ZAKON O LOVSTVU

2. Vrste lovišta

A. Vlastita lovišta

Članak 13.

(1) Vlastito lovište ustanovljuje se na vlastitom zemljištu pravne ili fizičke osobe (privatno lovište) ili na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (državno lovište) ako površina nije manja od 1.000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta. Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači.

(2) Površine iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prekinutima ako su podijeljene u više dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje između tih dijelova prolaze zemljištem drugog ili drugih vlasnika.

(3) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga članka nalaze enklave površine manje od 1.000 ha ili poluenklave manje od 500 ha drugog vlasnika, te će se površine obuhvatiti vlastitim lovištem, osim ako na tim površinama njihov vlasnik ne namjerava uzgajati divljač u uzgajalištu divljači.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vlastito lovište može se ustanoviti na otoku ili skupini otoka površine veće od 500 ha.

(5) Zahtjev za uzgoj divljači, u smislu stavka 3. ovoga članka, vlasnik zemljišta pisano dostavlja upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba nadležnom za poslove lovstva prije donošenja odluke o ustanovljenju vlastitog lovišta. Ne započne li vlasnik zemljišta s uzgojem divljači u uzgajalištu u roku od godinu dana od dana dostave zahtjeva, smatrat će se da je odustao.

Članak 14.

(1) Za površine iz članka 13., stavka 3. ovoga Zakona, vlasnik privatnog lovišta plaća lovozakupninu u korist državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Proračun), koja se raspoređuje prema članku 27. stavku 1. ovoga Zakona.

(2) Visina lovozakupnine iz stavka 1. ovoga članka izračunava se tako da se najveća lovozakupnina ostvarena na javnom natječaju za davanje susjednih lovišta u zakup podijeli s brojem hektara lovišta i pomnoži s brojem hektara za koje se lovozakupnina plaća.

(3) Visinu lovozakupnine utvrđuje nadležno tijelo iz članka 16. ovoga Zakona.

Članak 15.

(1) Državna lovišta ustanovljuje ministar odlukom o ustanovljenju državnog lovišta ili uzgajališta divljači na prijedlog stručne komisije Ministarstva.

(2) Do stjecanja prava lova u državnom lovištu ili uzgajalištu divljači, u skladu s ovim Zakonom, Ministarstvo će povjeriti izvršavanje prava lova i/ili izvršavanje mjera uzgoja i zaštite divljači u tim lovištima pravnoj ili fizičkoj osobi koja koristi zemljište u državnom vlasništvu, znanstvenoistraživačkim i znanstvenonastavnim ustanovama, odnosno pravnim osobama od interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) S pravnom osobom iz stavka 2. ovoga članka, a kojoj je povjereno izvršavanje prava lova, Ministarstvo može sklopiti ugovor direktnom pogodbom na 30 lovnih godina, na temelju kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika ugovora.

(4) S pravnom ili fizičkom osobom koje su stekle pravo lova na temelju zakupa ili koncesije, ministar sklapa ugovor, kojim će se odrediti prava i obveze između potpisnika ugovora.

(5) U uzgajalištima divljači na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona, izvršavanje prava lova Ministarstvo može povjeriti korisniku zemljišta uz naknadu koja se utvrđuje sukladno odredbama članka 22. ovoga Zakona.

Članak 16.

(1) Privatna lovišta i privatna uzgajališta divljači, kao i promjene granica tih lovišta i uzgajališta, ustanovljuje županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo), uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Ako vlasnik zemljišta iz stavka 1. ovoga članka želi koristiti pravo lova u privatnom lovištu ili privatnom uzgajalištu divljači, podnijet će pisani zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta ili uzgajališta divljači nadležnom tijelu na području na kojem se nalazi zemljište, odnosno veći dio zemljišta. Zahtjev se podnosi najkasnije do 1. veljače za narednu lovnu godinu.

(3) Uz pisani zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, prilažu se isprave kojima se dokazuje pravo vlasništva na zemljištu i dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 13. stavka 1., 2. i 3., članka 23. stavka 5. točke 2., 3., 4. i 5. i stavka 6. i 7. ovoga Zakona.

(4) Vlasnik zemljišta stječe pravo lova danom dobivanja suglasnosti na lovnogospodarsku osnovu privatnog lovišta ili na program uzgoja divljači u privatnom uzgajalištu divljači.

Članak 17.

(1) Ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta ili uzgajališta divljači u roku iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ili odbije primiti enklave ili poluenklave pod uvjetima iz članka 13. stavka 3. i članka 14. ovoga Zakona, njegovo će se zemljište obuhvatiti državnim ili zajedničkim lovištem.

(2) Ako se privatno lovište ili uzgajalište divljači prodajom, diobom ili kojim drugim načinom izmijeni tako da više nije prirodna cjelina ili ne ispunjava uvjete propisane člankom 9. stavkom 1., člankom 10. ili člankom 13. stavkom 1. ovoga Zakona, nadležno tijelo po službenoj dužnosti pripojit će njegove površine lovištu, odnosno lovištima prema odredbama članka 9. stavka 1. i članka 11. ovoga Zakona.

(3) Spajanjem dvaju ili više zemljišta raznih vlasnika ne može se ostvariti pravo na ustanovljenje privatnog lovišta ili uzgajališta divljači.

B. Zajednička lovišta

Članak 18.

(1) Na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta ustanovljuju se zajednička lovišta.

(2) Zajednička lovišta ustanovljava i izmjene granica provodi odlukom o ustanovljenju zajedničkog lovišta nadležno tijelo na području kojega se nalaze površine zemljišta, na prijedlog stručne komisije i uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Stručnu komisiju osniva nadležno tijelo u koje imenuje najmanje tri člana sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom koji su ovlašteni od Komore inženjera šumarstva i drvne industrije za poslove lovstva i dva člana HLS-a.

(3) Ako se površina zemljišta na kojima se ustanovljuju zajednička lovišta nalaze na području više županija, odnosno Grada Zagreba, lovište ustanovljuje nadležno tijelo na području kojega se nalazi veći dio lovišta, na prijedlog zajedničke stručne komisije i uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(4) Ustanovljena zajednička lovišta daju se u zakup na način propisan ovim Zakonom.

(5) Vlasnicima i ovlaštenicima prava na zemljištu na čijim površinama su ustanovljena zajednička lovišta, pripada naknada prema odredbi članka 27. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

3. Površine na kojima se ne ustanovljavaju lovišta

Članak 19.

Na površinama zemljišta na kojima se ne ustanovljavaju lovišta divljač je dužan zaštićivati vlasnik zemljišta, odnosno pravna ili fizička osoba koja koristi to zemljište.

III. KONCESIJA

Članak 20.

(1) Koncesija se može dati pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem na području Republike Hrvatske na 30 lovnih godina.

(2) Koncesija se ne može dati osobi kojoj je izrečena kazna za kazneno djelo krivolova ili prekršaj iz članka 96. ili 99. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona.

(3) Ako se koncesija daje na zaštićenom području na kojem je dopušteno ustanovljenje lovišta sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode, koncesija se daje uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode.

Članak 21.

(1) Odluku o davanju koncesije donosi Ministarstvo na temelju provedenoga javnog natječaja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može po zahtjevu lovozakupnika državnog lovišta, tijekom trajanja zakupa, na temelju stručnog mišljenja komisije iz stavka 5. ovoga članka, dati lovište u koncesiju na vrijeme do isteka tridesete lovne godine, ubrajajući godine zakupa, pod istim uvjetima, ako je:

– prema propisima lovnogospodarske osnove u lovištu izgradio lovnotehničke i lovnogospodarske objekte koji se ne mogu amortizirati tijekom dvadesetogodišnjega gospodarenja,

– postigao propisano brojno stanje krupne divljači jelena običnog, medvjeda smeđeg ili divokoze planirane dobne, spolne i trofejne strukture, postigao važne rezultate na očuvanju i unapređenju prirodnih staništa divljači i drugih životinjskih vrsta,

– u proteklom razdoblju izvršavao sve propise lovnogospodarske osnove, pravodobno izvršavao ugovorne obveze te poštivao zakonske i podzakonske propise,

– u proteklom razdoblju surađivao s ostalim ovlaštenicima prava na području lovišta i inspekcijskim službama te mu nisu izricane kazne,

– uspješno provodio mjere zaštite divljači od krivolova i bolesti te surađivao u sprječavanju krivolova,

– uspješno sprječavao štete i otklanjao štetne posljedice od divljači na poljoprivrednim i šumskim površinama,

– pridonosio unapređenju i promicanju lovstva, lovne etike i običaja.

(3) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za davanje koncesije donosi Ministarstvo.

