Šibensko-kninska županija obuhvaća površinu od 2.994 km2. Duboko usječenim kanjonom rijeke Krke i Čikole, Prukljanskim jezerom i Šibenskim kanalom županija je razdvojena na dva dijela, s vrlo različitim reljefnim, klimatskim i vegetacijskim obilježjima. Sjeverni, pretežito planinski dio obuhvaća područje tzv. Dalmatinske zagore (s gradovima Kninom i Drnišom). Južni, priobalni dio obuhvaća i oko 240 otoka i otočića, od kojih je samo 6 naseljeno (Prvić, Zlarin, Kaprije, Žirje, Krapanj i Murter).

Povijesni grad i luka, Šibenik je danas administrativno i kulturno središte županije. Pod današnjim imenom prvi put se spominje 1066. godine u povelji hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., pa ga zato često nazivaju Krešimirovim gradom. Svjetski poznat postao je po svojoj katedrali, s prekrasnom kupolom Nikole Firentinca, i još čuvenijim frizom kamenih glava - djelom najpoznatijeg hrvatskog renesansnog kipara, Jurja Dalmatinca. 

Među znamenitosti ovog kraja valja svakako ubrojati i Nacionalni park Slapovi Krke. Prolazeći kroz kraške predjele, od Dinare do mora, Krka je stvorila impresivni kanjon s brojnim slapovima, od kojih je najviši Skradinski buk (46 m). Otočić Visovac, na dijelu gdje je Krka stvorila jezero, poznat je po franjevačkom samostanu iz 15. stoljeća.

Zadivljujuća ljepota netaknute prirode, pašnjaci, proplanci, visovi i kanjoni rijeka udovoljit će željama onih koji cijene čari istinskog lova. Na otoku Tijatu pruža se mogućnost odstrela muflonske divljači, dok je u ostalim lovištima pretežito zastupljen lov na sitnu divljač. Nedaleko od Šibenika, ljubitelji tradicionalnog lova sa sokolom, uredili su "Sokolarski centar" za obuku, uzgoj i zaštitu ptica grabljivica.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA