u prekraajnom postupku primjenjivat e se smisleno odredbe koje va~e u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka i vjeataka, osim ako ovim Zakonom nije ato druk ije odreeno ( lanak 166. stavak 2., lanak 167. stavak 7. i lanak 168. stavak 2.). (2) Svjedoka i vjeataka koji ne boravi i nema prebivaliate na podru ju suda koji vodi postupak mo~e se i zamolbenim putem ispitati pred sudom gdje svjedok ili vjeatak boravi ili ima prebivaliate. Pretraga, privremeno oduzimanje predmeta, prepoznavanje, o evid i vjeata enja lanak 174. Pri obavljanju pretrage stana i drugih prostora, prijevoznih sredstava, prtljage i osoba, privremenom oduzimanju predmeta, obustavi izvraenja financijske transakcije, prepoznavanju, o evidu i odreivanju vjeata enja u prekraajnom postupku pa i prije njegova pokretanja ( lanak 159.) primijenjivat e se, primjereno prekraajnom postupku, smisleno odredbe koje o tome va~e u Zakonu o kaznenom postupku. Isprave i tehni ke snimke lanak 175. Zapisnici o pretrazi, privremenom oduzimanju predmeta, prepoznavanju, o evidu, vjeata enju, isprave, knjige, spisi i druga pismena kao i tehni ke snimke koje slu~e za utvrivanje injenica pro itat e se ili pregledati na glavnoj raspravi. Izmjena, proairenje i podnoaenje novog optu~nog prijedloga lanak 176. (1) Ako u tijeku glavne rasprave izvedeni dokazi pokazuju druk ije injeni no stanje nego je izlo~eno u optu~nom prijedlogu, nazo ni tu~itelj mo~e do zavraetka dokaznog postupka usmeno izmijeniti (promijeniti, suziti ili proairiti) ili podnijeti novi optu~ni prijedlog. Novi ili izmijenjeni optu~ni prijedlog mo~e se odnositi samo na dogaaj koji je predmet optu~be, odnosno na s njim usko povezani dogaaj. Ako je rije  o manjoj izmjeni u injeni nom opisu djela ili njegovoj druk ijoj pravnoj kvalifikaciji, izmjena optu~nog prijedloga mo~e se u init usmeno na zapisnik. (2) Sud mo~e dopustiti prekid glavne rasprave radi pripremanja izmijenjenog ili novog optu~nog prijedloga i za to odredit e rok koji ne mo~e biti dulji od osam dana. Tako izmijenjeni optu~ni prijedlog dostavit e se okrivljeniku. Ako tu~itelj ne izmijeni optu~ni prijedlog ili ne podnese novi u zadanom roku, postupak e se nastaviti prema postojeem optu~nom prijedlogu. (3) Okrivljeniku e se u svakom slu aju pru~iti mogunost usmenog ili pisanog o itovanja o izmijenjenom ili novom optu~nom prijedlogu. Zavraetak dokaznog postupka lanak 177. Nakon ato stranke i sudionici u postupku ( lanak 108. stavak 1. i 2.), nazo ni na glavnoj raspravi iscrpe dokazne prijedloge ili sudac odbije prijedloge za daljnjim izvoenjem dokaza i ustanovi da nema potrebe za izvoenjem joa nekih dokaza, objavit e da je dokazni postupak zavraen. Zavrani govor stranaka i zavraetak glavne rasprave lanak 178. (1) Nakon zavraenog dokaznog postupka sudac daje rije  strankama, oateeniku i branitelju ako su nazo ni na raspravi. Prvi govori tu~itelj, zatim oateenik, branitelj i potom okrivljenik. Sud mo~e dopustiti da se tu~itelj i oateenik osvrnu na zavrani govor okrivljenika i/ili njegova branitelja, ali nakon toga mora omoguiti odgovor okrivljenika i/ili njegova branitelja. (2) Ako sudac nakon zavranih govora iz stavka 1. ovoga lanka ne utvrdi da treba izvesti joa neke dokaze objavit e da je glavna rasprava zavraena i povui se radi donoaenja presude. Glava dvadeset etvrta (XXIV.) PRESUDA Donoaenje i objava presude lanak 179. (1) Ako sudac utvrdi da ne treba nastaviti glavnu raspravu radi dopune postupka ili razjaanjenja pojedinih pitanja, odmah e donijeti presudu, koju e priopiti nazo nim strankama i sudionicima u postupku. Ako u slo~enijim predmetima sud ne mo~e nakon zavraetka glavne rasprave istog dana donijeti presudu, odgodit e njezino donoaenje i objavu za tri dana. O mjestu i vremenu priopavanja presude izvijestit e se nazo ne stranke i sudionici. U svakom slu aju, izreka presude unosi se u zapisnik o glavnoj raspravi i izvornik je presude. Ako je doneseno i rjeaenje o zadr~avanju i ono se unosi o zapisnik o glavnoj raspravi. (2) Presuda se donosi i javno objavljuje u ime Republike Hrvatske. (3) Presuda se mo~e odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optu~ni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proairenog optu~nog prijedloga. (4) Sud nije vezan za prijedlog tu~itelja o pravnoj ocjeni djela. (5) Sud temelji presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi, savjesno cijenei svaki dokaz pojedina no i u svezi s ostalim dokazima te e na temelju takve ocjene izvesti zaklju ak je li neka injenica dokazana. (6) Ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije, ovjerovljeni prijepis presude s obrazlo~enjem dostavlja se strankama i drugim osobama koje imaju pravo ~albe. (7) Svatko tko, sukladno ovom Zakonu, ima pravo ~albe protiv presude mo~e se odrei toga prava nakon ato mu je usmeno priopena odnosno dostavljena presuda protiv koje ima pravo na ~albu, a mo~e i odustati od ve podnesene ~albe. Okrivljenik mo~e odustati od podnesene ~albe koju je u njegovu korist podnijela za to ovlaatena osoba ( lanak 192. stavak 2.). Ako se okrivljenik odrekao prava na ~albu, ~albu ne mogu podnijeti osobe koje su ovlaatene ~albu podnijeti u njegovu korist. (8) Odricanje od prava na podnoaenje ~albe, odnosno odustajanje od ve podnesene ~albe je neopozivo. (9) Ako su se, sukladno stavku 7. ovoga lanka, nakon objave presude tu~itelj i okrivljenik odrekli prava na podnoaenje ~albe, sud nije du~an pisati obrazlo~enje presude. Ovjerovljeni prijepis presude (izreka) dostavit e im se ako to posebno zahtijevaju. Vrste presuda lanak 180. (1) Presudom se optu~ba odbija ili se okrivljenik oslobaa optu~be ili se proglaaava krivim. (2) Ako optu~ni prijedlog obuhvaa viae prekraaja, u presudi e se izrei je li se i za koji prekraaj optu~ba odbija, ili se okrivljenik oslobaa optu~be ili se proglaaava krivim. Presuda kojom se optu~ba odbija lanak 181. Presudu kojom se optu~ba odbija sud e izrei: 1. ako za suenje nije stvarno nadle~an, 2. ako je postupak voen bez optu~nog prijedloga ovlaatenog tu~itelja, 3. ako je tu~itelj tijekom glavne rasprave odustao od optu~nog prijedloga, 4. ako je okrivljenik za isti prekraaj ve pravomono osuen, osloboen optu~be ili je postupak protiv njega pravomono obustavljen a ne radi se o rjeaenju o obustavi postupka iz lanka 213. ovoga Zakona. 5. ako se prekraajni progon ne mo~e poduzeti zbog zastare, ili ako postoje druge okolnosti koje isklju uju prekraajni progon. Presuda kojom se okrivljenik oslobaa od optu~be lanak 182. Presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optu~be sud e izrei: 1. ako djelo za koje se optu~uje po propisu nije prekraaj, 2. ako ima okolnosti koje isklju uju krivnju, 3. ako nije dokazano da je okrivljenik po inio djelo za koje se optu~uje. Presuda kojom se okrivljenik proglaaava krivim lanak 183. (1) U presudi kojom se okrivljenik proglaaava krivim sud e izrei: 1. za koje djelo se proglaaava krivim, uz naznaku injenica i okolnosti koje ine obilje~je prekraaja te onih o kojima ovisi primjena ovoga Zakona i propisa kojim je prekraaj propisan, 2. naziv prekraaja prema propisu kojim je propisan, 3. koja se kazna izri e ili druga mjera primjenjuje ili se prema odredbama ovoga Zakona oslobaa od kazne, 4. koja se zaatitna mjera primjenjuje i oduzima li se imovinska korist, 5. odluku o ura unavanju zadr~avanja i svakom liaenju slobode, 6. odluku o troakovima prekraajnog postupka te imovinskopravnom zahtjevu. (2) Ako je okrivljeniku izre ena nov ana kazna, u presudi e se odrediti rok njezina plaanja. Izrada i dostava pisane presude lanak 184. (1) Objavljena presuda mora se napisati i otpremiti u roku mjesec dana nakon objave. (2) Presudu potpisuju sudac i zapisni ar. (3) Ovjerovljeni prijepis presude dostavlja se strankama i sudionicima u postupku, osim ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije ( lanak 146. stavak 3. i 179. stavak 9.), a okrivljeniku, oateeniku tu~itelju i oateeniku ako ima pravo ~albe, dostavit e se i uputa o pravu na ~albu. (4) Pravomona presuda oateeniku e se dostaviti na njegov zahtjev. U postupku za prekraaj nasilja u obitelji, presuda e se uvijek dostaviti i oateeniku. Sadr~aj presude lanak 185. (1) Pisana presuda mora u potpunosti odgovarati presudi koja je objavljena. (2) Presuda mora imati uvod, izreku i obrazlo~enje, osim ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije. (3) Uvod presude sadr~i: naznaku da se presuda izri e u ime Republika Hrvatske, naziv suda, ime i prezime suca i zapisni ara, ime i prezime okrivljenika odnosno naziv okrivljene pravne osobe i s njom izjedna enog subjekta, prekraaj za koji se tereti optu~nim prijedlogom i je li bio nazo an glavnoj raspravi, dan glavne rasprave i je li bila javna, naznaku tu~itelja, ime branitelja, zakonskog zastupnika i opunomoenika koji su bili nazo ni na glavnoj raspravi te dan objave presude. (4) Izreka presude sadr~i: osobne podatke okrivljenika, odluku kojom se okrivljenik proglaaava krivim za prekraaj za koji je optu~en ili kojom se oslobaa od optu~be za to djelo ili kojom se optu~ba odbija. (5) Ako je okrivljenik proglaaen krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke navedene u lanku 183. ovoga Zakona, a ako je osloboen optu~be ili je optu~ba odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optu~en i odluku o troakovima prekraajnog postupka te o imovinskopravnom zahtjevu ako je bio postavljen. (6) U slu aju stjecaja prekraaja sud e u izreku presude unijeti kazne utvrene za svaki pojedini prekraaj, a nakon toga kaznu koja je izre ena za sve prekraaje u stjecaju. (7) U obrazlo~enju presude sud e iznijeti kratko razloge za svaku to ku presude tako ato e: izlo~iti nesporne injenice, koje sporne injenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturje nih dokaza, zaato nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zaato nije neposredno ispitan svjedok ili vjeatak, kojim se razlozima vodio pri rjeaavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrivanju postoji li prekraaj i krivnja okrivljenika, o primjeni odreenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekraaju na okrivljenika i njegovo djelo. (8) Ako je okrivljeniku izre ena kazna, u obrazlo~enju e se kratko navesti okolnosti koje je sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Posebno e dati razloge za ubla~avanje kazne, ili izricanje stro~e propisane kazne, ili osloboenje od kazne, ili primjenu mjere upozorenja, za primjenu zaatitne mjere i oduzimanje imovinske koristi. Za izre enu nov anu kaznu treba izlo~iti osobne i imovinske prilike okrivljenika. (9) Ako se okrivljenik oslobaa optu~be, u obrazlo~enju e se navesti iz kojih se razloga navedenih u lanku 183. stavku 2. ovoga Zakona to ini. (10) U obrazlo~enju presude kojom se optu~ba odbija sud se nee upuatati u ocjenu glavne stvari, nego e se ograni iti samo na razloge za odbijanje optu~be. Ispravak presude lanak 186. (1) Pogreake u imenima i brojevima te druge o ite pogreake u pisanju i ra unanju, nedostatke u obliku i nesuglasnosti napisane presude i druge odluke s izvornikom ispravit e, posebnim rjeaenjem, sudac na zahtjev stranaka ili po slu~benoj du~nosti. (2) Ako postoji nesuglasje izmeu napisane presude i druge odluke i njezina izvornika glede podataka iz lanka 183. stavka 1. to ke 1.do 4. i to ke 6. ovoga Zakona, rjeaenje o ispravku dostavit e se onima kojima je prije toga dostavljena presuda ili druga odluka. (3) Drugostupanjska presuda mo~e se ispraviti samo zbog o itih pogreaaka u imenima i brojevima te drugih o itih pogreaaka u pisanju i ra unanju, a otpravljena presuda i njezin ispravak proizvodi pravni u inak prema strankama i treim osobama. (4) Ako se ispravkom mijenja pravni polo~aj okrivljenika, rjeaenje o ispravku presude ili druge odluke dostavit e se svim kojima je presuda ili druga odluka dostavljena i koji imaju pravo ~albe ili drugog pravnog sredstva. U tom slu aju ovlaatenicima prava na ~albu ili drugo pravno sredstvo te e novi rok za podnoaenje ~albe ili drugog pravnog sredstva. Glava dvadesetpeta (XXV.) PREKR`AJNI POSTUPAK PRED TIJELIMA DR}AVNE UPRAVE Primjena propisa o voenju postupka lanak 187. Tijela dr~avne uprave stvarno nadle~na za voenje prvostupanjskog prekraajnog postupka vode postupak prema postupovnim odredbama ovoga Zakona koje se odnose na prekraajne sudove, osim ako odredbama ove glave nije neato druk ije propisano. Pokretanje prekraajnog postupka lanak 188. Tijela dr~avne uprave vode prekraajni postupak po slu~benoj du~nosti, ili na temelju optu~nog prijedloga ovlaatenog tu~itelja. Voenje postupka lanak 189. (1) U tijelu dr~avne uprave prekraajni postupak provodi, odluku o prekraaju i druge odluke donosi voditelj postupka pojedinac, osim ako zakonom nije odreeno da postupak provodi vijee. (2) Vijee iz stavka 1. ovoga lanka mo~e ovlastiti lana vijea za voenje postupka i donoaenje odluka tijekom postupka, osim donoaenja odluke o prekraaju. (3) Za voditelja postupka i predsjednika vijea mo~e se imenovati osoba koja je diplomirani pravnik s polo~enim pravosudnim ispitom. (4) Imenovanje iz stavka 3. ovoga lanka obavlja se prema ustrojstvenom zakonu za nadle~no tijelo dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak. (5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga lanka ne odnose se na tijela dr~avne uprave koja prilikom provoenja nadzora izdaju prekraajni nalog (ne vode prekraajni postupak). (6) Kada je u ovom Zakonu odreeno da odluku u tijeku postupka donosi predsjednik nadle~nog prekraajnog suda, odnosno Visokog prekraajnog suda Republike Hrvatske ili Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske, u tijelu dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak istu odluku donosi elnik nadle~nog tijela dr~avne uprave, odnosno ministar nadle~an za to tijelo dr~avne uprave. (7) Ako se u prekraajnom postupku pred tijelom dr~avne uprave steknu uvjeti za odreivanje, odnosno produljenje zadr~avanja okrivljenika prema uvjetima lanka 135. i 136. ovoga Zakona, tijelo dr~avne uprave e o tome zatra~iti donoaenje odluke od nadle~nog prekraajnog suda. Tijelo dr~avne uprave mo~e radi donoaenja odluke o tome narediti dovoenje okrivljenika tome sudu. Odluka o prekraaju lanak 190. (1) Tijelo dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak, rjeaenjem o prekraaju obustavlja prekraajni postupak ili okrivljenika proglaaava krivim. (2) U slu ajevima iz lanka 181. i 182. ovoga Zakona, protiv okrivljenika se rjeaenjem o prekraaju obustavlja prekraajni postupak. (3) Ako ovim Zakonom nije druk ije odreeno, rjeaenje o prekraaju kojim se okrivljenik proglaaava krivim ima odgovarajue sadr~aj prema lanku 183. ovoga Zakona. (4) U uvodu rjeaenja o prekraaju nazna uje se Republika Hrvatska. (5) Ako je rjeaenjem o prekraaju okrivljeniku izre ena nov ana kazna, u rjeaenju e se odrediti rok njezina plaanja. Glava dvadesetaesta (XXVI.) REDOVITI PRAVNI LIJEKOVI 1. }ALBA PROTIV PRESUDE PRVOSTUPANJSKOG SUDA Ope odredbe lanak 191. (1) Ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije, protiv presude prvostupanjskog suda ovlaatene osobe mogu podnijeti ~albu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. (2) Ako je presuda dostavljena i okrivljeniku i njegovu branitelju ali u razli ite dane, ~albeni rok ra unat e se od kasnijeg dana. (3) Pravodobno podnesena ~alba ovlaatene osobe odgaa izvraenje presude. (4) Odredbe o ~albi protiv presude prvostupanjskog suda smisleno e se primijeniti na ~albu protiv rjeaenja o prekraaju prvostupanjskog tijela dr~avne uprave ( lanak 190.). Ovlaatenici prava na ~albu lanak 192. (1) }albu protiv prvostupanjske presude mogu podnijeti stranke, branitelj i oateenik. (2) U korist okrivljenika ~albu mogu podnijeti i njegov bra ni i izvanbra ni drug, srodnik u uspravnoj liniji, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i udomljenik. }albeni rok i u tom slu aju te e prema lanku 191. stavku 1. ovoga Zakona. (3) Tu~itelj mo~e podnijeti ~albu i na atetu i u korist okrivljenika. (4) Oateenik mo~e pobijati presudu samo zbog odluke o troakovima prekraajnog postupka. (5) }albu mo~e podnijeti i onaj kome je oduzeta imovinska korist pribavljena prekraajem. (6) Branitelj okrivljenika i osobe iz stavka 2. ovoga lanka mogu podnijeti ~albu i bez posebne ovlasti okrivljenika, ali ne i protiv njegove volje. Sadr~aj ~albe lanak 193. (1) }alba treba sadr~avati: 1. oznaku presude protiv koje se podnosi, 2. osnove za pobijanje presude, 3. obrazlo~enje ~albe, 4. prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomi no ukine ili preina i, 5. Ime i prezime podnositelja ~albe i njegov potpis (2) Sud e odbaciti ~albu za koju ne mo~e utvrditi na koju se presudu odnosi ili tko je podnositelj. (3) Ako ~alba ne sadr~i potpis podnositelja, pozvat e se podnositelj da je potpiae u roku od 8 dana, a ako to ne u ini, ~alba e se odbaciti. (4) }albu koja ne sadr~i druge podatke iz stavka 1. ovoga lanka sud e uzeti u razmatranje. (5) U ~albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi samo ako te injenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj ~albe za njih nije znao. Osnove zbog kojih se presuda mo~e pobijati lanak 194. Presuda se mo~e pobijati zbog: 1. bitne povrede odredaba prekraajnog postupka, 2. povrede materijalnog prekraajnog prava, 3. pogreano ili nepotpuno utvrenog injeni nog stanja, 4. odluke o prekraajnopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, troakovima prekraajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu. Bitne povrede odredaba prekraajnog postupka lanak 195. (1) Bitna povreda odredaba prekraajnog postupka postoji: 1. ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac koji nije sudjelovao u voenju postupka odnosno na glavnoj raspravi, osim ako je raspravu ili postupak sukladno zakonu vodio suda ki savjetnik, ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja, 2. ako je na glavnoj raspravi odnosno u voenju postupka sudjelovao sudac koji se morao izuzeti ( lanak 104. stavak 1.), 3. ako je odr~ana glavna rasprava ili postupak proveden bez sudjelovanja stranaka i sudionika u postupku protivno odredbama ovoga Zakona, 4. ako je okrivljeniku, branitelju, oateeniku tu~itelju protivno njegovu zahtjevu uskraeno da se na glavnoj raspravi slu~i svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave, 5. ako je protivno Zakonu donesena odluka o isklju enju javnosti s glavne rasprave, 6. ako je sud povrijedio propise prekraajnog postupka o pitanju postoji li optu~ni prijedlog ovlaatenog tu~itelja ili je optu~ni prijedlog prekora en, 7. ako je odluku donio sud koji zbog stvarne nenadle~nosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je sud nepravilno presudom obustavio prekraajni postupak zbog stvarne nenadle~nosti, 8. ako sud svojom presudom nije potpuno rijeaio predmet optu~be, 9. ako je presudom povrijeena odredba lanka 202. stavka 4. ovoga Zakona, 10. ako se presuda temelji na dokazu iz lanka 90. ovoga Zakona, 11. ako je izreka presude nerazumljiva, proturje na sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlu nim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturje ni, ili ako o odlu nim injenicama postoji znatna proturje nost izmeu onoga ato se navodi u razlozima presude o sadr~aju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. (2) Bitna povreda odredaba prekraajnog postupka postoji i ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno tijekom postupka ili pri donoaenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovoga Zakona ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu. Povrede odredaba materijalnog prekraajnog prava lanak 196. Povreda materijalnog prekraajnog prava postoji ako je zakon ili na njemu utemeljen propis povrijeen u pitanju: 1. je li djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak prekraaj, 2. ima