|
Piše RADE STOJADINOVIĆ, dipl ing., sudski vještak za balistiku i oružje
Lovačka zrna su višestruko ubojitija od vojnih zrna
Koliko znamo o zrnima koja se koriste u streljivu za lovačke
puške sa užljebljenim cijevima, tzv. lovačke karabine? Obzirom na konstrukciju
(izvedbu) pusćana zrna se dijele u dvije skupine:
- s otvorenom košuljicom na
donjem ili
- s otvorenom košuljicom na
gornjem kraju (vrhu)
Košuljica zrna je tanki omotač najčešće izrađen od slitine
bakra i cinka (90 posto bakra i 10 posto crnka). Zbog uštede (jer su bakar i
cink skupi metali), košuljice mogu biti izrađene i od čeličnog lima. ali ne
samo zbog uštede, već primjerice zbog težeg "cijepanja" itd. Unutar
košuljice nalazi se tzv. jezgra, najčešće slitina olova i antimona (2,5 posto
antimona i 97,5 posto olova).
- zrnima s gore zatvorenom
košuljicom puni se vojno, a
- zrnima s dolje zatvorenom
košuljicom puni se lovačko streljivo
U praksi se često čuje da su prva zrna (cijela košuljica)
"humana" za ljude a "nehumana" za životinje. Za druga zrna
(košuljica otvorena na vrhu) kaže se da su "nehumana" za ljude a
"humana" za životinje.
Naravno da je ovdje "humanost" uvjetni pojam iako
cijela priča ima svoj smisao. Naime, cijeli problem je u pojavi deformacije
zrna tijekom prolaza kroz pogođeno tijelo. Zrna vojnog streljiva, zbog
zatvorenog vrha. "buše" pogođeno tijelo i ukoliko nije pogođen neki
vitalni dio organizma postoji velika vjerojatnost preživljavanja. Zrna
lovačkog streljiva zbog otvorenog vrha deformiraju se tijekom prolaza kroz
tijelo na oko 2.5 puta svog prvobitnog promjera Posljedice ovoga su dvojake:
široki strijelni kanal i predaja najčešće cjelokupne energije pogođenom tijelu.
Laički rečeno, lovačka zrna su višestruko ubojitija od vojnih zrna.
Tržište prepuno karabinskog streljiva
Cjelovit metak u današnjem obliku konstruiranje sredinom
19. stoljeća. Takav metak se sastoji od:
Razvoj čahure, inicijalne kapisle
i baruta je davno završen i tu se nema što
novo učiniti. Dakle, ostalo je samo zrno, pa su onda počele
"varijacije na istu temu". Na tržištu se pojavio veliki broj
različitih konstrukcija (izvedbi) zrna te se i danas godišnje pojave 2-3 nove konstrukcije.
Ovo je razumljivo, jer danas u svijetu vlada velika
konkurencija na tržištu lovačkog streljiva. Dovoljno je otići na IWA u Nuemberg
te se u to uvjeriti. Gotovo svi proizvođači lovačkog streljiva troše veliki
novac na promidžbu svog "novog* zrna i praktički zbunjuju obično
potrošače.
U toj promidžbi često ima prekrivanja, što je s marketinškog motrišta
razumljivo. Odmah nakon pojave
"čudotvornog" zrna javljaju se „stručnjaci" koji po lovačkom
tisku nekritički prenose tuđe (najčešće plaćene) članke. Naravno da ne smijemo
biti konzervativni i poprijeko gledati na neke novosti. Dapače, u zadnjih 20-ak
godina došlo je do vrlo zanimljivih i dobrih konstrukcija zrna. Uzmimo za primjer
jednog američkog proizvođača zrna koji je došao na ideju o tzv. elektrolitičkom
spajanju jezgre i košuljice. Na taj način sprječava se često odvajanja
košuljice od jezgre zrna u tijelu divljači. Zapravo, sve se "vrti"
oko načina i vremena (dubine) deformiranja zrna.
Izbor zrna
Streljivo, odnosno zrna kojim je streljivo punjeno, treba
prilagoditi vrsti divljači i uvjetima lova. Pod vrstom divljači misli se prije
svega na biomasu (težinu), građu tijela i tzv. otpornost na hitac. Za divljač
veće biomase pored snažnijeg kalibra treba koristiti i zrno koje se sporije
deformira. Grada tijela je izravno povezana s tzv. otpornošću na hitac.
Primjerice, iz prakse je znano da je lakše odstrijeliti medvjeda nego divlju
svinju. To proizlazi upravo iz njihove različite grade tijela (slojeva) kroz
koje zrno mora proći. Što se tiče uvjeta lova, najbolji je primjer Afrika. Tamo
se puca na veće daljine i na divljač čije tijelo sadrži manje tekućine (vode)
od primjerice europske divljači.
Odmah se nameće zaključak da se zrno za lov afričke
divljači trebaju manje i teže deformirati. Ovo u vezi teže deformacije je
razumljivo, međutim što znači da se trebaju "manje" deformirati?
Ovo znači da je poželjan prostrjel, to jest izlaz zrna iz tijela zbog
ostavljanja krvnog traga. Naime, riječ je o velikim prostranstvima gdje se
vrlo lako ranjena divljač izgubi. Međutim, nije ovo specifičnost samo Afrike.
Primjerice, kod nas u Baranji u lovu jelenske divljači davno se počelo
koristiti zrno prof. Avčina, oznake ABC. Ovo zrno je gotovo uvijek
prostrijelilo divljač i ona je na temelju krvnog traga mogla biti pronađena
negdje u nepreglednoj ritskoj trski.
Preporuka - standardna zrna
Hrvatskim lovcima se za lov većine domaće i europske
divljači preporučuju standardna (i jeftina) zrna kojima je popunjeno streljivo
dostupno u svim lovačkim prodavaonicama.
Međutim, za lov divljih svinja preporučuju se zrna koja se
teže deformiraju te koja imaju veću masu i kalibar. Što se tiče Afrike (dosta
naših lovaca odlazi u lov u Afriku), situacija je složenija. Za tamošnji lov
preporučljivo je koristiti teško deformabilna zrna, najčešće ona izrađena od
čistog mesinga ili bakra.
Iskusni lovci bi rekli da je za uspješan odstrel najvažnije
mjesto pogotka. Da u tome ima istine dokaz je i to da je primjerice u Africi
najviše divljači odstrijeljeno u vrijeme kada nije bilo "čudotvornih"
zrna. To Englezi znaju najbolje.
Autor: RADE STOJADINOVIĆ, dipl ing., sudski vještak za balistiku i oružje
Komentari () |
|
|
|
|
|