(4) Uz ponudu za dobivanje koncesije, ponuditelj ponude prilaže Program razvoja lovnoga gospodarenja, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 20. stavka 1., članka 23. stavka 6. i članka 29. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Postupak javnog natječaja za davanje koncesije i davanja stručnog mišljenja o promjeni zakupa u koncesiju provodi komisija od pet članova i tajnik koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.

(6) Komisija iz stavka 5. ovoga članka daje Ministarstvu prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za koncesiju na temelju vrjednovanja programa razvoja lovnog gospodarstva, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i ponuđene godišnje naknade za koncesiju.

(7) U slučaju pretvaranja zakupa u koncesiju komisija iz stavka 5. ovoga članka daje Ministarstvu prijedlog odluke o pretvaranju zakupa u koncesiju na temelju vrjednovanja programa razvoja lovnoga gospodarstva, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku te nalaza i mišljenja lovne inspekcije.

Članak 22.

(1) Početni iznos naknade za koncesiju preko javnog natječaja određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrjela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove obračunate po cjeniku koji propisuje ministar (u daljnjem tekstu: cjenik).

(2) U slučajevima kad nema lovnogospodarske osnove, početni iznos naknade za koncesiju određuje se u vrijednosti od 50 % godišnjeg odstrjela divljači, planiranog prema mogućem broju divljači iz akta o ustanovljenju lovišta, obračunate po cjeniku.

Članak 23.

(1) Na temelju odluke o davanju koncesije, ministar i najpovoljniji ponuditelj (u daljnjem tekstu: koncesionar), sklapaju ugovor o koncesiji na vrijeme do isteka tridesete lovne godine.

(2) Ugovor o koncesiji sadrži osobito odredbe o:

– položaju i veličini lovišta na kojem se ugovara koncesija,

– vrsti i mogućem broju divljači koja se uzgaja u lovištu,

– načinu i uvjetima služenja pravom lova u provedbi lovnogospodarske osnove,

– trajanju koncesije,

– obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju,

– mogućnosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena koncesije,

– pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji,

– obvezama plaćanja naknade u slučaju raskida ugovora o koncesiji,

– dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj pripadnosti nakon isteka trajanja koncesije,

– naknadi za negativnu razliku divljači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata nakon isteka trajanja koncesije, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji,

– drugim obvezama utvrđenim propisima o lovu.

(3) Program razvoja lovnoga gospodarstva uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, vrjednovanje tog programa u pisanom obliku i lovnogospodarska osnova koja se prilaže ugovoru nakon odobrenja Ministarstva, sastavni su dio ugovora o koncesiji.

(4) Ugovor o koncesiji mora sadržavati mjere i uvjete zaštite prirode koji su u interesu očuvanja prirodnih staništa i divlje flore i faune te zaštite biološke raznolikosti, sukladno posebnim propisima.

(5) Koncesionar je obvezan:

1. za uredno izvršenje koncesije osiguravati financijska sredstva u dvostrukom iznosu godišnje naknade za koncesiju prava lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom),

2. imati stručnu službu, odnosno stručnjaka za provedbu lovnogospodarske osnove,

3. imati organiziranu lovočuvarsku službu,

4. imati lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje uzima u koncesiju, a koji su registrirani kod Hrvatskoga kinološkog saveza i imaju položen ispit prirođenih osobina (IPO),

5. imati lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim ispitom ako u lovištu koje uzima u koncesiju ima predviđen odstrjel krupne divljači.

(6) Osim uvjeta iz stavka 5. ovoga članka, koncesionar obvezno prilaže ispravu iz koje je vidljivo kako je registriran za obavljanje lova (lov i stupičarenje).

(7) Koncesionar je obvezatan donijeti lovnogospodarsku osnovu u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o koncesiji, uz odobrenje Ministarstva.

(8) Ministar će propisati način utvrđivanja naknade za negativnu razliku divljači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata nakon isteka trajanja koncesije i zakupa, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji i zakupu.

(9) Naknada za koncesiju raspoređuje se prema članku 27. ovoga Zakona.

Članak 24.

(1) Prije sklapanja ugovora o koncesiji, Ministarstvo je obvezatno dostaviti nacrt ugovora s odlukom o koncesiji na prethodno mišljenje Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o davanju koncesije.

(2) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske obvezno je dati svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana primitka nacrta ugovora s odlukom iz stavka 1. ovoga članka. U protivnom, smatra se kako je potvrdno njegovo mišljenje o pravnoj valjanosti nacrta ugovora o koncesiji.