li okolnosti koje isklju uju krivnju, 3. ima li okolnosti koje isklju uju prekraajni progon a osobito je li nastupila zastara prekraajnog progona ili je stvar ve pravomono presuena, 4. je li glede prekraaja koji je predmet optu~be primijenjen propis koji se ne mo~e primijeniti, 5. je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili opomeni odnosno odlukom o zaatitnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekora ena ovlast koju sud ima po zakonu, 6. jesu li povrijeene odredbe o ura unavanju uhienja, zadr~avanja i izdr~ane kazne. Pogreano ili nepotpuno utvreno injeni no stanje lanak 197. (1) Presuda se mo~e pobijati zbog pogreano ili nepotpuno utvrenoga injeni nog stanja. (2) Pogreano utvreno injeni no stanje postoji ako je sud kakvu odlu nu injenicu pogreano utvrdio, odnosno kad sadr~aj isprava, zapisnika o izvedenim dokazima ili tehni kih snimki ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost ili pouzdanost utvrenja odlu ne injenice. (3) Nepotpuno utvreno injeni no stanje postoji ako kakva odlu na injenica nije utvrena. Odluka o prekraajnopravnim sankcijama i drugim pitanjima lanak 198. (1) Presuda se mo~e pobijati zbog odluke o kazni, uvjetnoj osudi i opomeni kad tom odlukom nije prekora ena zakonska ovlast ( lanak 196. to ka 5.), ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utje u na to da kazna bude vea ili manja, i zbog toga ato je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ubla~avanju kazne, o oslobaanju od kazne, o uvjetnoj osudi ili opomeni iako su za to postojali zakonski uvjeti. (2) Odluka o zaatitnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi mo~e se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz lanka 196. to ke 5. ovoga Zakona, ali je sud nepravilno donio tu odluku ili nije izrekao zaatitnu mjeru, odnosno oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uvjeti. Zbog istih razloga mo~e se pobijati odluka o troakovima prekraajnog postupka. (3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu mo~e se pobijati kad je sud o tom pitanju donio odluku protivno zakonu ili ako je ta odluka neosnovana. Postupak o ~albi lanak 199. (1) }alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud. (2) Nepravodobnu i nedopuatenu ~albu odbacit e rjeaenjem sudac prvostupanjskog suda. (3) Pravo ~albe protiv rjeaenja iz stavka 2. ovoga lanka ima onaj kome je ~alba odba ena. Dostava ~albe sa spisima drugostupanjskom sudu lanak 200. (1) Kad spisi povodom ~albe stignu drugostupanjskom sudu, ako se radi o prekraajnom postupku koji se vodi na zahtjev dr~avnog odvjetnika, dostavit e se spis nadle~nomu dr~avnom odvjetniku, koji ih je du~an razgledati i bez odgode vratiti sudu. (2) Nakon ato spis stigne u drugostupanjski sud, dodijelit e se sucu izvjestitelju. On mo~e od prvostupanjskog suda pribaviti izvjeae o povredama odredbi prekraajnog postupka i materijalnog prekraajnog prava, te na odgovarajui na in provjeriti navode ~albe, pribaviti potrebna izvjeaa i spise. (3) Ako sudac izvjestitelj utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici ili dijelovi zapisnika predvieni u lanku 121. stavku 1. ovoga Zakona, donijet e rjeaenje o njihovu izdvajanju u poseban zatvoreni omot i ostavit u spisu. Sjednica vijea lanak 201. (1) Nakon ato je sudac izvjestitelj postupio prema lanku 200. ovoga Zakona i pripremio izvjeae o predmetu, odredit e se vrijeme i mjesto odr~avanja sjednice vijea. (2) Ako se radi o ~albi na presudu kojom je okrivljeniku izre ena kazna zatvora, o sjednici vijea izvijestit e se onaj okrivljenik i njegov branitelj (ako ga ima), koji je u roku predvienom za ~albu zahtijevao da bude izvijeaten o sjednici, a ako se postupak vodi na zahtjev dr~avnog odvjetnika o sjednici vijea izvijestit e se i dr~avni odvjetnik. Sudac izvjestitelj ili vijee mo~e, u ovom slu aju, odlu iti da se o sjednici vijea izvijeste okrivljenik i njegov branitelj i kad nije zahtijevao da se izvijesti o sjednici vijea, ako bi njihova nazo nost bila korisna za razjaanjenje stvari. (3) Ako je u slu aju iz stavka 2. ovoga lanka okrivljenik u zadr~avanju, pritvoru ili na izdr~avanju kazne, osigurat e se njegova nazo nost na sjednici vijea samo ako sudac izvjestitelj ili vijee smatraju to svrhovitim. (4) Sjednica vijea po inje izvjeaem suca izvjestitelja o stanju stvari. Vijee mo~e od stranaka koje su nazo ne na sjednici zatra~iti potrebna objaanjenja u svezi sa ~albenim navodima. Stranke mogu predlo~iti da se radi dopune izvjeaa pro itaju pojedini spisi i mogu, uz dopuatenje predsjednika vijea, dati potrebna objaanjenja za svoje stavove iz ~albe, ne ponavljajui ono ato je sadr~ano u izvjeau. (5) Sjednica se mo~e odr~ati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno izvijeatene. Ako okrivljenik nije obavijeaten za to ato nije izvijestio sud o promjeni boraviata ili stana, mo~e se odr~ati sjednica vijea iako on o sjednici nije bio izvijeaten. (6) Zapisnik o sjednici vijea odr~anoj prema stavku 2. ovoga lanka, priklju uje se spisima prvostupanjskog i drugostupanjskog suda. Granice ispitivanja prvostupanjske presude i neka ograni enja lanak 202. (1) Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija ~albom i to iz osnova i razloga koje ~alitelj navodi u ~albi. U dijelu u kojemu po ~albi ispituje presudu, sud po slu~benoj du~nosti ispituje i jesu li presudom na atetu okrivljenika povrijeene odredbe prekraajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekraajnog progona. (2) U povodu ~albe tu~itelja mo~e se prvostupanjska presuda ukinuti ili preina iti i u korist okrivljenika. (3) Na povredu iz lanka 195. stavka 1. to ke 2. ovoga Zakona ~alitelj se mo~e pozvati u ~albi samo ako tu povredu nije mogao iznijeti u tijeku glavne rasprave ili postupka, ili je iznio, ali ju prvostupanjski sud nije uzeo u obzir. (4) Ako je podnesena samo u korist okrivljenika ~alba, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu atetu. (5) U korist okrivljenika podnesena ~alba zbog pogreano ili nepotpuno utvrenog injeni nog stanja ili zbog povrede materijalnog prekraajnog prava sadr~i u sebi i ~albu zbog odluke o prekraajnopravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi. (6) Ako drugostupanjski sud u povodu bilo ije ~albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenika od koristi i za kojeg od suokrivljenika koji nije podnio ~albu ili je nije podnio u tom smislu, postupit e po slu~benoj du~nosti kao da takva ~alba postoji, osim ako se protiv ~alitelja presudom odbija optu~ba zbog nastupanja zastare prekraajnog progona. Odluke drugostupanjskog suda o ~albi lanak 203. (1) Drugostupanjski sud mo~e u sjednici vijea rjeaenjem odbaciti ~albu kao nepravodobnu ili nedopuatenu, ili presudom odbiti ~albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ili rjeaenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i dostaviti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje i odluku, ili presudom preina iti prvostupanjsku presudu. (2) O svim ~albama protiv iste presude drugostupanjski sud odlu uje jednom odlukom. Odbacivanje ~albe lanak 204. (1) }alba e se odbaciti rjeaenjem kao nepravodobna ako se utvrdi da je podnesena nakon zakonskog roka. (2) }alba e se odbaciti rjeaenjem kao nedopuatena ako se: 1. utvrdi da je ~albu podnijela osoba koja nije ovlaatena na podnoaenje ~albe, 2. utvrdi da je ~albu podnijela osoba koja se odrekla prava na podnoaenje ~albe ili se prema ovome Zakonu smatra da se odrekla tog prava, 3. utvrdi da je podnositelj odustao od podnesene ~albe ili se prema ovome Zakonu smatra da je odustao od podnesene ~albe, 4. utvrdi da ~alba po zakonu nije dopuatena. Odbijanje ~albe lanak 205. Drugostupanjski e sud presudom odbiti ~albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. Ukidanje prvostupanjske presude lanak 206. (1) Drugostupanjski e sud, prihvaajui ~albu osnovanom, rjeaenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i dostaviti predmet na ponovno suenje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekraajnog postupka, osim slu ajeva iz lanka 207. stavka 1. ovoga Zakona, ili ako smatra da zbog pogreano ili nepotpuno utvrenog injeni nog stanja treba nalo~iti novu glavnu raspravu ili postupak pred prvostupanjskim sudom. (2) Drugostupanjski sud mo~e nalo~iti da se nova glavna rasprava odnosno postupak pred prvostupanjskim sudom odr~i pred drugim sucem. (3) Drugostupanjski sud mo~e i samo djelomi no ukinuti prvostupanjsku presudu ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez atete za pravilno suenje. Preina avanje prvostupanjske presude lanak 207. Drugostupanjski e sud, prihvaajui ~albu presudom preina iti prvostupanjsku presudu ako utvreno injeni no stanje iz izreke prvostupanjske presude prihvati pravilnim i potpuno utvrenim i da se s obzirom na to utvreno injeni no stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti druk ija presuda, a prema stanju stvari i u slu aju povreda iz lanka 195. stavka 1. to ke 6. i 9. ovoga Zakona. Obrazlo~enje drugostupanjske presude i rjeaenja lanak 208. (1) U obrazlo~enju presude, odnosno rjeaenja drugostupanjski sud treba u bitnome ocijeniti ~albene navode i iznijeti povrede zakona koje je uzeo u obzir. (2) Kad se prvostupanjsko presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba prekraajnog postupka, u obrazlo~enju treba navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se povrede sastoje. (3) Kad se prvostupanjsko presuda ukida zbog pogreano ili nepotpuno utvrenoga injeni nog stanja, navest e se u emu su nedostaci u utvrivanju injeni nog stanja, posebice u odlu ivanju o prijedlozima stranaka da se pribave i izvedu pojedini dokazi, odnosno zaato su novi dokazi i injenice va~ni za donoaenje pravilne odluke. Dostavljanje spisa prvostupanjskom sudu lanak 209. (1) Drugostupanjski e sud vratiti sve spise prvostupanjskom sudu s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama. (2) Ako je okrivljenik u zadr~avanju, drugostupanjski je sud du~an svoju odluku sa spisima dostaviti prvostupanjskom sudu ~urno. Ponovno suenje i odlu ivanje prvostupanjskog suda lanak 210. (1) Prvostupanjski sud kojem je predmet dostavljen na ponovno suenje uzet e za osnovu prijaanji optu~ni prijedlog. Ako je prvostupanjska presuda djelomi no ukinuta, taj e sud za osnovu uzeti samo onaj dio optu~nog prijedloga koji se odnosi na ukinuti dio presude. (2) Na novoj glavnoj raspravi odnosno u postupku stranke mogu isticati nove injenice i iznositi nove dokaze. (3) Prvostupanjski je sud du~an izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svojoj odluci. (4) Pri izricanju nove presude prvostupanjski je sud vezan zabranom iz lanka 202. stavka 4. ovoga Zakona. 