|
Smještena na zapadu Hrvatske, Primorsko-goranska županija obuhvaća
površinu od 3.590 km2. Dijelom uz more, s nizom kvarnerskih otoka,
omeđena je na sjeveru rijekama Čabrankom i Kupom, te na zapadu grebenom
Učke i Ćićarijama. Najveća hrvatska luka, Rijeka, koja suvereno vlada
Kvarnerskim zaljevom, administrativno je, gospodarsko i kulturno
središte županije.
Zbog svog povoljnog geografskog položaja, Rijeka je
postala jedna od najznačajnijih tranzitnih luka u ovom dijelu Europe. U
zaštićenu prirodnu baštinu primorsko-goranske županije spada i naš
prostorno najveći Nacionalni park Risnjak (6.400 ha). U njegovom
sastavu je osim masiva Risnjak, i masiv hrvatskog Snježnika, te
izvorišno područje Kupe i potok Krašičevica. Bijele i Samarske stijene
u Velikoj Kapeli prirodni su rezervati, u kojima visoke stijene,
nazubljena gorska sedla s dubokim vrtačama, okružuju iskonske šume
pretplaninske bukve, smreke i jele.
Cijela Primorsko-goranska županija
jedno je veliko lovište, podijeljeno u tri prirodne cjeline - goransku,
primorsku i otočnu. Lovišta pokrivaju površinu od 347.454 ha, a
podijeljena su na 55 lovišta (24 državna i 31 županijsko). Većina
lovišta je u zakupu lovačkih udruga, udruženih u Lovački savez
Primorsko-goranske županije. Lovci ovog kraja daju značajan doprinos
uzgoju i zaštiti divljači, očuvanju prirodnih staništa, te biološke i
ekološke ravnoteže. Lovištima "Bjelolasica" i "Smrekova draga-Gumance"
gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Delnice. Goranska lovišta
zauzimaju sav prostor Gorskog kotara, široke visoravni prošarane strmim
vrhuncima, blagim padinama, pašnjacima, ravnicama i brzim rijekama koje
se smjenjuju s bistrim jezerima. Nad svime vlada zelenilo stoljetnih
šuma jele, smreke i bukve.
Brojne vrste divljači, poput medvjeda mrkog,
risa, zaštićenog vuka i tetrijeba gluhana, plahe srne, jelena,
pokretljive divlje svinje i "ljepotice vrleti" divokoze, žive ovdje u
iskonskom miru i gotovo po zakonima prirode. Iako je goranski jelen
tjelesno i trofejno slabiji od svog suplemenjaka iz nizina, njegova
rika u klancima Gorskog kotara ostat će svakom lovcu u trajnom
sjećanju. Uz jadransku obalu, od Plominskog zaljeva do Vinodolskog
podgorja, prostrla su se primorska lovišta.
Najzastupljenija je srna,
potom divlja svinja i jelen obični, ali je najatraktivnija divljač
lovnog turizma u ovom području šumska šljuka. Čari lova pružit će vam
brojnost zeca, te lov na jarebicu kamenjarku i fazana. Dobra
pristupačnost cijelog prostora čini ovu područje vrlo atraktivnim za
lovce iz svih krajeva. Otočna lovišta čine otoci Krk, Rab i otoci
cresko-lošinjske skupine. Jedino tu ćete pronaći jelena aksisa, a
mogućnost vam se pruža i za lov na jelena lopatara, srnu i muflona. Od
sitne divljači ovdje obitava zec, divlji kunić, kamenjarka, fazan, te
šljuka (na preletu i zimovanju).
Detaljne podatke o lovištima županije,
što, gdje, kada i kako loviti, možete pronaći u "Vodičku kroz lovišta"
u izdanju Primorsko-goranske županije - Upravni odjel za gospodarstvo,
tiskanom u Rijeci 1999. godine.
Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA
LOVIŠTA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
|