(3) Sklopljeni ugovor o koncesiji dostavlja se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i Ministarstvu financija radi upisa u Registar koncesija.

Članak 25.

(1) Koncesionar je obvezatan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje naknade za koncesiju za iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade zaključno do 30. rujna tekuće godine.

(2) Ako koncesionar ne postupi sukladno stavku 1. ovoga članka, smatrat će se kako je ugovor o koncesiji jednostrano raskinut.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, objavit će se javni natječaj u roku od 45 dana od dana raskida ugovora.

(4) Za sve uplate dugova za koncesiju nakon proteka rokova iz stavka 1. ovoga članka obračunat će se zatezne kamate prema propisima koji se odnose na prikupljanje sredstava za Proračun.

Članak 26.

(1) Ministarstvo može i prije isteka vremena koncesije otkazati koncesionaru ugovor o koncesiji bez otkaznog roka u sljedećim slučajevima:

1. ako se služi pravom lova suprotno ugovoru o koncesiji,

2. ako unese u lovište novu vrstu divljači bez potrebnih suglasnosti,

3. ako se utvrdi kako je propustima u provedbi lovnogospodarske osnove, bez opravdanih razloga, umanjen fond divljači ispod najmanjeg broja utvrđenog lovnogospodarskom osnovom za tekuću godinu,

4. ako koncesionar prestane ispunjavati uvjete iz članka 23. stavka 5. točke 1., 2. i 3., odnosno stavka 6. ovoga Zakona,

5. ako se površina lovišta smanji za više od 20 %,

6. ako ne provodi mjere i radnje utvrđene propisima o lovstvu,

7. ako gospodari suprotno uvjetima zaštite prirode,

8. ako pojedinom vrstom divljači gospodari suprotno Nacionalnom planu gospodarenja za tu vrstu.

(2) U slučajevima da koncesionar ili davatelj koncesije raskine ugovor, odnosno nakon isteka vremena na koje je ugovor o koncesiji sklopljen, stanje lovišta i provedbe lovnogospodarske osnove utvrđuje stručna komisija koju osniva ministar.

(3) U slučaju raskida ugovora iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga članka, koncesionar gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje koncesije iz članka 23. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.

Članak 27.

(1) Sredstva naknade za koncesiju raspoređuju se na način:

1. 50 % sredstava za naknade vlasnicima zemljišta bez prava lova, razmjerno površini koja je obuhvaćena lovištima za koja se uplaćuje lovozakupnina, preko proračuna županija i Grada Zagreba na čijem području je ustanovljeno lovište,

2. 30 % sredstava u Proračun,

3. 10 % sredstava na poseban račun Ministarstva za provedbu Zakona,

4. 10 % sredstava na račun županija i Grada Zagreba za provedbu Zakona.

(2) Sredstva iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, koja u roku od godine dana nisu potraživali vlasnici zemljišta bez prava lova, koristit će se u županijama i Gradu Zagrebu za razvoj i unapređenje lovstva. Kad vlasnici bez prava lova na području lovišta zatraže naknadu i dokažu pravo vlasništva, županije i Grad Zagreb dužne su isplatiti naknadu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Sredstvima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka financirat će se:

– zaštita i čuvanje državnih lovišta koja nisu pod ugovorom,

– štete od divljači u državnim lovištima koja nisu pod ugovorom,

– provedba natječaja za državna lovišta,

– promidžba i informiranje iz područja lovstva,

– razvoj informatike u funkciji kontrole i provedbe ovoga Zakona.

(4) Sredstvima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka financirat će se:

– zaštita i čuvanje zajedničkih lovišta koja nisu pod ugovorom,

– štete od divljači u zajedničkim lovištima koja nisu pod ugovorom,

– provedba natječaja za zajednička lovišta,

– promidžba i informiranje iz područja lovstva.

(5) Županije i Grad Zagreb dužne su ministarstvu jednom godišnje podnijeti izvješće o utrošenim sredstvima iz stavka 1. točke 1. i 4. ovoga članka.

Članak 28.

U slučaju stečaja ili likvidacije pravne osobe koja ima lovište u koncesiji, za lovište se odmah nakon proglašenja stečaja ili likvidacije raspisuje javni natječaj sa stanjem divljači utvrđenim lovnogospodarskom osnovom za tu lovnu godinu.