2. }ALBA PROTIV RJE`ENJA I PRAVNO SREDSTVO PROTIV NAREDBE }alba protiv rjeaenja lanak 211. (1) Protiv rjeaenja prvostupanjskog suda donesenog prije, u tijeku i nakon provedenog postupka stranke i osobe ija su prava povrijeena mogu uvijek podnijeti ~albu kad ovim Zakonom nije propisano da ~alba nije dopuatena. }alba se podnosi sudu koji je donio rjeaenje u roku tri dana od dana dostave rjeaenja, osim ako ovim Zakonom nije odreen drugi rok. }alba odgaa izvraenje rjeaenja osim ako ovim Zakonom nije druk ije odreeno. (2) Rjeaavajui o ~albi, drugostupanjski sud mo~e rjeaenjem odbaciti ~albu kao nepravodobnu ili kao nedopuatenu, odbiti ~albu kao neosnovanu ili prihvatiti ~albu i rjeaenje preina iti ili ukinuti i prema potrebi predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno odlu ivanje. (3) Na postupak o ~albi protiv rjeaenja e se odgovarajue primijenjivati odredbe lanka 179. stavka 7. i 8., lanka 191., lanka 193. do 199. i lanka 202. stavka 6. ovoga Zakona. Pravno sredstvo protiv naredbe lanak 212. Ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije, protiv naredbe nije dopuatena ~alba ili drugo pravno sredstvo. Glava dvadesetsedma (XXVII.) IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI 1. OBNOVA PREKR`AJNOG POSTUPKA Obnova prekraajnog postupka na atetu okrivljenika lanak 213. (1) Prekraajni se postupak mo~e ponovno provesti na zahtjev ovlaatenog tu~itelja ako je: 1. optu~ni prijedlog pravomono odba en zato ato nije bilo ovlaatenog tu~itelja, 2. optu~ni prijedlog pravomono odba en iz razloga predvienog lankom 239. stavkom 6. ovoga Zakona, 3. prekraajni postupak pravomono obustavljen jer nije bilo ovlaatenog tu~itelja, 4. optu~ba pravomono odbijena jer nije bilo ovlaatenog tu~itelja. (2) Prekraajni se postupak mo~e ponovno provesti, na temelju ispravljenog ili dopunjenog optu~nog prijedloga, ako je pravomonim rjeaenjem odba en optu~ni prijedlog zbog neurednosti ili nepotpunosti. (3) Ako je pravomonom presudom odbijena optu~ba zbog toga ato je okrivljenik nakon po injenog prekraaja obolio od kakve trajne duaevne bolesti, postupak e se na zahtjev ovlaatenog tu~itelja nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih je donesena navedena odluka. (4) Ako ovlaateni tu~itelj iz lanka 109. stavka 1. to ke 1. do 3. ovoga Zakona nije u propisanom roku pokrenuo prekraajni postupak ili je tijekom postupka odustao od optu~nog prijedloga i stoga je pravomonom presudom odbijena optu~ba, a oateenik nije pokrenuo postupak, prekraajni se postupak mo~e obnoviti ako se doka~e da postupak nije pokrenut odnosno do odustanka od optu~nog prijedloga je doalo zbog kaznenog djela zlouporabe slu~benog polo~aja odgovorne osobe za to u tijelu ovlaatenog tu~itelja. Glede dokazivanja kaznenog djela primijenit e se odredba lanka 214. stavka 2. ovoga Zakona. (5) U slu aju iz stavka 4. ovoga lanka, rokovi zastare teku od dana kada su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje prekraajnog postupka. Obnova prekraajnog postupka u korist osuenika lanak 214. (1) Prekraajni se postupak zavraen pravomonom presudom ili drugom odlukom o prekraaju mo~e obnoviti u korist osuenika: 1. ako se doka~e da je presuda ili druga odluka utemeljena na la~noj ispravi ili na la~nom iskazu svjedoka, vjeataka ili tuma a, 2. ako se doka~e da je do presude ili druge odluke doalo zbog kaznenog djela odgovorne osobe tu~itelja ili suca, 3. ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijaanjim dokazima prikladni da prouzro e osloboenje osuenika koji je bio osuen ili njegovu osudu po bla~em propisu, 4. ako je osuenik za isto djelo viae puta osuen ili ako je viae osuenika osueno zbog istog djela koje je mogao po initi samo jedan osuenik ili neki od njih. (2) U slu ajevima iz stavka 1. to ke 1. i 2. ovoga lanka mora se pravomonom presudom dokazati da su navedene osobe proglaaene krivim za doti na kaznena djela. Ako se postupak protiv tih osoba ne mo~e provesti zbog toga ato su umrle ili ato postoje okolnosti koje isklju uju kazneni progon, injenice iz stavka 1. to ke 1. i 2. ovoga lanka mogu se utvrditi i drugim dokazima. Ovlaatenici za podnoaenje zahtjeva, podnoaenje i odlu ivanje o zahtjevu lanak 215. (1) Zahtjev za obnovu prekraajnog postupka mogu podnijeti stranke, a nakon smrti osuenika i osobe iz lanka 192. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Zahtjev se mo~e podnijeti i nakon ato je prekraajnopravna sankcija izvraena i bez obzira na zastaru. (3) Zahtjev se podnosi prekraajnom sudu koji je sudio u prijaanjem postupku, koji i odlu uje o zahtjevu. (4) U zahtjevu se mora navesti po kojoj zakonskoj osnovi se tra~i obnova i kojim se dokazima potkrepljuju injenice na kojima se zahtjev temelji. Ako zahtjev ne sadr~i te podatke, sud e postupiti sukladno lanku 117. stavku 4. ovoga Zakona. (5) U rjeaavanju o zahtjevu ne mo~e sudjelovati sudac koji je sudjelovao u donoaenju prijaanje odluke. (6) Sud e rjeaenjem zahtjev odbaciti ako utvrdi: 1. da zahtjev ne sadr~i podatke iz stavka 4. ovoga lanka, 2. na temelju samog zahtjeva i spisa prijaanjeg postupka da je zahtjev podnijela neovlaatena osoba, 3. da nema zakonskih uvjeta za obnovu postupka, 4. da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev temelji ve bili izneseni u prijaanjem zahtjevu za obnovu postupka koji je odbijen pravomonim rjeaenjem suda, 5. da injenice i dokazi o ito nisu prikladni da se na temelju njih dopusti obnova. (7) Ako sud ne odbaci zahtjev prema stavku 6. ovoga lanka, dostavit e prijepis zahtjeva protivnoj stranci, koja ima pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, sudac e izvidjeti injenice i pribaviti dokaze na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev. (8) Nakon provedenih izvida sud e rjeaenjem odmah odlu iti o zahtjevu za obnovu postupka tako ato e zahtjev prihvatiti i dopustiti obnovu prekraajnog postupka ili e zahtjev odbiti ako novi dokazi nisu prikladni da dovedu do obnove prekraajnog postupka. (9) Ako sud ustanovi da razlozi iz kojih je dopustio obnovu postoje i za kojeg suokrivljenika koji nije podnio zahtjev, postupit e po slu~benoj du~nosti kao da takav zahtjev postoji. Novi postupak lanak 216. (1) Za novi postupak koji se vodi na temelju rjeaenja kojim je dopuatena obnova prekraajnog postupka va~e iste odredbe kao i za prvi postupak. U novom postupku sud nije vezan za rjeaenja donesena u prijaanjem postupku. (2) Ako se novi postupak obustavi do po etka glavne rasprave, sud e rjeaenjem o obustavi postupka ukinuti i prijaanju presudu. (3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izrei e da se prijaanja presuda djelomi no ili u cijelosti stavlja izvan snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud e okrivljeniku ura unati izdr~anu kaznu, a ako je obnova odreena samo za neko od djela za koja je osuenik bio osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 39. ovoga Zakona. (4) Sud je u novom postupku uvijek vezan zabranom propisanom u lanku 202. stavku 4. ovoga Zakona. 2. ZAHTJEV ZA IZVANREDNO UBLA}AVANJE KAZNE Dopustivost zahtjeva za izvanredno ubla~avanje kazne lanak 217. (1) Ubla~avanje pravomono izre ene kazne dopuateno je kad se nakon pravomonosti odluke o prekraaju kojom je osueniku izre ena kazna zatvora ili nov ana kazna u iznosu veem od deset tisua kuna za fizi ku osobu, iznosu veem od trideset tisua kuna za okrivljenika fizi ku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnoau i iznosu veem od pedeset tisua kuna za pravnu osobu pojave okolnosti kojih nije bilo kad se izricala odluka o prekraaju ili sud za njih nije znao, i ako su postojale, a one bi o ito dovele do bla~e osude. (2) Ne mo~e se podnijeti zahtjev za izvanredno ubla~avanje kazne nakon ato je kazna izvraena. Podnoaenje i ovlaatenici za podnoaenje zahtjeva za izvanredno ubla~avanje kazne lanak 218. (1) Zahtjev za izvanredno ubla~avanje kazne podnosi se prekraajnom sudu koji je donio u prvom stupnju odluku o prekraaju. (2) Zahtjev za izvanredno ubla~avanje kazne mogu podnijeti osuenik i njegovi srodnici koji su ovlaateni podnijeti ~albu protiv presude u njegovu korist. (3) Zahtjev za izvanredno ubla~avanje kazne ne zadr~ava izvraenje kazne, osim ako u slu aju kazne zatvora sudac prvostupanjskog suda iz opravdanih razloga ne nalo~i druk ije. (4) Podneseni zahtjev prvostupanjski sud bez odgode zajedno sa spisom predmeta dostavlja Visokom prekraajnom sudu Republike Hrvatske. Odlu ivanje o zahtjevu za izvanredno ubla~avanje kazne lanak 219. (1) O zahtjevu za izvanredno ubla~avanje kazne odlu uje Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske. (2) Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske e zahtjev odbaciti ako je nedopuaten, odnosno odbiti ako ustanovi da nije udovoljeno zakonskim uvjetima za izvanredno ubla~avanje kazne. Ako zahtjev prihvati, sud e rjeaenjem preina iti pravomonu odluku o prekraaju glede odluke o kazni. (3) Rjeaenje kojim je prihvatio zahtjev za izvanredno ubla~avanje kazne, sud e opozvati ako se doka~e da se rjeaenje temelji na la~noj ispravi ili na la~nom iskazu svjedoka ili vjeataka 3. ZAHTJEV ZA ZA`TITU ZAKONITOSTI Zahtjev za zaatitu zakonitosti i primjena Zakona o kaznenom postupku lanak 220. (1) Protiv pravomonih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravomonim odlukama dr~avni odvjetnik Republike Hrvatske mo~e podignuti zahtjev za zaatitu zakonitosti ako je povrijeen zakon. (2) Odredbe Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na podizanje zahtjeva za zaatitu zakonitosti i odlu ivanje o njemu na odgovarajui e se na in primijenjivati na zahtjev za zaatitu zakonitosti u prekraajnom postupku. (3) Dr~avni odvjetnik ne mora podii zahtjev za zaatitu zakonitosti ako smatra da je povrijeen zakon, ali da povreda zakona nije utjecala na pravilnost odluke i da se ne radi o pravnom pitanju va~nom za jedinstvenost sudske prakse ili zaatitu ljudskih prava. TREI DIOPOSEBNI POSTUPCI I OSTALE ODREDBE Glava dvadesetosma (XXVIII.) }URNI POSTUPAK Uvjeti za voenje ~urnog postupka lanak 221. (1) }urni se prekraajni postupak vodi: 1. za prekraaje za koje je kao jedina kazna propisana nov ana kazna do 10.000,00 za fizi ku osobu, nov ana kazna do 30.000,00 kuna za pravnu osobu i do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. 2. protiv maloljetnog po initelja prekraaja, 3. protiv uhienika ( lanak 134. stavak 4.), 4. protiv okrivljenika kojem je odreeno zadr~avanje ( lanak 135. stavak 1.), 5. protiv okrivljenika koji nema stalno prebivaliate ili boravak u Republici Hrvatskoj, 6. po prigovoru protiv obaveznog prekraajnog naloga, zbog poricanja prekraaja. (2) }urni se postupak mo~e na prijedlog tu~itelja provesti i za prekraaje kod kojih je propisana kazna vea od one navedene u stavku 1. to ki 1. ovoga lanka, ali u tom slu aju prekraajni sud ne mo~e izrei veu kaznu od one predviene u stavku 1. to ki 1. ovoga lanka. (3) Prekraajni postupak zapo et kao ~urni provest e se i pravomono dovrait kao ~urni postupak bez obzira da li i dalje postoje uvjeti za voenje ~urnog postupka iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Ako se istodobno vodi postupak protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, ~urni e se postupak provesti samo ako za voenje ~urnog postupka postoje uvjeti predvieni stavkom 1. to kom 1. ovoga lanka i za pravnu osobu i za odgovornu osmobu u pravnoj osobi. Ako se protiv odgovorne osobe treba provesti ~urni postupak na temelju stavka 1. to ke 3.  5. ovoga lanka, ~urni e se postupak provesti i protiv pravne i protiv odgovorne osobe. (5) Ako se istodobno vodi postupak protiv viae okrivljenika ~urni e se postupak provesti ako u odnosu na sve okrivljenike, odnosno na sve prekraaje, postoje uvjeti za voenje ~urnog postupka prema stavku 1. to ki 1. ovoga lanka. Ako se protiv nekog od okrivljenika treba provesti ~urni postupak na temelju stavka 1. to ke 3.  5. ovoga lanka, ~urni e se postupak provesti protiv svih okrivljenika. (6) Ako se istodobno vodi postupak protiv punoljetnog i maloljetnog po initelja prekraaja uvijek e se provesti ~urni postupak. (7) Ako se vodi postupak protiv okrivljenika koji je neki prekraaj po inio kao maloljetnik a neki kao punoljetna osoba provest e se ~urni postupak. Voenje ~urnog postupka i primjena ostalih odredbi ovoga Zakona lanak 222. (1) U voenju ~urnog prekraajnog postupka odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, osim ako odredbama ove glave nije ato druk ije odreeno. (2) U voenju ~urnog prekraajnog postupka provest e se pojedine radnje sukladno ovome Zakonu pri emu se ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o glavnoj raspravi, njezinom zakazivanju i voenju. (3) Sud sukladno odredbama ovoga Zakona poziva okrivljenika, svjedoke, vjeataka i ostale radi ispitivanja te kada na temelju tih dokaza i drugih dokaza u spisu ocijeni da je stanje stvari dovoljno razjaanjeno donosi odluku o prekraaju. (4) Tijekom postupka tu~itelj i drugi sudionici u postupku mogu sudjelovati u postupku na na in predvien ovim Zakonom. Glava dvadesetdeveta (XXIX.) POSTUPAK PREMA MALOLJETNIM PO INITELJIMA PREKR`AJA Ope odredbe lanak 223. (1) U postupku protiv maloljetnog po initelja prekraaja primjenjuju se odredbe ovoga Zakona, osim ako odredbama ove glave nije ato druk ije odreeno. (2) Ako ovim Zakonom nije druk ije odreeno, maloljetnog po initelja prekraaja mora se prije donoaenja odluke o prekraaju ispitati. (3) Pri ispitivanju maloljetnika i poduzimanju drugih radnji kojima je maloljetnik nazo an, postupat e se obazrivo, tako da, s obzirom na duaevnu razvijenost i osobna svojstva maloljetnika, voenje prekraajnog postupka ne ateti razvoju njegove li nosti. (4) Maloljetnika se poziva a i dostavljaju mu se druga pismena preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe hitnog postupanja ili drugih opravdanih okolnosti. (5) Sud izvjeauje centar za socijalnu skrb kad su u prekraajnom postupku utvrene injenice i okolnosti koje upuuju na potrebu poduzimanja mjera radi zaatite prava i dobrobiti maloljetnika. (6) U postupku prema maloljetnom po initelju prekraaja, uz ovlasti predviene ovim Zakonom, predstavnik centra za socijalnu skrb ima pravo upoznati se s tijekom postupka, u tijeku tog postupka stavljati prijedloge i upozoravati na injenice i dokaze koji su va~ni za donoaenje ispravne odluke. (7) O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku ovlaateni tu~itelj obavijestit e nadle~ni centar za socijalnu skrb. Ako je tu~itelj oateenik, obvezan je to u initi sud koji vodi postupak protiv maloljetnika. (8) Nitko ne mo~e biti osloboen du~nosti svjedo enja o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duaevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove li nosti i prilika u kojima ~ivi. (9) Tijela koja sudjeluju u postupku prema maloljetniku i druga tijela i ustanove od kojih se tra~e obavijesti, izvjeaa ili mialjenja du~na su najhitnije postupiti kako bi se postupak ato prije zavraio. (10) Bez odobrenja suda ne smije se objaviti tijek prekraajnog postupka prema maloljetniku niti odluka donesena u tom postupku. Objaviti se mo~e samo onaj dio postupka, odnosno samo onaj dio odluke za koji postoji odobrenje, ali se tada ne smije navesti ime maloljetnika i ostali podaci na temelju kojih bi se moglo zaklju iti o kojem je maloljetniku rije . (11) U postupku protiv maloljetnika uvijek je isklju ena javnost, a sud mo~e dopustiti nazo nost osoba koje se bave zaatitom i odgojem maloljetnika te znanstvenicima. (12) U postupku protiv maloljetnog po initelja prekraaja koji nema stalno prebivaliate ili boraviate u Republici Hrvatskoj nee se primijeniti odredbe stavaka 5.  7. ovoga lanka. Nadle~ni sud lanak 224. (1) Mjesno je nadle~an za postupak prema maloljetnom po initelju prekraaja sud njegova prebivaliata, a ako maloljetnik nema prebivaliata ili ono nije poznato  sud maloljetnikova boraviata. Postupak se mo~e provesti pred sudom boraviata maloljetnika koji ima prebivaliate ili pred sudom mjesta po injenja prekraaja ako je o ito da e se pred tim sudom lakae provesti postupak. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka se ne primijenjuje u slu aju iz lanka 225. stavka 1. (ako ne doe do razdvajanja postupka) i 2. ovoga Zakona. (3) U postupku protiv maloljetnog po initelja prekraaja koji nema stalno prebivaliate ili boraviate u Republici Hrvatskoj primijenit e se ope odredbe o nadle~nosti u prekraajnom postupku. Razdvojeni i jedinstveni postupak lanak 225. (1) Kad je maloljetnik sudjelovao u po injenju prekraaja zajedno s punoljetnom osobom, postupak prema njemu razdvojit e se i provesti samostalno, osim ako razdvajanje postupka nije nikako mogue bez atete za svestrano razjaanjenje stvari. Protiv rjeaenja o razdvajanju postupka i protiv rjeaenja o tome da se postupak nee razdvojiti nije dopuatena ~alba. (2) Kad je ista osoba po inila neki prekraaj kao maloljetnik a neki kao punoljetnik, provest e se jedinstveni postupak. Na elo svrhovitosti lanak 226. (1) Ako sud ustanovi da zapo injanje i voenje postupka ne bi bilo opravdano s obzirom na osobne okolnosti maloljetnika i po injeni prekraaj, odlu it e, bez obzira na dokaze koji stoje protiv maloljetnika, da postupak ne zapo ne ili da se zapo eti postupak obustavi. (2) Ako ovlaateni tu~itelj iz lanka 109. stavka 1. to ke 1. do 3. ovoga Zakona ustanovi da postoje okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka, ovlaaten je odlu iti da ne pokrene prekraajni postupak, time da e upozoriti maloljetnika na njegovo djelo i o tome upoznati maloljetnikova roditelja, posvojitelja, skrbnika i druge osobe koje skrbe za njega. Odluke u postupku protiv maloljetnih po initelja prekraaja lanak 227. (1) Presudom se u obliku predvienom za osuujuu presudu maloljetnom po initelju prekraaja izri e kazna. (2) Rjeaenjem se obustavlja postupak protiv maloljetnog po initelja prekraaja: 1. u slu ajevima kada sud donosi presudu prema lanku 181. i 182. ovoga Zakona, 2. kada sud ustanovi da nije svrhovito izrei maloljetnom po initelju prekraaja ni kaznu ni primijeniti odgojnu mjeru ( lanak 226 stavak 1.), (3) Rjeaenjem se maloljetnom po initelju prekraaja primjenjuje odgojna mjera. U izreci tog rjeaenja se navodi samo koja se mjera primjenjuje, ali se maloljetni po initelj ne proglaaava krivim za prekraaj koji mu se stavlja na teret. U obrazlo~enju rjeaenja navest e se opis prekraaja i okolnosti koje opravdavaju primjenu odgojne mjere koja je primijenjena. (4) Maloljetnog po initelja prekraaja mo~e se obvezati na plaanje troakova prekraajnog postupka i ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako ima vlastite prihode ili imovinu. (5) Protiv rjeaenja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka ~alba se podnosi u roku od osam dana. Glava trideseta (XXX.) PREKR`AJNI NALOG 1. OPE ODREDBE Opi uvjeti izdavanja prekraajnog naloga lanak 228. (1) Prekraajni nalog kao posebna odluka o prekraaju mo~e se izdati: 1. prije pokretanja prekraajnog postupka, 2. nakon pokretanja prekraajnog postupka, bez provoenja glavne rasprave odnosno postupka. (2) Prekraajni se nalog mo~e izdati samo protiv punoljetnog po initelja prekraaja. (3) Ako ovim Zakonom nije odreeno druk ije, prekraajnim se nalogom mo~e, prema uvjetima ovoga Zakona, izrei odnosno primijeniti svaka od propisanih prekraajnopravnih sankcija za punoljetne po initelje prekraaja, oduzimanje imovinske koristi, odrediti naknada pauaalne svote troakova za izdavanje prekraajnog naloga i troakovi nastali utvrivanjem prekraaja upotrebom tehni kih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjeata enja. (4) Prekraajnim se nalogom ne mo~e izrei kazna zatvora ni zaatitne mjere, osim oduzimanje predmeta i zabrana upravljanja motornim vozilom. (5) U postupku za izdavanje prekraajnog naloga na odgovarajui se na in primjenjuju ostale odredbe ovoga Zakona ako odredbama o postupku za izdavanje prekraajnog naloga nije neato druk ije odreeno. Ovlaatenici za izdavanje prekraajnog naloga lanak 229. (1) Prema uvjetima ovoga Zakona, prekraajni su nalog ovlaateni izdati: 1. sud, 2. tijelo dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak, 3. ovlaateni tu~itelji iz lanka 109. stavka 1. to ke 1. i 2. ovoga Zakona te dr~avne agencije osniva  kojih je Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. (2) Ako je optu~ni prijedlog podnio tu~itelj oateenik, sud i tijelo dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak mogu izdati prekraajni nalog samo na njegov prijedlog. 2. PREKR`AJNI NALOG POJEDINIH OVLA`TENIKA Sud lanak 230. Sud mo~e izdati prekraajni nalog ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti: 1. da je ovlaateni tu~itelj iz lanka 109. stavka 1. to ke 1., 2., 3. i 4. (u slu aju iz lanka 229. stavka 2.) ovoga Zakona podnio optu~ni prijedlog, 2. da sud nije donio rjeaenje sukladno lanku 161. stavku 1. i 4. ovoga Zakona, 3. da je prekraaj iz optu~nog prijedloga utvren: a) neposrednim opa~anjem ili obavljenim nadzorom ovlaatene osobe tu~itelja koja je o tome sa inila slu~benu biljeaku ili zapisnik, ili b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, uklju ivai i zapisnik o o evidu nadle~nog tijela; ili c) upotrebom propisanih tehni kih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjeata enja. Tijelo dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak lanak 231. Tijelo dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak mo~e izdati prekraajni nalog ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti: 1. da je ovlaateni tu~itelj iz lanka 109. stavka 1. to ke 1., 2., 3. i 4. (u slu aju iz lanka 229. stavka 2.) ovoga Zakona podnio optu~ni prijedlog, ili je zaprimilo prijavu o po injenju prekraaja, 2. da nije donijelo rjeaenje prema lanku 161. stavku 1. i 4. ovoga Zakona, 3. da je prekraaj iz optu~nog prijedloga ili prijave utvren: a) neposrednim opa~anjem ili obavljenim nadzorom ovlaatene slu~bene osobe tu~itelja ili samoga tijela dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak koja je o tome sa inila slu~benu biljeaku ili zapisnik, ili b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, uklju ivai i zapisnik o o evidu nadle~nog tijela; ili c) upotrebom propisanih tehni kih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjeata enja. Dr~avni odvjetnik lanak 232. Dr~avni odvjetnik mo~e izdati prekraajni nalog ako je prekraaj iz prijave o prekraaju utvren: 1. neposrednim opa~anjem ili obavljenim nadzorom ovlaatene osobe tijela koje je podnijelo prijavu o prekraaju i o tome sa inilo slu~benu biljeaku ili zapisnik, ili 2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, uklju ivai i zapisnik o o evidu nadle~nog tijela, ili 3. upotrebom propisanih tehni kih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjeata enja. Tijela dr~avne uprave i dr~avne agencije kao ovlaateni tu~itelji lanak 233. (1) Tijela dr~avne uprave kao ovlaateni tu~itelji mogu izdati prekraajni nalog ako su utvrdili prekraaj: 1. neposrednim opa~anjem ili obavljenim nadzorom njihovih ovlaatenih slu~benih osoba pri obavljanju inspekcijskog ili drugog nadzora iz njihove nadle~nosti, koje su o tome sa inile slu~benu biljeaku ili zapisnik, ili 2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, uklju ivai i zapisnik o o evidu nadle~nog tijela, ili 3. upotrebom propisanih tehni kih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjeata enja. (2) Odredbe ovoga Zakona o tijelima dr~avne uprave kao ovlaatenicima za izdavanje prekraajnog naloga u svemu se primjenjuju i na dr~avne agencije iz lanka 229. stavka 1. to ke 3. ovoga Zakona. 3. SADR}AJ I POSTUPAK IZDAVANJA I PRIGOVOR PROTIV PREKR`AJNOG NALOGA Sadr~aj prekraajnog naloga i njegova dostava lanak 234. (1) Prekraajni se nalog u pisanom obliku izdaje sadr~ajno odgovarajuom primjenom odredbi lanka 183. i 185. ovoga Zakona, ako odredbama ovoga lanka nije neato druk ije odreeno. (2) U obrazlo~enju prekraajnog naloga e se ukratko navesti samo dokazi, i ovim Zakonom drugi uvjeti predvieni, koji opravdavaju njegovo izdavanje. (3) Prekraajni nalog sud dostavlja okrivljeniku, njegovu branitelju ako ga ima i tu~itelju, a tijelo dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak okrivljeniku, njegovu branitelju ako ga ima i tu~itelju ako se postupak vodi na zahtjev ovlaatenog tu~itelja. (4) Ostali ovlaateni izdavatelji prekraajnog naloga dostavljaju prekraajni nalog okrivljeniku. Prigovor protiv prekraajnog naloga lanak 235. (1) Protiv prekraajnog naloga mogu u roku od osam dana izdavatelju podnijeti prigovor: 1. okrivljenik, 2. branitelj, 3. osobe iz lanka 192. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Okrivljenik se mo~e odrei prava na podnoaenje prigovora protiv prekraajnog naloga, a od pravodobno podnesenog prigovora mo~e odustati do zapo injanja prekraajnog postupka i prije nego je prekraajni nalog stavljen izvan snage. (3) Odricanje od prava na podnoaenje prigovora i odustanak od ve podnesenog su neopozivi. (4) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoaenje prigovora dopustit e se povrat u prijaanje stanje. Na odlu ivanje o molbi za povrat u prijaanje stanje primijenit e se o tome odredbe ovoga Zakona o molbi za povrat u prijaanje stanje zbog propuatanja roka za podnoaenje ~albe protiv presude. Sadr~aj prigovora lanak 236. (1) Prigovor sadr~i: 1. naznaku prekraajnog naloga protiv kojeg se podnosi i tijela kojem se podnosi, 2. ime i prezime podnositelja i njegov potpis, 3. osnov zbog kojeg se prigovor podnosi, 4. obrazlo~enje, ako se prigovor podnosi samo zbog izre enih odnosno primijenjenih prekraajnopravnih sankcija. (2) Prigovor koji je pravodobno podnijela ovlaatena osoba odgaa izvraenje prekraajnog naloga. Osnove zbog kojih se prigovor mo~e podnijeti lanak 237. (1) Prigovor se mo~e podnijeti zbog: 1. poricanja prekraaja 2. izre ene odnosno primijenjene prekraajnopravne sankcije, oduzete imovinske koristi ili odreenih troakova u povodu izdavanja prekraajnog naloga. (2) Ako se prigovor podnosi iz osnova stavka 1. to ke 2. ovoga lanka, podnositelj treba obrazlo~iti prigovor i podnijeti dokaze o injenicama na kojima temelji prigovor. Postupak o prigovoru lanak 238. (1) Nepravodoban i nedopuaten prigovor rjeaenjem e odbaciti izdavatelj prekraajnog naloga. (2) Prigovor e se kao nepravodoban odbaciti ako je od ovlaatene osobe podnesen nakon isteka ovim Zakonom propisanog roka za podnoaenje prigovora. (3) Prigovor e se kao nedopuaten odbaciti ako je podnesen od podnositelja koji nije na to ovlaaten, sukladno lanku 235. stavku 1. ovoga Zakona. (4) Prigovor za koji se ne mo~e utvrditi na koji se prekraajni nalog odnosi ili tko je podnositelj, rjeaenjem e se odbaciti. (5) Ako prigovor ne sadr~i potpis podnositelja, pozvat e se podnositelj da ga potpiae u roku od 8 dana, a ako to ne u ini, prigovor e se odbaciti. (6) Protiv rjeaenja o odbacivanju prigovora pravo na ~albu ima podnositelj prigovora. (7) Prigovor koji ne sadr~i druge podatke iz lanka 236. uzet e se u razmatranje. Ako prigovor ne sadr~i osnovu iz lanka 237. stavak 1. ovoga Zakona, ili ona nije jasna, smatrat e se da je prigovor podnesen zbog poricanja prekraaja ( lanak 237. stavak 1. to ka 1.). (8) Rjeaavajui o ~albi protiv rjeaenja o odba aju prigovora, Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske rjeaenjem mo~e: 1. obaciti kao nepravodobnu ili nedopuatenu ~albu, 2. odbiti ~albu kao neosnovanu, 3. prihvatiti ~albu, ukinuti prvostupanjsko rjeaenje i predmet dostaviti izdavatelju prekraajnog naloga na ponovno odlu ivanje, 4. prihvatiti ~albu, preina iti prvostupanjsko rjeaenje i prigovor prihvatiti pravodobnim, dopuatenim odnosno potpunim, te ako se radi o prigovoru iz lanka 237. stavka 1. to ke 1. ovoga Zakona podnesenom protiv prekraajnog naloga suda ili tijela dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak dostaviti im spis radi provoenja prekraajnog postupka, a ako se radi o prigovoru podnesenom protiv prekraajnog naloga izdanom od drugog ovlaatenog izdavatelja dostaviti mu spis radi dostave spisa sudu ili tijelu dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak radi provoenja prekraajnog postupka. Sud ili tijelo dr~avne uprave e, u ovom slu aju, izdani prekraajni nalog prihvatiti kao optu~ni prijedlog tu~itelja. Pri tom se nee primijeniti odredba lanka 117. stavka 4. ovoga Zakona ako prekraajni nalog sadr~i podatke o prekraaju i njegovu po initelju. Ako se, u ovom slu aju, radi o prigovoru iz lanka 237. stavka 1. to ke 2. ovoga Zakona, Visoki e prekraajni sud Republike Hrvatske postupiti prema stavku 11. ovoga lanka. (9) Ako je podnesen prigovor iz lanka 237. stavka 1. to ke 1. ovoga Zakona protiv prekraajnog naloga suda ili tijela dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak koji nisu donijeli rjeaenje sukladno stavcima 1., 4. i 5. ovoga lanka, kao i u slu aju iz stavka 7. ovoga lanka, provest e se prekraajni postupak Nakon otvaranja glavne rasprave odnosno prije ispitivanja okrivljenika izdani e se prekraajni nalog rjeaenjem staviti izvan snage. Protiv rjeaenja o stavljanju prekraajnog naloga izvan snage nije dopuatena ~alba. (10) Ako je podnesen prigovor iz lanka 237. stavka 1. to ke 1. ovoga Zakona protiv prekraajnog naloga ovlaatenih tu~itelja koji nisu donijeli rjeaenje sukladno stavcima 1., 4. i 5. ovoga lanka, prekraajni e nalog skupa s prigovorom dostaviti nadle~nom sudu radi postupanja sukladno stavku 9. ovoga lanka. (11) Ako je podnesen prigovor iz lanka 237. stavka 1. to ke 2. ovoga Zakona a izdavatelj prekraajnog naloga ne donese rjeaenje sukladno stavcima 1., 4. i 5. ovoga lanka, dostavit e prekraajni nalog skupa s prigovorom Visokom prekraajnom sudu Republike Hrvatske koji e prigovor prihvatiti ~albom protiv prekraajnog naloga i odlu iti odgovarajuom primjenom odredbi ovoga Zakona o ~albenom postupku. (12) U prekraajnom postupku koji se vodi sukladno stavku 8. to ki 4. i stavku 9. i 10. ovoga lanka sud nije vezan zabranom iz lanka 202. stavka 4. ovoga Zakona. Glava tridesetprva (XXXI.) OBAVEZNI PREKR`AJNI NALOG I NAPLATA NOV ANE KAZNE NA MJESTU PO INJENJA PREKR`AJA 1. OBAVEZNI PREKR`AJNI NALOG Opi uvjeti za izdavanje obaveznog prekraajnog naloga lanak 239. (1) Ovlaateni tu~itelji iz lanka 109. stavka 1. to ke 1. i 2. ovoga Zakona prije pokretanja prekraajnog postupka protiv po initelja prekraaja, uklju ivai i maloljetnika, obvezno e izdati prekraajni nalog (obavezni prekraajni nalog) za: 1. prekraaj propisan odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, 2. prekraaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo nov ana kazna do 2.000,00 kuna za fizi ku osobu, do 5.000,00 kuna za po initelja prekraaja fizi ku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 10.000,00 kuna za pravnu osobu i do 5.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Ako za prekraaj odgovaraju pravna i u njoj odgovorna osoba, a uvjeti za izdavanje obaveznog prekraajnog naloga postoje samo u odnosu na pravnu osobu, obavezni prekraajni nalog izdat e se i u odnosu na pravnu i u odnosu na odgovornu osobu. Ako uvjeti za izdavanje obaveznog prekraajnog naloga postoje samo u odnosu na odgovornu osobu, nee se izdavati obavezni prekraajni nalog. (2) Ovlaateni tu~itelji iz lanka 109. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu izdati prekraajni nalog sukladno odredbama o obaveznom prekraajnom nalogu i ako je zakonom za odreeni prekraaj propisana nov ana kazna vea od onih iz stavka 1. to ke 2. ovoga lanka, ako je prema odredbama ovoga Zakona za odnosni prekraaj mogue izrei opomenu ili nov anu kaznu do iznosa iz stavka 1. to ke 2. ovoga lanka. U tom e se slu aju primijeniti odredba stavka 4. ovoga lanka. (3) Ako u slu aju prekraaja u stjecaju za jedan ili viae prekraaja ne postoje uvjeti za izdavanje obaveznog prekraajnog naloga, ili ako bi prekraajnim nalogom za viae prekraaja trebalo obuhvatiti viae okrivljenika a za neki od prekraaja ne postoje uvjeti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, nee se primijeniti odredbe o obaveznom izdavanju prekraajnog naloga. Ovlaateni tu~itelj iz stavka 1. ovoga lanka mo~e u takvom slu aju izdati prekraajni nalog prema propisima o obaveznom izdavanju prekraajnog naloga samo u pogledu onih prekraaja i njihovih po initelja za koje postoje uvjeti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. (4) Prekraajnim se nalogom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka mo~e osim kazne odrediti naknada pauaalne svote troakova za izdavanje prekraajnog naloga do 100,00 kuna i troakovi nastali utvrivanjem prekraaja upotrebom tehni kih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjeata enja. (5) U postupku za izdavanje obaveznog prekraajnog naloga iz stavka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui se na in primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o izdavanju prekraajnog naloga, osim ako odredbama ovoga Zakona o izdavanju obaveznog prekraajnog naloga nije neato druk ije odreeno. (6) Ako je ovlaateni tu~itelj umjesto prekraajnog naloga iz stavka 1. ovoga lanka podnio optu~ni prijedlog, sud taj e optu~ni prijedlog odbaciti. (7) Na prekraajni nalog iz stavka 1. i 2. ovoga lanka primijenit e se odredba lanka 234. ovoga Zakona. Obavezno izdavanje prekraajnog naloga kada je tu~itelj pravna osoba s javnim ovlastima ili oateenik lanak 240. (1) U slu aju kada je prekraaj propisan odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave a ovlaateni tu~itelj je osoba s javnim ovlastima ili oateenik, ovlaateni e tu~itelj nadle~nom tijelu lokalne i podru ne (regionalne) samouprave podnijeti zahtjev za izdavanjem obaveznog prekraajnog naloga. (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka sadr~i bitne podatke o podnositelju, okrivljeniku, samom prekraaju i dokaze kojima se utvruje prekraaj. (3) U odnosu na prekraajni nalog iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui na in primijenit e se odredbe lanka 239. stavka 2. do 6. ovoga Zakona. (4) Ako je prekraaj propisan zakonom, a ovlaateni tu~itelj je pravna osoba s javnim ovlastima ili oateenik, ne primjenjuju se odredbe o obaveznom izdavanju prekraajnog naloga. Prigovor protiv obaveznog prekraajnog naloga lanak 241. (1) Prigovor protiv obaveznog prekraajnog naloga mogu u roku od osam dana podnijeti: 1. okrivljenik, 2. branitelj, 3. osobe iz lanka 192. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Prigovor se podnosi tijelu koje ga je izdalo i ima sadr~aj sukladno lanku 236. ovoga Zakona. (3) Pravodoban i od ovlaatene osobe podnesen prigovor zadr~ava izvraenje prekraajnog naloga. Osnove za prigovor lanak 242. (1) Prigovor se mo~e podnijeti zbog: 1. poricanja prekraaja, 2. izre ene odnosno primijenjene prekraajnopravne sankcije ili odreenih troakova u povodu izdavanja prekraajnog naloga. (2) U prigovoru zbog poricanja prekraaja podnositelj treba navesti razloge poricanja prekraaja (nije po inio prekraaj, djelo nije prekraaj, postoje okolnosti koje isklju uju krivnju). (3) Ako se prigovor podnosi iz osnova stavka 1. to ke 2. ovoga lanka, podnositelj treba obrazlo~iti prigovor i podnijeti dokaze o injenicama na kojima temelji prigovor. Prethodni postupak po prigovoru lanak 243. (1) Kada tijelo koje je izdalo prekraajni nalog primi prigovor protiv prekraajnog naloga bez odgode e ga zajedno sa spisom predmeta dostaviti prekraajnom sudu nadle~nom prema mjestu po injenja prekraaja. (2) Sud e rjeaenjem odbaciti nepravodoban i nedopuaten prigovor te prigovor kojemu se ne mo~e ustanoviti podnositelj ili prekraajni nalog protiv kojeg se prigovor podnosi. (3) Ako prigovor ne sadr~i potpis podnositelja, sud e pozvati podnositelja da ga potpiae u roku od 8 dana, a ako to ne u ini, prigovor e se odbaciti. (4) Protiv rjeaenja o odbacivanju prigovora nije dopuatena ~alba. (5) Prigovor koji ne sadr~i druge podatke iz lanka 236. ovoga Zakona uzet e se u razmatranje. Ako prigovor ne sadr~i osnovu iz lanka 237. stavka 1. ovoga Zakona, ili ona nije jasna, smatrat e se da je prigovor podnesen zbog poricanja prekraaja ( lanak 237. stavak 1. to ka 1.). (6) U postupku izdavanja obaveznog prekraajnog naloga nije mogue podnositi molbu za povrat u prijaanje stanje. Odlu ivanje o prigovoru lanak 244. (1) Ako sud nije odbacio prigovor koji je podnesen zbog poricanja prekraaja, ili nije donio presudu zbog postojanja nekog od razloga iz lanka 196. to ke 1.  4. ovoga Zakona, provest e ~urni postupak ( lanak 221.) i donijeti presudu protiv koje nije dopuatena ~alba. (2) Ako je prigovor podnesen zbog izre ene kazne ili troakova postupka, sud e izvan rasprave ili ~urnog postupka: presudom odbiti prigovor i potvrditi prekraajni nalog, ako nae da prigovor nije osnovan ili presudom preina iti prekraajni nalog u pogledu odluke o kazni ili troakovima postupka, ako nae da je prigovor dijelom ili u cijelosti osnovan. (3) Protiv presude iz stavka 2. ovoga lanka nije dopuatena ~alba. 2. NAPLATA NOV ANE KAZNE NA MJESTU PO INJENJA PREKR`AJA Ovlaatenici i uvjeti za naplatu nov ane kazna na mjestu po injenja prekraaja lanak 245. (1) Ako zakonom nije odreeno druk ije, nov ana se kazna mo~e naplatiti na mjestu po injenja prekraaja ako je rije  o prekraaju za koji je propisana nov ana kazna do 1.000,00 za fizi ku i odgovornu osobu u pravnoj osobi te do 10.000,00 kuna za pravnu osobu i s njom izjedna ene subjekte, a slu~bena je osoba ovlaatenog tu~itelja, osim oateenika, prekraaj utvrdila: a) obavljanjem nadzora u okviru svoje nadle~nosti, b) neposrednim opa~anjem, c) uporabom tehni kih ureaja, d) pregledom vjerodostojne dokumentacije. (2) Ako se radi o prekraaju pravne osobe i njezine odgovorne osobe, za postupanje prema stavku 1. ovoga lanka dovoljno je da postoji uvjet iz stavka 1. ovoga lanka glede propisane nov ane kazne samo za pravnu ili samo za odgovornu osobu. (3) Usmeno izre ena nov ana kazna prema uvjetima stavka 1. ovoga lanka naplauje se od po initelja prekraaja uz izdavanje potvrde o tome. Na isti se na in mo~e odmah naplatiti i troaak utvrenja prekraaja putem tehni kih ureaja. (4) Ako po initelj prekraaja, sukladno stavku 1. i 2. ovoga lanka, plati izre enu nov anu kaznu i troaak utvrenja prekraaja, nee se voditi prekraajni postupak, izre ena kazna se ne unosi u prekraajnu evidenciju, a po initelj prekraaja se ne smatra osobom osuenom za prekraaj. (5) Ako policijski slu~benik postupajui sukladno stavku 1. ovoga lanka po initelju prekraaja koji nema prebivaliate ili stalno boraviate u Republici Hrvatskoj izrekne nov anu kaznu i odredi troakove postupka a on odbije platiti kaznu i troakove, policijski slu~benik mo~e po initelja dovesti prekraajnom sucu uz podnoaenje optu~nog prijedloga. Prekraajni e sudac odmah ispitati privedenog po initelja prekraaja. Ako pri tom nisu se stekli uvjeti za zadr~avanje okrivljenika sukladno odredbi lanka 135. stavka 3. ovoga Zakona, sudac mo~e postupiti sukladno lanku 136. ovoga Zakona. (6) Kada policija tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je po injen prekraaj, za koji je propisana samo nov ana kazna do 1.000,00 kuna, osobito lake naravi i da po initelj nije prije inio sli ne prekraaje, mo~e umjesto postupanja sukladno stavku 1. i 2. ovoga lanka izdati pisano ili izrei usmeno upozorenje po initelju prekraaja. (7) Postupanje policije prema stavku 6. ovoga lanka potanko e se urediti pravilnikom ministra nadle~nog za unutarnje poslove. Glava tridesetdruga (XXXII.) OSTALI POSEBNI POSTUPCI I RADNJE Postupak za opoziv uvjetne osude lanak 246. (1) Kad je u uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvraiti ako osuenik ne vrati imovinsku korist, ne naknadi atetu ili ne udovolji drugim obvezama, a osuenik u odreenom roku nije udovoljio tim obvezama, prvostupanjski sud provest e postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlaatenog tu~itelja ili oateenika. (2) U postupku za opoziv uvjetne osude iz stavka 1. ovoga lanka, sud e ispitat osuenika, ako je dostupan, i provesti potrebne izvide radi utvrivanja injenica i prikupljanja dokaza va~nih za odluku o opozivu uvjetne osude. (3) Ako sud utvrdi da osuenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila odreena presudom, donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvraenje izre ene kazne, ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili osuenika osloboditi obveze. Ako sud ustanovi da nema osnove za donoaenje koje od tih odluka, rjeaenjem e obustaviti postupak za opoziv uvjetne osude. Potraga lanak 247. Ako se ne zna prebivaliate ili boraviate okrivljenika u tijeku trajanja postupka i postupka izvraenja odluke o prekraaju kao i u drugim slu ajevima kad je to prema ovom Zakonu potrebno, sud e zatra~iti od policije da nae okrivljenika i sud obavijesti o njegovoj adresi. Sud istodobno sa zahtjevom za potragu mo~e od policije zatra~iti da izvrai dovedbeni nalog. Tjeralica lanak 248. (1) Protiv okrivljenika koji je u bijegu a pokrenut je protiv njega prekraajni postupak za prekraaj za koji mu se mo~e izrei nov ana kazna od dvije tisue kuna i te~a ili protiv njega treba izvraiti izre enu prekraajnopravnu sankciju izre enu za takav prekraaj, sud mo~e narediti za njim raspisivanje tjeralice. (2) Naredbu za raspisivanje tjeralice dostavlja sud tijelu unutarnjih poslova, nadle~nom prema mjestu suda pred kojim se vodi prekraajni postupak, koje raspisuje tjeralicu. (3) Sud koji je naredio raspisivanje tjeralice povui e naredbu o raspisivanju ili ve raspisanu tjeralicu ako je: 1. pronaena tra~ena osoba, 2. nastupila zastara prekraajnog progona, 3. nastupila zastara izvraenja izre ene prekraajnopravne sankcije 4. nastupio kakav drugi razlog zbog kojeg tjeralica nije viae potrebna. Postupak za primjenu pravne posljedice negativnih prekraajnih bodova lanak 249. (1) Ako je osuenik prikupio broj negativnih prekraajnih bodova za koje zakon predvia nastup odreene pravne posljedice, tijelo nadle~no za evidenciju o negativnim prekraajnim bodovima rjeaenjem e utvrditi da je osuenik prikupio taj broj negativnih prekraajnih bodova i rjeaenjem primijeniti pravnu posljedicu predvienu posebnim zakonom. (2) Osuenik protiv rjeaenja iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo ~albe u roku od 8 dana. }alba zadr~ava izvraenje rjeaenja. O ~albi odlu uje Visoki prekraajni sud Republike Hrvatske. Odredbe o drugim posebnim postupcima lanak 250. (1) Sud po slu~benoj du~nosti oduzima imovinsku korist ostvarenu prekraajem. Ako ovim Zakonom nije neato druk ije odreeno, u postupku za oduzimanje imovinske koristi i postupku za naknadu atete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuenih ili neutemeljeno uhienih osoba odgovarajue se primjenjuju o tome odredbe Zakona o kaznenom postupku. (2) Rehabilitacija osuenih osoba prema uvjetima ovoga Zakona nastupa po sili zakona i o tome se ne donosi posebna odluka. O nastupu rehabilitacije sva dr~avna tijela vode ra una po slu~benoj du~nosti. Glava tridesettrea (XXXIII.) PRIJELAZNE I ZAVR`NE ODREDBE Materijalno pravo i dovraenje postupaka u tijeku lanak 251. (1) Materijalnopravne odredbe ovoga Zakona se primjenjuju na prekraaj po injen nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, osim u slu aju primijene pravila o bla~em propisu za po initelja prekraaja te ako odredbama ove Glave nije neato druk ije odreeno. (2) Prekraajni postupak koji je pokrenut prije stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit e se i pravomono dovraiti po postupovnim odredbama Zakona o prekraajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.), osim ako odredbama ove Glave nije neato druk ije odreeno. (3) U pogledu izvanrednih pravnih lijekova u prekraajnim postupcima pravomono dovraenim prema Zakonu o prekraajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.), primijenjivati e se odredbe toga Zakona. Izvraenje odluka lanak 252. Odluke donesene prema Zakonu o prekraajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.) izvrait e se prema odredbama toga Zakona. Negativni prekraajni bodovi lanak 253. (1) Negativni bodovi propisani posebnim zakonom smatraju se danom stupanja na snagu ovoga Zakona negativnim prekraajnim bodovima i pravnom posljedicom osude prema ovome Zakonu. (2) Negativni bodovi koje je okrivljenik prikupio prema Zakonu o prekraajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.) uzet e se u obzir za primjenu pravne posljedice osude, sukladno ovome Zakonu. Globa lanak 254. (1) Globa za prekraaj propisana zakonom ili drugim propisom, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona smatra se propisanom nov anom kaznom za taj prekraaj u istom iznosu. (2) Globa izre ena za prekraaj propisan zakonom ili drugim propisom prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona smatra se nov anom kaznom u istom iznosu. Zaatitne mjere lanak 255. Zaatitne mjere pravomono izre ene prema odredbama Zakona o prekraajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.) primijenit e se prema odredbama toga Zakona, osim u slu aju iz lanka 253. stavka 2. ovoga Zakona. Provedbeni propisi lanak 256. Nadle~ni e ministri provedbene propise predviene ovim Zakonom donijeti ili uskladiti s ovim Zakonom najkasnije u roku od mjesec dana od stupanja na snagu ovoga Zakona. U inci stupanja zakona na snagu lanak 257. (1) Ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona drugi propis o prekraaju propisuje materijalnopravne i postupovne odredbe koje su protivne ovome Zakonu, primijenit e se odredbe ovoga Zakona. (2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje va~iti Zakon o prekraajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03., 105/04. i 127/04.). Stupanje Zakona na snagu lanak 258. Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sije nja 2008. Klasa: 740-04/07-01/01 Zagreb, 3. listopada 2007. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir `eks, v. r. N.N.Br.107/07. od 19.10.2007. aaaapqyy\LN\lDp H.n$a$lnn`  4H>*h*01>0?|II6]:]j]Z__oo@{{p H|vxj,b<""2rHjPhH,HtR>B`R  N(p(*X+ hM6] hm'<6]hm'<hM\` 2 4b>**001>J?|II6]8]:]]Z__op@{$a$@{{p&Hvxʎޕ|ڧV<"22H$a$60jhb,btR>@B`R  $a$ N((*r+p11?@@nKK.OlOSS(U*UU[d[z^^ddffjg`lm$a$X+p11?&@nKK.OROSS(U*UjU[J[z^^dndffPglmtLtuLvwwnDԌԎ֎h\ʮ(d8j^b|(lBlPhv~  $l##0)v)//*3366\UUfssvvD{hM hM6] hm'<6]hm'<\mtft6ufvwD֎h,ʩ\XBºR^`$a$`b(BP(  $""#0))/0*33$a$366FTU>flmstvwD{{Z*N(Τԧ(̮J$a$D{{Zv̜(0 l|"\hBDbZ. hm'<5\ hM6]hm'< hm'<6]$J |<\BD|ZH*6$a$,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHP@P Naslov 1dd@&[$\$5CJ0KH$\aJ0L@"L Naslov 2dd@&[$\$5CJ$\aJ$L@2L Naslov 3dd@&[$\$5CJ\aJ>A> Zadani font odlomkaZiZ Obi na tablica :V 44 la .k. Bez popisa F^@F Standard (Web)dd[$\$MTu&Si$"9o p 8[1./rV6q!!##Q$y$X%q%%&&((2*F***,--/?/12y33162636[678::<=d??@@}BBHPPWWYY\\2aSacciilmRmumo)oqq1tZtuuzz?}@}n}SځErՋȎ* [unϝ~MߥѩiB]OvƳb}1Z?Y *j9:v&bgF=PzDi2R   x  de`d%O[  %&&)R*^+~+441727U7>9k9::??3KJKT7T[][^_.bkbl9lssvAw}}}}!ɂBTċБ!u5۪պl~bh~L/Ri""&'M.w.n0>>>M@g@UAAAFWF/HkHCLLZZV_aaiip8p9rPrr st~ww>`ĉݎ̙!ש2ëڬ"[] J8:SqrH>?@}OHFd ? \.cO  &$R$$R%%++A001S8n8;#<>?MAAC@DFGOHPSnSN]O]P]j]3`b`@babdeiimmoorrevvbxx{|~~ (iB>r&̫4Fpq 3$b]{=@A]LlC:}~0p000(0M0T0T00S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0S0000000000000000000000000000000000000000000000:lX+D{b(]S<dv гa@{ m`3Jun~ h y z h x 8Jv[g9J%5Q a $!4!D'P'](i(*'*x++o,y,l-v-0(044!6/636A62ACASh^hn0nnn8oHoppqqyssXh)2=Fs{mvXh]nXb(ALHQv:E ''++++--.4:4::::l;u;;;7<A<<===u>>MMNNOOOOzRRT TU UVVW#WWWcXlXXXY&YabllENluɕҕ.9q|Žɽ%/2<!+ 8BNX  $$()m<p<===CFCjjqq{{^gMX|MZ#-s|ʳ(5?"-%s|Qb 1y##)).*7*M1]177EELLXX __dd;kLk6o?oł9JK[֠͠}ھfw3ALMSTtu%&RSi#$!"89 n o o p 78Z[01 -/qrUV56pq!!!!!!####P$Q$x$y$W%X%p%q%%%&&&&((((1*2*E*F*****,,----//>/?/111122x3y3330636Z6[67788::::<<====c?d?s?t???@@@@|B}BBBHHPPPPWWWWYYYY\\\\^^1a2aRaSaccccffiiiillllmmQmRmtmumoo(o)oqqqq0t1tYtZtuuuuzzzz>}@}m}n}RSفځDEqrԋՋǎȎ)* Z[34tumnΝϝ}~LMޥߥЩѩhiAB\]NOuvųƳab|}01YZ>?XY )*ij8:uv*+%&abfgEF<=OPyzCDhi12 QR     w x   ce~_`~cd$%NOZ [   %%%&&&))**Q*R*]+^+}+~+44440727T7U7=9>9j9k9::::????2K3KIKJKTT6T7T[[0[1[\[][^^__-b.bjbkbll8l9l#n$noossssvvvv@wAw}}}} !ȂɂABSTmnËċϑБ !tu45ڪ۪Ժպkl}~ab{|CDgh}~KLab./QRh"i"""&&&&''L.M.v.w.m0n0>>>>L@M@f@g@TAUAAA@FAFVFWF.H/HjHkHBLCL_L`LLLRRZZZZU_V_aa~aaiiiipp7p8p8r9rOrPrrr s stt}w~www=>_`~Éĉ܎ݎ˙̙ !ĢŢ֩ש12«ë٬ڬ!"Z[ +,\]  IJ~789:STRSpqqrGHMN=@|}NOGHEFcd  > ? [\-.bcN O   %$&$Q$R$$$$$Q%R%%%++++@0A00011R8S8m8n8;;"<#<>>??LAMAAACC?D@DFF@GAGGGHHIIOOGPHPSSS SmSnSM]P]i]j]2`3`a`b`?b@b`babddeeffii/i0iiimmmmoooorrrrdvevvvaxbxxx{{||~~~~ '(hiAB\]=>qr%&[\˫̫34EFbcoq 23#$ab\]z{<=?A\]KLklBC9:|*MSichAIm'< dM@)8AZrwPP PPPP(P2P4P:PZPxPPPP P PP:PDPJPTPbPPPPPPPP PPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"q1Fk'0??r4HP ?M2RonyRonald PichlerOh+'0`   ( 4@HPXRony Normal.dotRonald Pichler8Microsoft Office Word@ @]j@rOY?՜.+,0 hp  none  Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./013456789;<=>?@ALRoot Entry F`FVYN1TableyWordDocument.SummaryInformation(2DocumentSummaryInformation8:CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q